<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>papa &#8211; Magnifikat.hr</title>
	<atom:link href="https://magnifikat.hr/tag/papa/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://magnifikat.hr</link>
	<description>U službi Istine</description>
	<lastBuildDate>Thu, 13 Nov 2025 20:57:22 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=4.4.33</generator>
	<item>
		<title>POSVETA HRVATSKE PRESVETOM SRCU ISUSOVU</title>
		<link>https://magnifikat.hr/posveta-hrvatske-presvetom-srcu-isusovu/</link>
		<pubDate>Sun, 29 Jun 2025 14:43:08 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[M.G.]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Branitelji vjere]]></category>
		<category><![CDATA[Mladi]]></category>
		<category><![CDATA[biskupi]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[mladi]]></category>
		<category><![CDATA[papa]]></category>
		<category><![CDATA[posveta]]></category>
		<category><![CDATA[Srce Isusovo]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://magnifikat.hr/?p=11582</guid>
		<description><![CDATA[HRVATSKA JE ponovo POSVEĆENA PRESVETOM SRCU ISUSOVU! Članak iz časopisa Savez s Marijom „Odlučili smo Presvetomu Srcu Isusovu posvetiti sve nas i našu domovinu. Pozivamo, dakle, sav Božji narod i njegove pastire, sve prezbitere&#46;&#46;&#46;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><strong>HRVATSKA JE ponovo POSVEĆENA PRESVETOM SRCU ISUSOVU!</strong></p>
<p>Članak iz časopisa Savez s Marijom</p>
<p><strong><em>„Odlučili smo Presvetomu Srcu Isusovu posvetiti sve nas i našu domovinu. Pozivamo, dakle, sav Božji narod i njegove pastire, sve prezbitere i dakone, redovnike i redovnice, sve Bogu posvećene osobe, svakoga vjernika i vjernicu da na svetkovinu Presvetoga Srca Isusova, 27. lipnja Jubilejske 2025. godine, budemo dionici posvete našega naroda i domovine Presvetomu Srcu Krista Gospodina.&#8221;</em></strong></p>
<p>Hrvatski biskupi odlučili su da će <strong>27. lipnja 2025</strong>. Hrvatsku i hrvatski narod posvetiti Presvetom Srcu Isusovu. Riječ je o <strong>obnovi posvete koja se prvi put dogodila prije sto dvadeset i šest godina</strong>.</p>
<p><a href="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2025/06/posveta-hrvatske.jpg" rel="attachment wp-att-11583" data-rel="lightbox-0" title=""><img class="size-medium wp-image-11583 alignleft" src="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2025/06/posveta-hrvatske-208x300.jpg" alt="posveta hrvatske" width="208" height="300" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2025/06/posveta-hrvatske-208x300.jpg 208w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2025/06/posveta-hrvatske-768x1108.jpg 768w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2025/06/posveta-hrvatske-710x1024.jpg 710w" sizes="(max-width: 208px) 100vw, 208px" /></a></p>
<p>Nakon 69. plenarnog zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije Konferencije Bosne i Hercegovine održanog od <strong>12. do 14. studenog 2024</strong> hrvatski su biskupi objavili <strong>pastirsko pismo u povodu godine Svetoga jubileja 2035, i 1100. obljetnice splitskih crkvenih sabora i početaka Hrvatskog Kraljevstva</strong> kojih se ove godine spominjemo. Pismo je objavljeno po naslovom Na kršćanskim temeljima, zajedništvu Crkve, hodočasnici nade&#8221;, a oblikovano je u knjižicu koja je odaslana po župama diljem Hrvatske.</p>
<p>U uvodu <strong>biskupi su podsjetili da se ove godine sjećamo i još nekih značajnih obljetnica: 1700 godina od Prvoga ekumenskog koncila u Niceji (325.), šezdeset godina od Drugoga vatikanskog koncila, pedeset godina od projekta „Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata te sto godina od ustanovljenja svetkovine Isusa Krista Kralja svega svijeta</strong>.</p>
<p>U pismu se najavljuje i Sveta<strong> 2033.</strong> godina Otkupljenja i <strong>2041</strong>. kada će se obilježiti 1400 godina kršćanstva u Hrvata.</p>
<p>Uz <strong>poziv na trajno obraćenje</strong> kao osobno poslanje svakog vjernika. javno svjedočenje vjere, evangelizaciju useljenika, donošenje demografskih mjera i poštivanje ljudskog života, braka, obitelji i cjelokupnog dostojanstva (u izazovima pobačaja, eutanazije, materijalizma, pozitivizma i nihilizma, diktature relativizme, rodne ideologije, surogatstva, umjetne inteligencije), <strong>u pismu se kao uzor ističu domaći svetci i blaženici, među kojima posebno lik bl. Alojzija Stepinca</strong> kojega je <strong>papa Benedikt XVI. uvrstio medu šesnaest iznimnih i uzornih slušatelja i izvršitelja Riječi Božje</strong></p>
<p>Posebnu pozornost biskupi su posljednjoj enciklici pokojnog pape Franje Dilexit nos (On koji nas uzljubi&#8221;) enciklika o ljudskoj i božanskoj ljubavi Srca Isusa Krista&#8221;, za koju stoji da pruža dublje razumijevanje ljudske i božanske ljubavi Srca Isusa Krista. Enciklika nas podsjeća da je Srce Isusovo izvor ljubavi, snaga koja nas potiče na ljubav i šalje nas braći i sestrama. Naposljetku, <strong>odlučeno je da će hrvatski biskupi na ovogodišnju svetkovinu Presvetog Srca Isusovog, 27. lipnja 2025.. Hrvatsku i cijeli hrvatski narod povjeriti zaštiti ljubavi Srca Isusova, koje nas poziva na obnovu</strong> pobožnosti, nježnosti vjete i predanosti služenju, tj. da će se Hrvatska i Hrvati posvetiti Presvetom Srcu Isusovu</p>
<p>Riječ je, zapravo, o drugom ponavljanju takve posvete jer se prva dogodila prije sto dvadeset i šest godina u Rimu kada je na blagdan Srca Isusova 11. lipnja 1899 papa Lav XIII. sa svim biskupima svjeta posvetio cijeli svijet Srcu Isusovu. <strong>Taj je dogadaj zatim potaknuo 160 000 hrvatskih momaka i djevojaka da se godinu dana kasnije, 22. lipnja, takoder posvete Srcu Isusovu.</strong></p>
<p><strong>Posveta se molila na sam blagdan Srca Isusova ili na prvu nedjelju uz blagdan te je predstavljala jedinstven događaj u povijesti Crkve u Hrvata.</strong> Tekst posvete Presvetom Srcu Isusovom iz 1899. glasio je</p>
<p>Mladež roda hrvatskoga, tog predzida krščanstva, u svetoj ovoj godini, na svršetku staroga i na osvitu novoga vijeka. Svetosti Tvojoj, Kristovu na zemlji Namjesniku nepogrešivomu, prostrta ponizno pred Tvojim nogama, <strong>svečano obećaje, da će se pod barjakom presvetog Srca Isusova hrabro i neustrašivo boriti za vjeru i za dom.</strong> U znak ove žrtve srca našega, <strong>evo Ti, Sveti Oče, zlatno srce predragoga Spasitelja našega, puno svakovrsnih duhovnih djela, koje na Tvoju nakanu i prema velikome srcu Svetosti Tvoje žrtvovasmo Presvetom Srcu Isusovu</strong> i potpisi ruku naših neka podaju vječnoj spomeni sve što obećasmo i učinismo. A da to izvesti uzmognemo,<strong> smjerno molimo očinski Tvoj blagoslov</strong>, zalog <strong>milosti nebeske za sebe, za svoje roditelje i odgojitelje, te za sav narod hrvatski.</strong></p>
<p>U Zagrebu, glavnom gradu Hrvata, na blagdan Presvetoga Srca Isusova 1900.&#8221;</p>
<p><strong>Jedan od događaja koji su pratili ovu masovnu narodnu posvetu bilo je i hodočašće predstavnika hrvatske mladeži u Rim.</strong> Tada su <strong>Svetom ocu kao poklon predali srce od zlata izrađeno naravnoj veličini ljudskog srca.</strong> U to zlatno srce stavljen je <strong>popis raznih dobrih djela, molitava i drugih pobožnosti koje su mladi hrvatski katolici tijekom nekoliko mjeseci prikazivali za Svetoga Oca</strong></p>
<p><em>osamsto postova, tisući i dvjesto križnih putova, tisuću i petsto trodnevnica, dvije tisuće devetnica, pet tisuća pohoda crkvama, osam tisuća izmoljenih zlatnih krunica, četrdeset tisuća sakramentalnih pričesti, šezdeset tisuća duhovnih pričesti, devedeset tisuća prikazanih Svetih Misa, stotinu dvadeset i šest tisuća izmoljenih Gospinih krunica, sto trideset tisuća samozataja, sto pedeset tisuća izmoljenih litanija, petsto sedamdeset i pet tisuća raznih molitava, sve zajedno riječ je o milijun sto osamdeset i devet tisuća i pet stotina (1 189 500) molitava i dobrih djela.</em></p>
<p>Svoje <strong>vlastoručne potpise mladi diljem Hrvatske prikupili su i zabilježili u posebnom albumu</strong> koji su na koncu <strong>predali papi</strong> na čemu im je on osobno zahvalio putem pisma, navevši da se zlatno srce koje su mu poklonili nalazi u njegovoj sobi za privatne audijencije. Uz to, mladež je Papi darovala <strong>petsto dukata</strong> skupljenih u akciji Petrov novčić&#8221;. Od ostalih zanimljivosti ističe se <strong>pjesma „Do nebesa&#8221;</strong> koju je za ovu prigodu napisao devetnaestogodišnji mladić Petar Perica. budući franjevac. Ta je pjesma tijekom cijelog 20. stoljeća, sve do danas, ostala <strong>jedna od najpoznatijih hrvatskih pučkih vjerskih pjesama.</strong></p>
