Ima li pravo na život i djete začeto u silovanju? Naravno. Rebeka je primjer.
Abortus nije bio legalan, pa su joj predložili da se nađe s nekim u noći, da će joj zavezati oči, sjesti na zadnje sjedalo i odvesti u kliniku za abortus. Žena je odbila i odlučila roditi, makar je njeno dijete začeto jedne noći kad ju je nožem napao silovatelj. Dijete nije krivo. Ima pravo na život. Rođenu djevojčicu dala je posvojiti. Danas je ona četrdesetogodišnja majka petero djece i glasnogovornik za prava nerođenih kako bi mnoge nedužne živote spasila od pobačaja.
………………………………..
Žena začeta u silovanju – živi da bi podjelila svoju priču s drugima. Gallup-anketa iz svibnja 2009.-e, po prvi put je pokazala da je većina Amerikanaca „pro-life“. No, ta ista anketa pokazuje da preko pola stanovništva tek selektivno podupire život, tj. bira koja djeca su vrijedna zaštite.
Sva nerođena djeca su u opasnosti pred pravnim sustavom koji je prema njima tj. prema abortusu indiferentan. Ipak, djeca koja su začeta u silovanju, i koja su sama jednako nedužna suočavaju se sa najvećom opasnošću za preživljavanje.
U rijetkom slučaju prežive – kao Rebecca Kiesling koja svoju životnu priču dijeli sa drugima. Živa je i zato da bi smo je čuli. 1968. god njena je majka bila okrutno napadnuta nožem od strane serijskog silovatelja u Michigenu. Policija je brzo uputila njenu majku savjetniku za silovane koji joj je abortus predstavio kao jedinu opciju. Abortus je bio nelegalan u Michigenu u to vrijeme, ali savjetnik preporuča osobu koja će ipak obaviti abortus. Njena je majka to odbila zbog nehigijenskih uvjeta te klinike. Potom je Rebekina majka bila upućena drugoj osobi, gdje bi ”procedura” bila skuplja. Trebala bi se upoznati s nekim u noći, a ta osoba bi imala proći pored nje i izgovoriti njeno ime, zavezati joj oči, smjestiti na zadnje sjedalo i odvesti u kliniku za abortus. (!!!) Osjećajući nalagodu zbot takvog postupka Rebekina majka odlučuje zadržati trudnoću a onda Rebeku dati na posvojenje.
Da je u to vrijeme u Michigenu abortus bio legalan Rebeka danas ne bi bila živa. Ta je činjenica bitna u njenom preživljavanju. Zakon koji je bio protiv pobačaja stvarao je prepreke koje su otežavale počinjenje abortusa, ali je također uvjerio njenu majku da Rebeki da mogućnost da živi svoj život. Danas je Rebeka četrdesetgodišnja majka koja je deset godina u braku. Majka je petero djece, ona je internacionalni govornik za život koja je pričajući svoju životnu priču i govoreći o pravima nerođenih – spasila bezbroj života.
Dijete koje je začeto u silovanju nije ništa manje ljudsko biće nego što je to dijete začeto u ljubavi. Svi oni koji su začeti u silovanju su u potrebi utjehe, a ne još veće patnje.
Žrtve silovanja koje su odabrale abortirati mogu se oporaviti od svoje traume silovanja, ali trauma od abortusa ostaje zauvijek, jer je to osobna odluka.
Iako začeta u činu zločina Rebekina priča pokazuje da vrijednost nje kao osobe nije u okolnostima njenog začeća nego u činjenici da je ona ljudsko biće koje ima neotuđivo pravo na život.
…
Izvor: liveaction.org
list: Advocate