Gospina kuća – od Trsata do Loreta (iz knjige Gospa i Hrvati)
Gospina je kućica od apostolskih vremena postala mjesto bogoštovlja jer su se u njoj zbila dva ključna misterija naše vjere: navještenje i utjelovljenje
Sv. Jelena je nad Svetom kućom i s njom povezanom špiljom podigla crkvu.
Bazilika je tijekom raznih povijesnih promjena opstala sve do 1260. godine kada ju je porušio egipatski sultan Mameluk ed-din Bondokar.
Unatoč tomu podzemna kapela i Sveta kuća ostale su sačuvane.
Kada je 16. lipnja 1291. godine pao Akkon, zadnje križarsko uporište u Svetoj zemlji, Gospina kuća čudesno dolazi na Trsat.
Svetu su kuću 10 svibnja prvi opazili ljudi koji su se bili uputili u sječu drva, dojmilo ih se što je kuća bila bez temelja i što je u njoj bio križ i drveni Bogorodičin kip.
Vjernici su se odmah počeli okupljati, a neki su od njih na povratku obavijestili svog župnika don Aleksandra koji je već tri godine bolovao do neizlječive bolesti.
On im je rekao da je to kuća Majke Božje, da se ne brinu i da će im sljedećeg dana, u nedjelju, dati objašnjene.
U nedjelju se, na čuđenje vjernika, župnik pojavio zdrav i rekao im da je u snu dobio objavu da je to Gospina kuća i da ga je Gospa ozdravila.
(…)
Više na videu u prilogu – iz knjige GOSPA I HRVATI, autora don Josipa Mužića