<p style="text-align: center;"><strong>Obnova posvete</strong></p>
<p>Ova posveta Srcu Isusovu prvi je put obnovljena deset godina kasnije, 3 lipnja 1910. također na blagdan Srca Isusovog. Na njoj su sudjelovali članovi Hrvatskog katoličkog akademskog društva Domagoj, učenici svih „pučkih i srednjih zagrebačkih škola&#8221;, zaslužni zagrebački gradonačelnik Milan Amruš, a svečanu pontifikalnu misu predvodio je apostolski protonotar Matija Seigerschmied. Tom je prigodom zagrebački kanonik i papinski komornik dr. Gustav Baron, jedan od začetnika hrvatskoga katoličkog pokreta, u ime hrvatske mladeži uputio pismo papi Piju X. Ondje je naveo sljedeće:</p>
<p><em>Sveti Oče!</em></p>
<p><em>Mladež hrvatska, slaveći prvu desetgodišnjicu svoje posvete Presvetome Srcu Isusovu, u duhu padajući ničice pred noge Svetosti Tvoje harnim srcem dozivlje u pamet zavjete što ih pred deset godina učini Kristovu Namjesniku, te dižući u vis barjak Presvetoga Srca Isusova obriče da će pod tim znakom vojevati vojne Gospodnje. a i nada se da će održati pobjedu protiv neprijatelja Crkve i domovine. Toga zavjeta i nade spoljašnji znak i javno obilježje bit će odsada dragocjeni barjak, koji, načinjen iz prinosa hrvatske mladeži i urešen slikom Presvetoga Srca Isusova, cijeloj će Hrvatskoj davati svjedočanstvo da mladež njezina, pod tim barjakom sabrana, obiluje vatrenom ljubavlju i razgrijeva se neslomljivom vjernosti spram Krista i njegova na zemlji Namjesnika, a spasenje svoje i istinito blagostanje domovine ne traži drugdje nego u Isusu Kristu, čije je jedino ime pod nebom dano ljudima, u kome nam je spasenje. Da ovim osjećajina mladeži hrvatske Bog dade ploda, neka pomogne apostolski blagoslov, što ga od Tvoje Svetosti za hrvatsku mladež i za sav narod naš najsmjernije prosimo.&#8221;</em></p>
<p style="text-align: center;"><strong>Osobna posveta</strong></p>
<p>U spomenutom pismu, navedeno je da je ova posveta dio pripreme za Jubilejsku 2041. kada će se crkva u Hrvata iznova spominjati misije opata Martina iz 641. godine i proslaviti 1400 godina kršćanstva u Hrvata. kao i začetaka odnosa sa Svetom Stolicom. S radošću iščekujemo veliki dan (obnove) posvete Hrvatske i cijelog hrvatskog naroda Presvetom Srcu Isusovom. <strong>Pozivamo sve da molitvom popratimo ovaj veliki dogadaj. kao i da se osobno posvetimo Srcu Isusovom, koristeći molitvu sv. Marije Margarete Alacoque (17. st.), velike promicateljice ove pobožnosti:</strong></p>
<p><em>Ja darujem i posvećujem Presvetom Srcu Gospodina našega Isusa Krista svoju osobu i život, svoja djela, muke i patnje, da od sada svim svojim bićem samo njega ljubim, štujem i slavim. Ovo je čvrsta moja volja da budem sav njegov i da sve činim njemu za ljubav, odričući se cijelim srcem svega, što bi njemu moglo biti mrsko.</em></p>
<p><em>Tebe, dakle, Presveto Srce, odabirem za jedini predmet svoje ljubavi, za zaštitnika svoga života, za osiguranje svoga spasenja, za lijek protiv svoje slabosti i nestalnosti, za naknadnika svih pogrešaka svoga života i za svoje sigurno utočište na času smrti.</em></p>
<p><em>O predobro Srce, ti budi moje opravdanje pred Bogom, svojim Ocem, i odvrati od mene zaslužene udarce njegove srdžbe. O Srce puno ljubavi, u tebe stavljam sve svoje ufanje, jer se bojim svega od svoje zloće i slabosti, a nadam se svemu od tvoje dobrote.</em></p>
<p><em>Uništi, dakle, u meni sve, što bi moglo biti neugodno i protivno. Neka se tvoja čista ljubav tako utisne u moje srce, da nikada ne zaboravim na te i da se nikada ne odijelim od tebe. Zaklinjem te tvojom neizmjernom dobrotom, daj da moje ime bude u tebi upisano, jer ja hoću, da moja sreća i slava bude u tom da živim i umrem kao tvoj rob. Amen.</em></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Kipovi sv. Mihaela u zaštiti Hrvatske &#038; Bosne i Hercegovine</title>
		<link>https://magnifikat.hr/kipovi-sv-mihaela-u-zastiti-hrvatske-bosne-i-hercegovine/</link>
		<pubDate>Sun, 20 Apr 2025 16:26:31 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[M.G.]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Branitelji vjere]]></category>
		<category><![CDATA[Bosna i Hercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[molitva]]></category>
		<category><![CDATA[papa]]></category>
		<category><![CDATA[sveti Mihael]]></category>
		<category><![CDATA[zaštita]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://magnifikat.hr/?p=11575</guid>
		<description><![CDATA[Sa svetim Mihaelom arkanđelom, nebeskim vojskovođom i najglasovitijim Božjim ratnikom kojemu je u službi uskrsnuloga Krista zadaća u posljednjoj borbi mačem dokrajčiti Sotonu, ovih se dana na poseban način povezuju hrvatski vjernici. Taj je&#46;&#46;&#46;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Sa svetim Mihaelom arkanđelom,</strong> nebeskim vojskovođom i najglasovitijim Božjim ratnikom kojemu je u službi uskrsnuloga Krista zadaća u posljednjoj borbi mačem dokrajčiti Sotonu, ovih se dana na poseban način povezuju hrvatski vjernici. Taj je anđeo – dok je svijeta i vijeka – jamac pobjede dobra nad zlim. No budući da Sotona, iako pobijeđen Isusovom mukom, smrću i uskrsnućem, do konačnoga obračuna na kraju vremena umnaža zlo te i dalje smrtno ranjava čovječanstvo, u svakom naraštaju postoje u Crkvi oni koji na poseban način zazivaju njegovu zaštitu. Činili su to pape Leon XIII., Ivan Pavao II., Benedikt XVI. i Franjo te svetci poput kapucina oca Pija ili hrvatskoga blaženika Alojzija Stepinca.</p>
<p>Štoviše, na neki otajstven način, svi koji na poseban način <strong>šire apostolat arkanđela Mihaela</strong> kao da novače mnoštva njegovih štovatelja koji ga svojim molitvama bodre u njegovu pothvatu, a on ih istodobno štiti na životnom putu. U ovom povijesnom času, upravo u uskrsno vrijeme i u doba kada Katolička Crkva živi jubilarnu godinu 2025., a <strong>Crkva i hrvatski narod uronjeni su u jubilej 1100 godina hrvatskoga kraljevstva i splitskih crkvenih sabora</strong>, među hrvatskim vjernicima događa se inicijativa koja na nov način zaziva zaštitu sv. Mihaela arkanđela – kako bi u vjernosti Bogu trajno opstali i Crkva i narod. <strong>Proteklih mjeseci ta je inicijativa već povezala hrvatske vjernike laike, redovnike i svećenike diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine i svijeta,</strong></p>
<p>sa <strong>zajedničkim ciljem: u jubilejskoj godini pod zaštitu Nebeskoga Vojskovođe staviti sadašnjost i budućnost čitavoga hrvatskoga naroda i Crkvu u njemu.</strong></p>
<p>Trajan spomen na to savezništvo nije samo <strong>poticanje širenja molitve, nego i darivanje 11 velikih kipova sv. Mihaela</strong>, visokih<strong> tri metra i mase od četiri tone</strong>, koji imaju biti postavljeni pod otvorenim nebom na 11 lokacija diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao spomen na 11 hrvatskih kraljevskih stoljeća.</p>
<p><strong>Prva četiri kipa sv. Mihaela arkanđela 29. ožujka stigla su u Hrvatsku i</strong> već su otpremljena na četiri lokacije na sjeveru, istoku, zapadu i jugu domovine, čime je sv. Mihael na duhovan način zagrlio Hrvatsku.</p>
<ul>
<li>Na hrvatskom sjevernom Jadranu <strong>prvi je kip došao u srce Istre i već je postavljen uz franjevački samostan u Pazinu</strong>.</li>
<li>Drugi kip stigao je u zapadni dio središnje Hrvatske<strong>, u župu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pokupskom. </strong></li>
<li>Istok domovine bit će u sjeni kipa postavljenog<strong>a na zemlji franjevačkoga samostana sv. Petra i Pavla u drevnom Šarengradu,</strong> uz rijeku Dunav.</li>
<li>Zaštitu hrvatskoga juga simbolizirat će kip koji je došao u župu Gospe Karmelske <strong>u Pločicama pokraj Konavala</strong>, gdje se plavetnilo neba na poseban način sastaje s plavetnilom mora.</li>
</ul>
<p>Planira se dolazak <strong>još sedam kipova</strong>, od kojih bi četiri imala biti postavljena na crkvenim zemljištima na području Bosne i Hercegovine, a tri na području Hrvatske.</p>
<p>Znakovito je kako se upravo ususret jubilejskoj godini spomena na splitske crkvene sabore u doba kralja Tomislava inicijativa <strong>da se Crkva u Hrvata stavi pod zaštitu sv. Mihaela rodila najprije u krugu laika, i to među »Marijinim ratnicima«</strong>. Oni su u splitskom kraju već dugo poznati po brojnim apostolskim i molitvenim pothvatima.<br />
<iframe width="665" height="374" src="https://www.youtube.com/embed/WkXRWbJ08S8" title="Sveti Mihael u zaštiti Hrvatske &amp; BiH (11 kipova od 3 metra)" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p><strong>Kako se rađala inicijativa</strong> (svjedočanstvo kronologije)</p>
<p>O tome kako se rađala inicijativa ponajbolje bi mogla, u najkraćim crtama, posvjedočiti kronologija. Marijini ratnici, u čijem su vodstvu <strong>Miljenko Jurić</strong> i vjeroučitelj <strong>Darko Pejković</strong>, doznali su<strong> da je u Poljskoj nastao pothvat postavljanja četiriju kipova na četiri strane njihove domovine.</strong> Da je riječ o zavjetu koji je bio na srcu i tamošnjoj Crkvi posvjedočio je i hrvatski svećenik redovnik monfortanac – član Družbe Marijine <strong>o. Nikola Tandara</strong>, sada na službi u poljskoj Częstochowi. On je dao dodatni vjetar u leđa Marijinim ratnicima i ohrabruje čitavu inicijativu. Ideja se počela sve više širiti među vjernicima i naišla je na plodno tlo među volonterima Udruge Filipa Nerija i kod njihova duhovnika <strong>prof. dr. Josipa Mužića,</strong> profesora na splitskom KBF-u i upravitelja drevne crkve sv. Filipa Nerija. Potom je ideja došla i do Glasa Koncila, za koji je poznato da je u dosadašnjim proslavama hrvatskih jubileja tijekom 20. stoljeća imao važnu ulogu u povezivanju hrvatskoga sjevera i juga. Preuzeti medijsko pokroviteljstvo nad pothvatom bila je Glasu Koncila i svojevrsna dužnost s obzirom na to da je prvi broj Glasa Koncila 1963. nosio nadnevak upravo 29. rujna, kada se slavi blagdan svetih arkanđela Mihaela, Gabrijela i Rafaela.<br />
Kronologija se nastavlja. Odlučeno je oko svetkovine Velike Gospe 2024. da će se s inicijativom krenuti odmah, da je važno da svi koji su u to uključeni volontiraju, s vjerom da će se Providnost pobrinuti za sva materijalna sredstva.</p>
<p>&nbsp;</p>
<h3 class="medjunaslov">Isklesani u mučeničkoj Crkvi</h3>
<p>Providnost je najprije djelovala na način da <strong>ponude koje su stigle iz hrvatskih klesarskih radionica za izradu kipova budu previsoke,</strong> što je bilo podosta <strong>obeshrabrujuće.</strong> I već kada se mislilo da se ideja ne može ostvariti, došla je <strong>daleko povoljnija ponuda, i to iz Kine.</strong> Zar se za ostvarenje domovinskoga projekta mora ići tako daleko od Hrvatske, pitali su se neki. No kada se doznalo da je tamošnji, kineski glavni majstor za izradu kipova katolik, to jest da<strong> u proizvodnji sudjeluju kršćani,</strong> dvojbe više nije bilo. Barem k<strong>atolici u Hrvatskoj dobro znaju što znači živjeti vjeru u mučeničkoj Crkvi.</strong> K tomu, kada se vidjelo <strong>s kojim je poštovanjem kineski majstor prihvatio uresiti prva četiri kipa sv. Mihaela hrvatskim pleterom, to je svima dalo dodatno ohrabrenje</strong>.</p>
<p>Odlučeno je da će računovodstvenu infrastrukturu za prikupljanje donacija dati <strong>Udruga volontera sv. Filipa Nerija,</strong> a projektom će koordinirati laici i svećenici, zajednički donoseći odluke. Osobnim oglašavanjem među poznanicima prikupilo se dotad već nešto donacija, a da bi se kipovi mogli platiti i dopremiti do Hrvatske (što je vrlo visok trošak, ali ni blizu sredstava potrebnih da se kipovi izrade u Hrvatskoj), sredstva su dijelom posuđena, sa sigurnošću.<strong> Kipovi su oko Božića 2024. bili završeni i krenuli su brodom put Hrvatske.</strong></p>
<p>Iako je bilo dogovoreno da se o projektu još ne će razglašavati, <strong>glas da u Hrvatsku dolaze kipovi sv. Mihaela nije se mogao zaustaviti.</strong> Slijedila je potraga za definitivnim lokacijama. Trebalo je pritom ispuniti <strong>dva temeljna kriterija</strong>:</p>
<p><strong>zemlja na koji će biti postavljeni kipovi mora biti crkvena, a župa ili redovnička zajednica u koju kip dolazi moraju ga prihvatiti kao dar. </strong></p>
<p>To ne znači da je tamošnjim vjernicima zabranjeno donirati sredstva za nabavu kipova. <strong>Cilj je, naime, kip ondje postaviti da bude simbol za taj čitavi hrvatski kraj</strong>, a ne samo za vjernike koji žive na užem području uz pojedinu župu ili samostan. Drugim riječima,<strong> svi koji doniraju za kipove ne čine to samo za pojedini kip, nego za sve kipove zajedno</strong>.</p>
<h3 class="medjunaslov">Prve četiri lokacije</h3>
<p>Da bi se svi kriteriji zadovoljili, uz dodatne kriterije poput onih koje ponegdje nalažu konzervatori ili druge (crkvene) instance, usuglašene su najzad prve četiri lokacije na koje su početkom travnja kipovi već dostavljeni:</p>
<p style="text-align: center;"><strong>Pazin, Pokupsko, Šarengrad kod Iloka i Pločice kod Konavala,</strong></p>
<p>gdje se u odabir lokacije uključio i dubrovački biskup Roko Glasnović. U Pazinu je kip već došao na svoje postolje. Na ostala tri postolja kipovi će uskoro također biti postavljeni, a onda i blagoslovljeni.</p>
<p>Iako je financijska konstrukcija u potpunosti zatvorena samo za dva kipa, da se Providnosti ne bi oduzelo ništa od njezine snage i da se ne bi odustalo od pouzdanja u njezino djelovanje, <strong>naručeno je iz iste radionice još spomenutih sedam novih mramornih kipova sv. Mihaela arkanđela,</strong> koji sada traže svoje lokacije na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Pritom veliku važnost imaju i najmanji prilozi običnih vjernika koji su se prepoznali u inicijativi i primili je na srce, a takvih je sve više sudeći po dosadašnjem samozatajnom odazivu. <strong>Svi oni osjećaju da će jedanaest kipova biti još jedan trajan spomen na jubilej 1100 godina hrvatskoga kraljevstva, i znak pouzdanja u zaštitu nebeskoga vojskovođe sv. Mihaela arkanđela u borbi protiv nasrtaja zla na Crkvu i hrvatski narod u budućnosti.</strong></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><a href="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2025/06/kip-sv-mihaela.png" rel="attachment wp-att-11577" data-rel="lightbox-0" title=""><img class="aligncenter size-medium wp-image-11577" src="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2025/06/kip-sv-mihaela-200x300.png" alt="kip sv mihaela" width="200" height="300" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2025/06/kip-sv-mihaela-200x300.png 200w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2025/06/kip-sv-mihaela.png 560w" sizes="(max-width: 200px) 100vw, 200px" /></a></p>
<p>*********</p>
<div><em><strong>Donacije za kipove:</strong></em><br />
<strong><em>Udruga volontera Filipa Nerija</em></strong><br />
<em>Poljana Grgura Ninskoga 5, </em><em>21 000 Split</em><br />
<em>OIB: 15705015047</em><br />
<em>IBAN: HR9123400091511298458 (PBZ)</em></div>
<div><em><strong>Kontakt osobe:</strong></em><br />
<em>Miljenko Jurić 091/5621280</em><br />
<em>Darko Pejković 098/9452776</em></div>
<div></div>
<div style="text-align: center;">**********</div>
<p>&nbsp;</p>
<h3 class="TON TON-naslov"><strong>Bl. Alojzije Stepinac svako jutro utjecao se sv. Mihaelu</strong></h3>
<div class="TON">Bl. Alojzije Stepinac, osim što je <strong>u Zagrebu podignuo župnu crkvu i župu sv. Mihaela arkanđela</strong> u zagrebačkoj Dubravi, gajio je veliku pobožnost prema nebeskomu vojskovođi. Stepinčeve riječi prenio je u Dnevniku krašićki župnik Josip Vraneković 1952.:</div>
<div class="TON"></div>
<div class="TON">»<strong>Gledajući sve što se događa kod nas i u svijetu, uvjerenja sam da se to ne događa bez specijalne asistencije đavla</strong>. Zato ja svako jutro <strong>čim ustanem, obučem se i prvo mi je, da izmolim egzorcizam Leona XIII</strong>. Svaki dan to činim od prošloga rata, kad me je na to upozorio jedan njemački vojni svećenik. On mi je naime rekao, kako na vjeronaučnoj pouci nikako nije<strong> ništa mogao postići s djecom, jer ih je hitlerovština silno pokvarila</strong>. Nemirni su, viču, galame, tuku se. ‘Drugi put prije nego sam došao među njih,<strong> izmolim egzorcizam</strong>. I začudo, bili su tog puta <strong>mirni kao ovce.</strong> Otada svaki put molio sam egzorcizam – i dobro je bilo.’ Kad mi je taj svećenik to ispričao, otada i ja svaki dan molim egzorcizam. Jedanput sam ga samo zaboravio u Lepoglavi, i to baš onoga jutra, kad se jadni onaj svećenik objesio. Preporučam Vam, da ga molite i Vi svaki dan!«</div>
<div class="TON"></div>
<div class="TON" style="text-align: center;">**********</div>
<div class="TON"></div>
<div class="TON">
<h3 class="TON TON-naslov"><strong>Sveti papa Ivan Pavao II. zazvao sv. Mihaela arkanđela »da štiti i brani svetu Crkvu u ovom vremenu u kojem je teško pružiti autentično kršćansko svjedočanstvo bez kompromisa i nagodaba«</strong></h3>
<div class="TON">Papa sv. Ivan Pavao II., veliki prijatelj hrvatskoga naroda, za sv. Mihaela ovako je rekao: »On je arkanđeo (usp. Jd 1, 9) koji brani neotuđiva Božja prava. Jedan je od nebeskih knezova, <strong>izabran da štiti Božji narod</strong> (usp. Dn 12, 1) iz kojega će izići Spasitelj. <strong>Novi Božji narod sada je Crkva. Eto zašto ga Crkva smatra svojim zaštitnikom</strong> i podupirateljem u svim borbama za obranu i širenje kraljevstva Božjega na zemlji. Istina, <strong>‘vrata paklena neće je nadvladati’, kako je zajamčio Gospodin (Mt 16, 18). Ali to ne znači da smo oslobođeni kušnja i borba protiv zasjeda đavolskih. U toj borbi je arkanđeo Mihael uz Crkvu da je brani</strong> od svih pakosti svijeta, da pomaže vjernicima da se odupru đavlu koji ‘kao ričući lav obilazi tražeći koga da proždre’ (1 Pt 5, 8). Ta borba protiv đavla, koja obilježava lik arkanđela Mihaela, aktualna je i danas jer je đavao i sada živ i djelatan u svijetu« (Monte Gargano, nedjelja, 24. svibnja 1987.). Tom je prilikom toplo dodao: »Kao i mnogi moji prethodnici na Petrovoj Stolici, i ja sam došao na ovo mjesto uživati trenutak ozračja vlastitoga ovomu svetištu, ozračja sazdana od šutnje, molitve i pokore; došao sam počastiti i zazvati sv. Mihaela arkanđela da štiti i brani svetu Crkvu u ovom vremenu u kojem je teško pružiti autentično kršćansko svjedočanstvo bez kompromisa i nagodaba.«</div>
<div class="TON"></div>
</div>
<div class="TON" style="text-align: center;">*****************</div>
<div class="TON" style="text-align: center;">NADAHNUĆA • <strong>Dvojica papa stala uz ideju kipa</strong></div>
<div class="TON" style="text-align: center;"></div>
<div class="TON" style="text-align: center;">
<div class="TON">Među iznimnim trenutcima gdje su se <strong>na jednom mjestu pojavila dvojica papa</strong> – papa Franjo i papa emeritus Benedikt XVI. <strong>bio je blagoslov novopostavljenoga kipa arkanđela Mihaela</strong> 5. srpnja 2013. <strong>u vatikanskim vrtovima,</strong> nekoliko mjeseci nakon što je Franjo izabran za poglavara Katoličke Crkve. Događaj je tim više znakovit što ga je<strong> inicirao papa Benedikt</strong> za svojega pontifikata, a <strong>izvršio papa Franjo</strong>.</div>
<div class="TON"></div>
<div class="TON"><strong> Taj je čin dvojice nasljednika sv. Petra bio nadahnuće i za postavljanje kipova sv. Mihaela arkanđela</strong></div>
<div class="TON"><strong> diljem Crkve u Hrvatskoj.</strong></div>
<div class="TON"></div>
<div class="TON"><strong>»Mihael – što znači ‘Tko je kao Bog’ –</strong> branitelj je Božjega primata, njegove transcendencije i njegove moći. Mihael se bori kako bi uspostavio božansku pravednost;<strong> štiti Božji narod od njegovih neprijatelja, a posebno od najvećega neprijatelja, đavla.</strong> A sv. Mihael pobjeđuje jer Bog u njemu djeluje.</div>
<div class="TON">Ova nas skulptura podsjeća da je<strong> zlo pobijeđeno, da je tužitelj razotkriven, njegova glava zgažena, jer je jednom zauvijek došlo spasenje po Kristovoj krvi</strong>. Premda đavao uvijek nastoji nagrditi lice anđela i ljudsko lice, <strong>Bog je jači</strong>; njegova je pobjeda i spasenje ponuda svakomu čovjeku. U životnom hodu i životnim kušnjama<strong> nismo sami</strong>, nego nas prate i podupiru Božji anđeli koji nam nude, da tako kažemo, svoja krila kako bi nam pomogli prevladati tolike opasnosti te visoko letjeti u odnosu na stvarnosti koje mogu opteretiti naš život i povući nas k dnu. Posvećujući Državu Grad Vatikan sv. Mihaelu arkanđelu, molimo ga da nas čuva od Zloga i da ga izbaci«, rekao je tada papa Franjo.</div>
</div>
<div class="TON" style="text-align: center;">***********************</div>
<div class="TON">
<h3 class="TON TON-naslov"><strong>Molitveni pothvat pape Lava XIII.</strong></h3>
<div class="TON"><strong>Papa Lav (Leon) XIII. autor je glasovite molitve arkanđelu Mihaelu</strong> (stari su je nazivali »Egzorcizam pape Leona XIII.«). Nastala je nakon što je <strong>papa Lav XIII.</strong> 1886<strong>. imao zastrašujuće viđenje mnoštva zlih duhova, demona, nad Vječnim Gradom.</strong> Stoga je sastavio molitvu za obranu Crkve protiv Sotone i njegove paklene vojske. <strong>Odredio je da ju mole svećenici s vjernicima nakon svake mise,</strong></div>
<div class="TON">što je vrijedilo do Drugoga vatikanskoga koncila.</div>
<div class="TON"></div>
<div class="TON" style="text-align: center;"><em><strong>Molitva svetomu Mihaelu arkanđelu</strong></em></div>
<div class="TON" style="text-align: center;"><em>Sveti Mihaele arkanđele,</em><br />
<em>brani nas u boju;</em><br />
<em>protiv opakosti i zasjeda đavolskih budi nam zaklon.</em><br />
<em>Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo:</em><br />
<em>i Ti, Vojvodo vojske nebeske,</em><br />
<em>sotonu i druge zle duhove,</em><br />
<em>koji svijetom obilaze na propast duša,</em><br />
<em>božanskom jakošću u pakao strovali.</em><br />
<em>Amen.</em></div>
<div class="TON"></div>
<div class="TON" style="text-align: center;">*********************</div>
</div>
<div class="TON" style="text-align: center;"></div>
<div class="TON">Izvor: https://www.glas-koncila.hr/kipovi-mihaela-arkandela/</div>
<div class="TON"></div>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Blagoslov i prokletstvo &#8211; dr. sc. prof. don Josip Mužić (Sjaj istine, 27.1.2024.)</title>
		<link>https://magnifikat.hr/blagoslov-i-prokletstvo-dr-sc-prof-don-josip-muzic-sjaj-istine-27-1-2024/</link>
		<pubDate>Sat, 03 Feb 2024 20:53:42 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[M.G.]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Branitelji vjere]]></category>
		<category><![CDATA[Crkveno učiteljstvo]]></category>
		<category><![CDATA[Iz emisije "Sjaj istine"]]></category>
		<category><![CDATA[blagoslov]]></category>
		<category><![CDATA[Crkva]]></category>
		<category><![CDATA[fiducia supplicans]]></category>
		<category><![CDATA[Isus Krist]]></category>
		<category><![CDATA[papa]]></category>
		<category><![CDATA[prokletstvo]]></category>
		<category><![CDATA[Sveto pismo]]></category>
		<category><![CDATA[tradicija]]></category>
		<category><![CDATA[učenje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://magnifikat.hr/?p=11450</guid>
		<description><![CDATA[Izjava Fiducia supplicans predviđa mogućnost blagoslova parova u neredovitim situacijama i istospolnih parova, a da se njihov status službeno ne potvrdi ili da se na bilo koji način mijenja višegodišnje učenje Crkve o braku.&#46;&#46;&#46;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: center;">Izjava <em>Fiducia supplicans</em> predviđa<strong> mogućnost blagoslova parova u neredovitim situacijama i istospolnih parova,</strong> a da se njihov status službeno ne potvrdi ili da se na bilo koji način mijenja višegodišnje učenje Crkve o braku. Nije jasno kako je to izvedivo pa su stoga nastala brojna <strong>pitanja i rasprave koje i dalje traju,</strong> Pri tome kao da je ostalo zanemareno da je za ispravno razumijevanje blagoslova u kršćanstvu odlučujući odnos prema Kristu.</p>
<p style="text-align: center;"><strong>&#8220;Znak osporavan&#8221;</strong></p>
<p style="text-align: center;">Josip i Marija su Isusa, malo nakon rođenja, u skladu s Mojsijevim zakonom, obredno prikazali Bogu u hramu. Tom prigodom starac Šimun je blagoslovio Svetu obitelj i kazao Gospi: <em>„Ovaj je evo postavljen na propast i uzdignuće mnogima u Izraelu i za znak osporavan &#8211; a i tebi će samoj mač probosti dušu da se razotkriju namisli mnogih srdaca!&#8221;</em> (Lk 2,34-35). Ako ovo proroštvo sagledamo izvan židovskoga naroda, to znači da se svatko treba odlučiti prihvatiti ili od baciti Isusa i time određuje svoju vječnu sudbinu: raj ili pakao. Sam Isus u obraćanju svojim protivnicima razlaže istu tvrdnju predstavljajući sebe kao kamen koji su oni odbacili i koji je postao kamen zaglavni (Mt 21,42). I još dodaje <em>&#8220;I tko padne na taj kamen, smrskat će se, a na koga on padne, satrt će ga&#8221;</em> (Mt 21,44). Zato apostol Petar poručuje svima: Pristupite k njemu, Kamenu živomu što ga, istina, ljudi odbaciše, ali je u očima Božjim izabran, dragocjen, pa se kao živo kamenje ugrađujte u duhovni Dom za sveto svećenstvo da prinosite žrtve duhovne, ugodne Bogu po Isusu Kristu. Stoga stoji u Pismu: Evo postavljam na Sionu kamen oda brani, dragocjeni kamen ugaoni: <em>Tko u nj vjeruje, ne, neće se postidjeti. Vama dakle koji vjerujete čast! A onima koji ne vjeruju<a href="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2024/02/isus-kip.jpg" rel="attachment wp-att-11451" data-rel="lightbox-0" title=""><img class="wp-image-11451 alignright" src="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2024/02/isus-kip-225x300.jpg" alt="isus kip" width="249" height="333" /></a> kamen koji odbacile graditelji postade kamen zaglavni i kamen spoticanja, stijena posrtanja; oni se o nj spotiču, neposlušni Riječi, za što su i određeni&#8221;</em> (1 Pt 2,4-8). Dakle, onima koji ga prihvate vjerom Krist je „kamen zaglavni&#8221; i preko njega primaju svaku milost, a onima koji ga odbace nevjerom Krist je kamen spoticanja koji će ih „satrti&#8221; odnosno donijeti im propast. To vrijedi za svakoga čovjeka, bez iznimke, kao što je i logično jer je Krist jedini spasitelj čovjeka. U biti, sam Krist je na blagoslov ili prokletstvo zavisno kako se prema njemu postavimo. Sukladno tome Pavao poručuje: „Ako tko ne ljubi Gospodina, neka bude proklet. Maranatha!&#8221; (1 Kor 16,22). Drugom zgodom još dodaje: <em>„<strong>Ali, kad bismo vam mi, ili kad bi vam anđeo s neba navješćivao neko evanđelje mimo onoga koje vam mi navijestismo, neka je proklet! Što smo već rekli, to sad i ponavljam: navješćuje li vam tko neko evanđelje mimo onoga koje primiste, neka je proklet!&#8221;</strong> (Gal 1,8-9).</em></p>
<p><strong>Potreba obraćenja</strong></p>
<p>Isus se susretao s grešnicima i mnogi su se obraćali dok se danas kršćani ustručavaju naviještati nužnost obraćenja za spasenje. Takozvane neredovite situacije parova, a posebno istospolnih, jesu ništa drugo nego život u teškom grijehu. <strong>Nikada do sada Crkva nije predviđala mogućnost blagoslova. takvih parova već štoviše izrijekom ih je zabranjivala</strong> jer kao što stoji u izjavi istoga Dikasterija iz <strong>2021:</strong> Crkva ne raspolaže, niti može raspolagati, vlašću da blagoslivlje zajednice osoba istoga spola. Sam Isus se suočio s neredovitom situacijom u slučaju Samarijanke koja je imala pet muževa i živjela sa šestim u suložništvu (Iv 4.18). Nju je Isus obratio i ukazao joj na njezino stanje, a ona je odmah privela vjeri mnoge svoje sumještane. U Crkvi se štuje kao svetica i to je potvrda njezina potpunoga raskida s grijehom i kreposnog života iz ljubavi prema Kristu.</p>
<p>U &#8220;neredovitim&#8221; situacijama je ne- prihvatljivo bilo podilaženje alu kao što vidimo u susretu Isusa s Herodom Antipom koji živi u braku protivnom židovskom zakonu. Ova veza je bila incestuozna jer je Herodijada bila Herodova nećakinja. Herodijada je uz to bila žena kraljeva polubrata radi koje je on otjerao ženu. Ivan Krstitelj je ukazao na nedopuštenost ovakvoga braka&#8221; i bio zbog toga pogubljen. Da je Isus blagoslovio ovu vezu, odmah bi bio pušten na slobodu i obasut svim mogu čim častima. No time bi posve diskreditirao sve svoje djelovanje i nauk, išao protiv jasnoga Božjeg nauma o braku te proturječio Ivanu Krstitelju i izazvao sablazan u narodu. Zato je Isus sa svo jom šutnjom pokazao da s grijehom ne može biti nikakva kompromisa. Zato ni Crkva nije mogla ni htjela blagosloviti bludništvo Henrika VIII. plativši zato veliku cijenu progonstva i mučeništva.</p>
<p><strong>Apostol Petar ukazuje da blagoslov koji donosi Krist traži obraćenje svako ga od njegovih opačina (Dj 3,26). Tamo gdje nema raspoloživosti za promjenu, već štoviše tvrdokornost u zlu, imamo u pozadini oholost koja se izravno protivi Bogu na tragu palih anđela.</strong> Tada se blagoslov ne prima jer Bog poštuje slobodnu volju čovjeka. Štoviše, u nekim slučajevima blagoslov se može premetnuti u svoju suprotnost ako bi ga dotični par tražio i primio kao ohrabrenje da nastave živjeti u grijehu. Kardinal R. Sarah objašnjava: „Da izbjegnem isprazna naklapanja o značenju riječi blagoslov. Jasno je da možemo moliti za grešni ka, očito je da možemo od Boga tražiti njegovo obraćenje. Jasno je da možemo blagosloviti čovjeka koji se polako obraća Bogu kako bi ponizno isprosio milost istinske i korjenite promjene u svom životu. Molitva Crkve nikome se ne odbija. Ali nikada se ne može zloupotrijebiti da ona postane legitimizacija grijeha, strukture grijeha ili čak bliže prigode za grijeh. Srce skrušeno i raskajano, čak i ako je još daleko od svetosti, mora biti blagoslovljeno. Ali sjetimo se da, nasuprot odbijanja obraćenja i tvrdoći, iz usta svetog Pavla ne izlazi nikakva riječ blagoslova, nego pak ovo upozorenje: &#8220;Tvrdokornošću svojom i srcem koje neće obraćenja zgrćeš na se gnjev za Dan gnjeva i objavljenja pravedna sada Boga koji će uzvratiti sva kom po djelima (Rim 2,5-6)</p>
<p><strong>Anatema</strong></p>
<p>Osim blagoslova Crkva raspolaže i drugim sredstvom koje može biti učinkovito u slučaju okorjelih grešnika a to je anatema. U Starom zavjetu izraz se odnosi na potpuno uništenje ratnih neprijatelja. U Novom zavjetu označava prokleta čovjeka. Kod svetoga Pavla je prokletstvo koje izražava sud Božji o nevjernicima (Gal 1.8-9, 1 Kor 16,22) i odvajanje od Krista (Rim 9,3). Crkva je koristila anatemu kako bi proglasila da formalni heretik više ne pripada Crkvi. U dvadesetom stoljeću ova mjera se prestala primjenjivati.</p>
<p>Naime, Ivan XXIII. je na početku Drugoga vatikanskog sabora rekao da se u sadašnje vrijeme u borbi protiv za bluda više voli koristiti lijek milosrda, mjesto oružja strogosti&#8221;. No blagost se nije pokazala dostatnom jer su se od tada hereze, skupa sa sablaznima, opasno umnožile i uzrokovale masovnu apostaziju. Stoga je potrebno ponovno posvijestiti da je i osuda nužna kao i izricanje kazni kako bi se tvrdokorni grešnik mogao pokajati i spasiti dušu. Ova dužnost je ujedno i istinsko djelo milosrđa i to posebno zaslužno jer jasno razdvaja istinu od laži. To je od presudne važnosti u današnje vrijeme kada diktatura relativizma sve više prodire i u samu Crkvu. Uporište za anatemu pružaju i riječi Gospodina: <strong><em>Jao svijetu od sablazni! Neizbježivo dolaze sablazni, ali jao čovjeku po kom dolazi sablazan. Pa ako te ruka ili noga sablažnjava, odsijeci je i baci od sebe. Bolje ti je ući u život kljastu ili hromu nego s obje ruke ili s obje noge biti bačen u oganj vječni. I ako te oko sablažnjava, izvadi ga i baci od sebe. Bolje ti je jednooku u život uči nego s oba oka biti bačen u pakao ognjeni&#8221; (Mt 18,7-9).</em></strong></p>
<p>U prilog korištenja anateme izjasnila se i Medunarodna teološka komisija 1990. Apostolska funkcija udaranja anatemom čini dio, i danas, prava Učiteljstva Crkve, i upotrijebiti je može postati i dužnost za nju. Shodno tome sveti Pavao kad se susreo s neredovitom situacijom odlučno nalaže da se osobu koja živi u vezi s očevom ženom isključi iz Crkve i traži da se takav preda Sotoni na propast tijela da bi se spasio duh u Dan Gospodina Isusa&#8221; (1 Kor 5,1-5),</p>
<p>Blagoslov osobe bez obzira na to koliko duboko bila u grijehu nikad nije bio sporan, no svećenik ne može blagosloviti stanje koje ne samo da izlazi iz Božjega nauma već mu se i protivi. Zato Fiducia supplicans s pravom kaže: „Ne smije se promicati niti predvidjeti obred blagoslova parova u neredovitoj situaciji.<strong> Nitko nema vlast da zlo učini moralno prihvatljivim ili da ga pretvori u dobro jer bi tako sebe stavljao iznad Boga.</strong> Sve ono što Krist ne bi blagoslovio ne smije mo ni mi jer će nam biti na propast. Sjetimo se riječi proroka Malahije A sad vas opominjem, svećenici! Ako ne budete poslušali, ako ne budete k srcu uzeli da proslavite ime moje govori. Jahve nad vojskama &#8211; kletvu ću na vas svaliti i proklet ću vaš blagoslov&#8221; (Mal 2,1-2). Umjesto da se pokušava nemoguće s blagoslovima, danas bi bio čin istinske ljubavi vratiti anatemu kao provjereno i učinkovito sredstvo bor be protiv grijeha krivovjerja koje bi pomoglo da se spriječi daljnje širenje zla, da mnogi iziđu iz moralne i doktrinalne pomutnje u kojoj se nalaze i da istina donese oslobođenje potrebno isključi iz Crkve i traži da se takav preda Sotoni na propast tijela da bi se spasio duh u Dan Gospodina Isusa&#8221; (1 Kor 5,1-5).</p>
<p style="text-align: center;">***</p>
<p>Blagoslov osobe bez obzira na to koliko duboko bila u grijehu nikad nije bio sporan, no <strong>svećenik ne može blagosloviti stanje koje ne samo da izlazi iz Božjega nauma već mu se i protivi.</strong> Zato Fiducia Supplicans s pravom kaže: „Ne smije se promicati niti predvidjeti obred blagoslova parova u neredovitoj situaciji. Nitko nema vlast da zlo učini moralno prihvatljivim ili da ga pretvori u dobro jer bi tako sebe stavljao iznad Boga. Sve ono što Krist ne bi blagoslovio ne smijemo ni mi jer će nam biti na propast. Sjetimo se riječi proroka Malahije: <strong><em>„A sad vas opominjem, svećenici! Ako ne budete poslušali, ako ne budete k srcu uzeli da proslavite ime moje &#8211; govori Jahve nad vojskama &#8211; kletvu ću na vas svaliti i proklet ću vaš blagoslov&#8221; (Mal 2,1-2).</em></strong></p>
<p>Umjesto da se pokušava nemoguće s blagoslovima, danas bi bio čin istinske ljubavi vratiti anatemu kao provjereno i učinkovito sredstvo borbe protiv grijeha i krivovjerja koje bi pomoglo da se spriječi daljnje širenje zla, da mnogi iziđu iz moralne i doktrinalne pomutnje u kojoj se nalaze i da istina donese oslobođenje potrebno za spasenje duša.</p>
<p>1 Dikasterij za nauk vjere, &#8216;Fidacia supplicans-Molitveno povjerenje o pastoralnom značenja blagoslova, IKA, 19. prosinca 2023, na https://ika.hkm.hr/novosti/deldaracija-fidacia supplicams-molitelji povjerenja-o-pastoralnom znacenju-blagoslova, (9. siječnja 2024.).</p>
<p>2 Kongregacija za nauk vjere, Responnen, Boletina, 15. ožujka 2021, па:</p>
<p>https://press vatican.va/content/salastampa/it/rollettino/pubblico/2021/03/15/0157/00330.html#ita, (11. siječnja 2004.). (9. siječnja 2024)</p>
<p>3 Sandro Magister, &#8220;Fiducia supplicans. Icardinale Sarah: Ciopponiamos a unieresiache mina gravemente la la Chiesa, Diakoneche, 8. siječnja 2024, na: https://www.diakonox.be/fiducia-supplicam-il-cardinale sarah-ci-opponiamo a aneresia-che-mina-gravemente-la-chieu/,</p>
<p>4 Ivan XXIII, Discorso, 11. listopada 1962, br. 7.2, n</p>
<p>https://www.vatican.va/content/john-xxiii/it/speeches/1962/documents/hfj-xxsi spe 19621011 opening-council.html, (9. siječnja 2024).</p>
<p>5 Medunarodna tenkoika komisija. L&#8217;asterpretazione dei dogmi, 1940, br 6, na https://www.vatican.va/roman_curia/congregations/claith/cti_documents/rc, cti 1989 interpretazione dugni ithul, (9. siječnja 2024).</p>
<p>6 Dikasterij za nauk vjere, Fidacia supplicans&#8221;, br. 38.</p>
<p style="text-align: center;">Izvor: <strong>Svjetlo riječi</strong></p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Prof dr. sc. don Josip Mužić &#8211; o Deklaraciji Fiducia supplicans &#8211; Nikakav kompromis sa zlom nije moguć</title>
		<link>https://magnifikat.hr/o-deklaraciji-fiducia-supplicans-don-josip-muzic/</link>
		<pubDate>Fri, 12 Jan 2024 19:06:44 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[M.G.]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Branitelji vjere]]></category>
		<category><![CDATA[Intervju]]></category>
		<category><![CDATA[Preuzeti članci]]></category>
		<category><![CDATA[Riječ svećenika]]></category>
		<category><![CDATA[Učenje Katoličke Crkve]]></category>
		<category><![CDATA[biblija]]></category>
		<category><![CDATA[biskupi]]></category>
		<category><![CDATA[blagoslov]]></category>
		<category><![CDATA[Crkva]]></category>
		<category><![CDATA[deklaracija]]></category>
		<category><![CDATA[fiducia supplicans]]></category>
		<category><![CDATA[homoseksualnost]]></category>
		<category><![CDATA[katekizam]]></category>
		<category><![CDATA[papa]]></category>
		<category><![CDATA[raskol]]></category>
		<category><![CDATA[spolnost]]></category>
		<category><![CDATA[učenje Crkve]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://magnifikat.hr/?p=11428</guid>
		<description><![CDATA[Prije nekoliko dana više od 25 biskupija diljem svijeta izrijekom su zabranile blagoslov istospolnih parova, odnosno implementiranje Deklaracije Fiducia supplicans, dvosmislenoga i ne jasnoga Dokumenta Dikasterija za nauk  vjere. Biskupi su se izjasnili negativno oko&#46;&#46;&#46;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><a href="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2024/01/don-josip-mužić.jpg" rel="attachment wp-att-11431" data-rel="lightbox-0" title=""><img class="aligncenter size-medium wp-image-11431" src="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2024/01/don-josip-mužić-247x300.jpg" alt="don josip mužić" width="247" height="300" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2024/01/don-josip-mužić-247x300.jpg 247w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2024/01/don-josip-mužić-768x933.jpg 768w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2024/01/don-josip-mužić-843x1024.jpg 843w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2024/01/don-josip-mužić.jpg 1584w" sizes="(max-width: 247px) 100vw, 247px" /></a></p>
<p>Prije nekoliko dana <strong>više od 25 biskupija diljem svijeta izrijekom su zabranile blagoslov istospolnih parova</strong>, odnosno implementiranje Deklaracije <i>Fiducia supplicans</i>, dvosmislenoga i ne jasnoga Dokumenta Dikasterija za nauk  vjere. Biskupi su se izjasnili negativno oko navedenoga dokumenta i odbacili napomenute smjernice, a <strong>među žešćim kritičarima bio je i bivši predstojnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Gerhard Ludwig Müller</strong> koji je u svome osvrtu na <i>Fiducia supplicans</i> rekao kako je &#8216;blagoslivljanje homoseksualnih parova hula na Boga&#8217;.</p>
<p><iframe width="528" height="322" src="https://www.youtube.com/embed/s6PN7QR9z5Q" title="NIKAKAV KOMPROMIS SA ZLOM nije moguć - Prof. dr. sc. don JOSIP MUŽIĆ, O deklaraciji Fiducia S." frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" allowfullscreen></iframe></p>
<p>Do zaključenja ovoga broja <strong>Hrvatska biskupska konferencija</strong> još se nije oglasila, ali je njihova izvještajna agencija donijela priopćenje za javnost napisano da bi se, navode, &#8216;razjasnila primjena Deklaracije te se istovremeno <strong>preporuča cjelovito i pažljivo čitanje navedene Deklaracije kako bi se bolje razumjelo njezino značenje i svrha&#8217;</strong>.</p>
<p>Na novu vatikansku Deklaraciju u kraćem razgovoru <strong>osvrnuo se don Josip Mužić,</strong> svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije, upravitelj crkve sv. Filipa Nerija u Splitu i redoviti profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, jedan od rijetkih svećenika koji je pristao komentirati novi <strong>papin dvosmisleni dokument.</strong><br />
Osvrćući se nedavno na Deklaraciju <i>Fiducia supplicans</i> mons. <strong>Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup</strong>, kazao je kako se &#8216;blagoslov podjeljuje <strong>osobama</strong> te ako je netko u grešnom stanju &#8211; tada Crkva želi na poseban način imati brigu i pažnju o toj osobi. Prema njemu, &#8216;blagoslivlja se <strong>osoba, a ne stanje osoba</strong> koje žive u toj a ne stanje osoba koje žive u toj situaciji.</p>
<p><strong><em>•  Što zapravo donosi ova Deklaracija i ako ne pruža ništa novo, kako tvrde, čemu onda potreba za njom? </em></strong></p>
<p>Mjerodavno je tumačenje nadbiskupa <strong>Kutleše</strong>, koje slijedi i nadbiskup <strong>Križić</strong>, da se <strong>blagoslov podjeljuje osobi</strong>, a nikako ne bilo kojemu grješnom stanju. Drugim riječima s <i>Fiducia supplicans </i><strong>ništa se nije promijenilo</strong> jer se doista <strong>ništa ni ne može promijeniti</strong> iako svijet, potpomognut <strong>nekim vjernicima i teolozima</strong> koji su se sekularizirali, <strong>svesrdno pritišće Crkvu da mijenja svoja učenja</strong> u vjeri i moralu i tako prigrli <strong>diktaturu relativizma</strong>. Katolička Crkva to i kad bi htjela ne može učiniti jer je <strong>samo jedna Objava</strong> &#8211; ona koju nam je ostavio Isus Krist i ona je nepromjenjiva. Crkva može samo <strong>produbljivati primljeni polog vjere, a ne može ga mijenjati j</strong>er bi to onda bila neka druga vjera koja ne bi imala veze s Kristom. Nitko u Crkvi, bez obzira na položaj koji zauzima, ne može se staviti iznad Krista, bio on svećenik, biskup, kardinal ili čak i sam papa.  Zato svaku izjavu ili dokument, pa tako i ovaj zadnji, koji nastaje u Crkvi treba <strong>prihvaćati onoliko koliko je i onako kako je u skladu s Objavom.</strong></p>
<div><em>• Imamo situaciju da pojedini svećenici i biskupi marno objašnjavaju <strong>što je papa htio reći</strong>, odnosno <strong>kako bi trebalo čitati Deklaraciju</strong> te kako pravo na blagoslov ima svaka osoba, što nije sporno? Čemu dodatna objašnjenja ako je sve jasno?</em></div>
<div></div>
<div><strong>Svatko osobno ima &#8216;pravo&#8217; na blagoslov</strong>, ali da bi ga primio i da bi on bio učinkovit<strong> treba</strong>, ako živi u grijehu, <strong>biti spreman na obraćenje.</strong> Proturječno je i duboko <strong>pogrješno tražiti od Boga blagoslov za život u grijehu.</strong> Nikad se ne smije zaboraviti da je kršćanima <strong>važniji vječni život od prolaznoga</strong> i da sve što se čini treba podrediti spasenju duša. Samo jedan teški grijeh, a u &#8216;neregularnim situacijama i istospolnim parovima obično ih ima i više, dovoljan je, ako se čovjek ne pokaje za njega, da duša završi izravno u paklu i upravo zato se <strong>svaki teški grijeh zove smrtni.</strong></div>
<div>Dokument ide u prilog neprijateljima Crkve</div>
<div></div>
<div><em>• Idemo to pojednostavniti: dođu li <strong>na blagoslov zajedno dvije osobe koje su u neregularnim odnosima, znači li to da ih svećenik treba blagosloviti</strong> kao što je nedavno učinio pater Martin, blagoslovivši svoje homoseksualne prijatelje dok su se držali za ruke, a to je sad uzelo maha i u drugim zemljama.</em><br />
<em> Je li, primjerice, on tada blagoslovio samo njih, ne i njihov odnos?</em></div>
<div></div>
<div><strong>Takav blagoslov neprihvatljiv je jer se tada daje legitimitet grijehu.</strong> Svećenik koji bi ga dao sam postaje <strong>sudionik grijeha i sablazan</strong> drugima. I ako se može razumjeti da Crkva na pastoralnome planu traži svaki mogući način da pomogne osobama koje se nalaze u smrtnom grijehu da iz njega iziđu, to je moguće samo ako se zadrži razlika između s jedne strane prihvaćanja i ljubavi prema grješniku, a s druge strane odbacivanja i mržnje prema grijehu. <strong>Katekizam Katoličke Crkve</strong> jasno uči: &#8216;<em>Oslanjajući se na Sveto pismo, koje ih prikazuje kao teško izopačenje, Predaja je uvijek tvrdila da su &#8216;homoseksualni čini u sebi neuredni Protive se naravnom zakona. Oni spolni čin zatvaraju daru života. Ne proizlaze iz prave čuvstvene i spolne komplementarnosti. Ni u kojem slučaju ne mogu biti odobreni (KKC, br. 2357).</em> U konačnici ispravni katolički stav najkraće sažimlju<strong> Isusove riječi</strong> upućene ženi uhvaćenoj u preljubu:<br />
&#8220;<strong>Ni ja te ne osuđujem. Idi i od sada više nemoj griješiti</strong> (Iv 8, 11)</div>
<div></div>
<div>• <em>Smije li svećenik izvoditi ove nove izmišljene prakse i može li ih dijecezanski biskup zabraniti ako bi se odvijale u njegovoj biskupiji?</em></div>
<div></div>
<div><strong>Mnogi biskupi širom svijeta zabranili sa ovakvu mogućnost</strong> pa to već daje odgovor na vaše pitanje. Oni koji bi to dopustili, poput nekih njemačkih biskupa, samo će otjerati i ono malo vjernika koji su ostali vjerni. Uz to treba imati na uma da eventualna takva praksa onemogućuje izgradnju jedinstva medu kršćanima jer, kako su istaknuli neki pravoslavni episkopi, zatvara u potpunosti mogućnost ekumenizma.</div>
<div></div>
<div>•  <em>Komu idu u prilog ovako dvosmislene deklaracije koje dolaze iz Vatikana, nije li ovo zbunjujuće po vjernike jer opet imamo podjele kao nedavno za vrijeme korone. <strong>Kao da je cilj unijeti zbrku</strong> i razarati tkivo koje bi trebalo biti složno?</em></div>
<div></div>
<div>Na žalost, ovaj Dokument potaknut pastoralnom brigom za osobe koje su u smrtnom grijehu<strong> izazvao je već velike podjele</strong> tako da su biskupske <strong>konferencije mnogih zemalja odbacile i zabranile izrijekom blagoslov ovakvih parova neregularnim situacija i istospolnih parova.</strong> Neprijatelji Crkve to su dočekali s oduševljenjem i žele preko toga <strong>izazvati raskol u Crkvi</strong> kako bi tako umanjili njezin utjecaj i ušutkali njezin proročki glas i poslanje koje uključuje jasno razlikovanje dobra od zla.<br />
Krist je pokazao svojim životom, naučavanjem, a pogotovo mukom i smrću na križu da <strong>nikakav kompromis sa zlom nije moguć. </strong></div>
<div><strong>Ako nam je doista stalo do dobra grješnika, molimo za njihovo obraćenje</strong> i, ono što je posebno važno jer smo na to zaboravili &#8211; <strong>činimo pokoru</strong> pojedinačno i zajednički.<br />
Neka nas u tome zagovara Marija, utočište grješnika i zatornica svih krivovjerja.</div>
<div style="text-align: center;">Za <strong>Hrvatski tjednik &#8211; prof. dr. sc. don Josip Mužić </strong></div>
<div style="text-align: left;">Piše: Andrea Černivec</div>
<div style="text-align: left;"><a href="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2024/01/fiducia-s.jpg" rel="attachment wp-att-11435" data-rel="lightbox-1" title=""><img class="aligncenter wp-image-11435" src="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2024/01/fiducia-s-231x300.jpg" alt="fiducia s" width="384" height="499" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2024/01/fiducia-s-231x300.jpg 231w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2024/01/fiducia-s-768x998.jpg 768w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2024/01/fiducia-s-788x1024.jpg 788w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2024/01/fiducia-s.jpg 1487w" sizes="(max-width: 384px) 100vw, 384px" /></a></div>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>POJAŠNJENJE DEKLARACIJE O PASTORALNOM ZNAČENJU BLAGOSLOVA (Fiduca suplicans) &#8211; biskupi Malawija (Afrika)</title>
		<link>https://magnifikat.hr/pojasnjenje-deklaracije-o-pastoralnom-znacenju-blagoslova-fiduca-suplicans-biskupi-malawija-afrika/</link>
		<pubDate>Thu, 21 Dec 2023 16:12:12 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[M.G.]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Kratke pouke]]></category>
		<category><![CDATA[Preuzeti članci]]></category>
		<category><![CDATA[Afrika]]></category>
		<category><![CDATA[blagoslov]]></category>
		<category><![CDATA[brak]]></category>
		<category><![CDATA[deklaracija]]></category>
		<category><![CDATA[istospolni parovi]]></category>
		<category><![CDATA[lgbt]]></category>
		<category><![CDATA[papa]]></category>
		<category><![CDATA[pojašnjenje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://magnifikat.hr/?p=11417</guid>
		<description><![CDATA[ Nakon pojašnjenja Deklaracije biskupi Malawija su odlučili: &#8230; kako bi se izbjeglo stvaranje zabune među vjernicima, iz pastoralnih razloga, dajemo uputu da blagoslovi bilo koje vrste za istospolne zajednice bilo koje vrste, nisu dopušteni u Malawiju.&#46;&#46;&#46;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: center;"> Nakon pojašnjenja Deklaracije biskupi Malawija su odlučili:</p>
<p style="text-align: center;">&#8230; <strong>kako bi se izbjeglo stvaranje zabune među vjernicima,</strong> iz pastoralnih razloga, dajemo uputu da<br />
<strong>blagoslovi bilo koje vrste za istospolne zajednice bilo koje vrste, nisu dopušteni u Malawiju. &#8230; </strong></p>
<p style="text-align: center;"><a href="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2023/12/ecm.jpg" rel="attachment wp-att-11418" data-rel="lightbox-0" title=""><img class="aligncenter size-medium wp-image-11418" src="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2023/12/ecm-300x300.jpg" alt="ecm" width="300" height="300" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2023/12/ecm-150x150.jpg 150w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2023/12/ecm-300x300.jpg 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2023/12/ecm-160x160.jpg 160w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2023/12/ecm-320x320.jpg 320w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2023/12/ecm.jpg 477w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a></p>
<p style="text-align: center;">********************</p>
<p>Biskupska konferencija Malavija želi dati <strong>sljedeća pojašnjenja</strong> u vezi s nedavno objavljenom <strong>&#8216;Deklaracijom o pastoralnom značenju blagoslova</strong> (Fiducia Supplicant).</p>
<p>Mi, vaši biskupi, činimo to nakon što smo<strong> uočili određena pogrešna tumačenja</strong> ove deklaracije koja su izazvala<strong> zanimanje, strahove i brige</strong> među katolicima i ljudima koji u Katoličkoj Crkvi <strong>traže moralno, duhovno i doktrinarno vodstvo.</strong></p>
<p><strong>Naša zapažanja, pojašnjenja i upute </strong></p>
<p>U ovom kontekstu, dajemo ova zapažanja, pojašnjenja i upute:<br />
<strong>Deklaracija NIJE o blagoslovu istospolnih zajednica</strong> i sakramentalnom odobrenju istih kao bračnih parova.<br />
Ne, ovo je dokument <strong>potaknut pitanjima Kongregacije za nauk vjere</strong> o tome <strong>mogu li ili ne Božji blagoslovi preko njegovih propovjednika biti prošireni na svakoga</strong> bez obzira na njihovu situaciju, stoga je naslov dokumenta &#8220;<strong>O pastoralnom značenju blagoslova&#8221;</strong>, a NE o blagoslovu istospolnih zajednica;</p>
<p>2. Deklaracija, dok razlikuje značenje i razinu različitih blagoslova, <strong>ponavlja</strong> da <strong>crkveno učenje o braku definirano kao &#8220;isključivo, postojano i neraskidivo jedinstvo između muškarca i žene, prirodno otvoreno za stvaranje djece&#8221; ostaje čvrsto</strong>.<br />
Stoga, Deklaracija kaže, nisu dopušteni obredi i molitve koji bi mogli stvoriti zbrku između onoga što čini brak i onoga što mu je u suprotnosti. (Vidi Fiducia Supplicans, Blagoslovi u sakramentu braka paragraf 4). Isti dokument naglašava da je<br />
&#8220;Crkva uvijek smatrala <strong>moralno dopuštenima samo one spolne odnose koji se žive unutar braka&#8230;&#8221;</strong><br />
(Fiducia Supplicans paragraf 11).</p>
<p>3. Što se tiče <strong>običnih blagoslova</strong> čiji primatelji mogu biti<strong> ljudi, predmeti štovanja i pobožnosti, svete slike, mjesta rada, plodovi zemlje itd.</strong>, takvi blagoslovi se daju <strong>bilo kome i bilo čemu</strong> imajući na umu da je veliki Božji blagoslov Isus Krist, Vječna Riječ kojom nas je Otac blagoslovio dok smo još bili grešnici. (Fiducia Supplicans, Uvod paragraf 2).</p>
<p>Upravo u ovom sadržaju istospolni parovi ili oni parovi koji žive u neregularnim (nedopuštenim) zajednicama <strong>mogu tražiti blagoslov i pristupiti redovnim neliturgijskim blagoslovima</strong> koje je Crkva oduvijek davala onome tko ih pri tome traži, <strong>MI trebamo paziti da takvi blagoslovi ne budu tumačeni kao &#8220;liturgijski ili poluliturgijski čin,</strong> sličan sakramentu&#8221; (Fiducia Supplicans, paragraf 36) i da takve &#8220;odluke koje mogu biti dio pastoralne razboritosti u određenim okolnostima, ne trebaju nužno postati norma&#8221; (Fiducia Supplicans, paragraf 37 ) jer &#8220;<em>Crkva nema moć dodijeliti svoj liturgijski blagoslov kada bi to nekako nudilo oblik moralno legitimne zajednice&#8221;</em> koja se smatra brakom ili izvanbračnom spolnom praksom.  (Fiducia Suplicans, paragraf 11).</p>
<p style="text-align: center;">4. Navodeći gore navedeno, i <strong>kako bi se izbjeglo stvaranje zabune među vjernicima,</strong> iz pastoralnih razloga, dajemo usmjerenje da <strong>blagoslovi bilo koje vrste za istospolne zajednice bilo koje vrste, nisu dopušteni u Malawiju.</strong></p>
<p><strong>Zaključak</strong></p>
<p>Iako razumijemo legitimne interese i strahove koje je proizvela ova Deklaracija, želimo uvjeriti sve katolike i sve one koji se zanimaju za katolički nauk da nauk Jedne svete Katoličke i Apostolske Crkve o braku ostaje onaj naveden u stavku 4:</p>
<p style="text-align: center;"><strong>&#8220;isključivo, stabilna i neraskidiva zajednica između muškarca i žene, prirodno otvorena rađanju djece”.</strong></p>
<p>Koristimo ovu priliku da vam svima poželimo čestit Božić te sretnu i uspješnu Novu godinu!</p>
<p style="text-align: center;">Nadbiskup <strong>George Desmond Tambala</strong> Predsjednik, Biskupske konferencija Malavija, Nadbiskupija Lilongwe<br />
biskup <strong>Montfort Stima</strong>, Potpredsjednik Biskupske konferencija Malavija, Biskupija Mangochi Nadbiskupija Blantyre<br />
Nadbiskup <strong>Thomas Luke Msusa,</strong> Biskupija Blantyire<br />
biskup <strong>Peter Musikuwa</strong>, Biskupija Chikwawa<br />
biskup <strong>Peter Chifukwa</strong>, Biskupija Dedza<br />
biskup <strong>Martin Anwel Mtumbuka</strong>, Biskupija Karonga<br />
biskup <strong>John Ryan,</strong> Biskupija Mzuzu<br />
biskup <strong>Alfred Mateyu Chaima</strong>, Biskupija Zomba<br />
biskup <strong>Yohane Suzgo Nyirenda,</strong> pomoćni biskup Mzuzua</p>
<p style="text-align: center;">Izvor  &#8211; <a href="https://web.facebook.com/EpiscopalConferenceMalawi/posts/680681277589560?ref=embed_post&amp;_rdc=1&amp;_rdr">original dokument biskupa Malawija</a></p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Kardinal Muller u obrani biskupa Stricklanda: O ZLOUPORABI PAPINSKOG AUTORITETA</title>
		<link>https://magnifikat.hr/kardinal-muller-u-obrani-biskupa-stricklanda-o-zlouporabi-papinskog-autoriteta/</link>
		<pubDate>Wed, 15 Nov 2023 09:28:12 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[M.G.]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Biskup Joseph Strickland]]></category>
		<category><![CDATA[Branitelji vjere]]></category>
		<category><![CDATA[Crkveno učiteljstvo]]></category>
		<category><![CDATA[kardinal Muller]]></category>
		<category><![CDATA[Biskup Strickland]]></category>
		<category><![CDATA[Kardinal Muller]]></category>
		<category><![CDATA[papa]]></category>
		<category><![CDATA[razriješenje]]></category>
		<category><![CDATA[zlouporaba]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://magnifikat.hr/?p=11328</guid>
		<description><![CDATA[Među onima koji iskazuju podršku Stricklandu svakako valja spomenuti KARDINALA MULLERA,  ex prefekta Kongregacije za nauk vjere (a koja više ne postoji pod tim nazivom, već je taj najvažniji ured u Vatikanu papa Franjo&#46;&#46;&#46;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><a href="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2023/11/NASLOVNICA-71.png" rel="attachment wp-att-11329" data-rel="lightbox-0" title=""><img class="aligncenter wp-image-11329" src="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2023/11/NASLOVNICA-71-300x169.png" alt="NASLOVNICA (71)" width="501" height="282" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2023/11/NASLOVNICA-71-300x169.png 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2023/11/NASLOVNICA-71-768x432.png 768w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2023/11/NASLOVNICA-71-1024x576.png 1024w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2023/11/NASLOVNICA-71.png 1280w" sizes="(max-width: 501px) 100vw, 501px" /></a></p>
<p><strong>Među onima koji iskazuju podršku Stricklandu svakako valja spomenuti KARDINALA MULLERA,  ex prefekta Kongregacije za nauk vjere </strong>(a koja više ne postoji pod tim nazivom, već je taj najvažniji ured u Vatikanu papa Franjo preimenovao u <em>Dikasterij za nauk vjere</em>, kojim sada upravlja kontroverzni biskup, odnedavna kardinal, <a href="https://www.youtube.com/watch?v=tIEb-tLjp1A&amp;t=44s" data-rel="lightbox-video-0">Victor Fernandez</a> koji, između ostalog, podržava blagoslove istospolnih parova&#8230;).</p>
<p><strong>BISKUP STRICKLAND </strong>je poznat po <strong>obrani života nerođenih,</strong> u vrijeme Korona-krize zalagao se za <strong>pravo na ne-cijepljenje</strong> upitnim, experimentalnim &#8220;cjepivima&#8221; , a svom nauku redovito podsjeća da <strong>moramo ostati vjerni Evanđelju Isusa Krista</strong> i Crkvi koju je Isus ustanovio, ne pristajući na to da se od Crkve radi neka <em>nova</em> ili <em>drugačija</em> Crkva.</p>
<p>Na njegovoj stranici možemo pročitati i <a href="https://bishopstrickland.com/">pastoralna pisma</a> koja je nedavno pisao kako bi <strong>utvrdio braću svećenike u vjeri.</strong> No, umjesto očinske papine podrške što je dobio? Apostolsku vizitaciju iz Vatikana! (moguće baš zato <em>kako bi se moglo reći da je otišao sa službe nakon Vatikanske &#8220;inspekcije&#8221;</em>) Nakon toga &#8211; tišina. Nikakve izjave o bilo čemu što bi se pokazalo ozbiljan razlog za uklanjanje sa službe biskupa biskupije Tyler u Teksasu. Kao da se koristila metoda zastrašivanja i kao da se očekivalo da sam odstupi sa dužnosti  &#8211; a samo zato jer želi ostati vjeran nepromjenjivom učiteljstvu Katoličke Crkve. A <strong>pošto nije želio sam odstupiti papa ga je sam razriješio dužnosti.</strong> I onda čitamo natpise: &#8220;<em>Razriješen s dužnosti nakon apostolske vizitacije</em>&#8230;&#8221;, a većina onih koji ništa ne znaju o biskupu Stricklandu i njegovim apostolskim nastojanjima,  tako olako mogu zaključiti da Vatikan (tj. papa) zasigurno ima neke razloga za svoje takvo postupanje.   A ima li zaista? Nitko ne zna za te &#8220;razloge&#8221;, osim pape, izgleda. (<em>A možda se pravi razlog krije u govorima kao što je ovaj iz 2018.</em> <a href="https://www.youtube.com/shorts/NGj0kb2QrRw" data-rel="lightbox-video-1">KRATKI VIDEO</a>). I <strong>očito je da se biskup Strickland našao u situaciji kao i kardinal Muller, kad ga je papa Franjo, bez ikakva objašnjenja otpustio iz najvažnijeg ureda u Vatikanu</strong>.</p>
<p>U jednoj <strong>izjavi kardinala Mullera</strong>, prije nego se dogodilo ovo najnovije razrješenje, stoji:</p>
<p>&nbsp;</p>
<p style="text-align: center;"><em><strong>Ono što se radi biskupu Stricklandu je strašno. To je </strong>zlouporaba božanskog prava episkopata.</em><br />
<em>-Kad bih mogao savjetovati mons. Stricklanda, on nikako <strong>ne bi trebao (sam) dati ostavku</strong>, jer bi se onda moglo oprati ruke od krivnje.</em></p>
<p style="text-align: center;">Nadalje,<strong> kardinal Muller objašnjava:</strong></p>
<p style="text-align: center;"><em>Prema zakonu pravednosti, <strong>Papa može smijeniti biskupa samo ako je učinio neko zlo</strong> (krivovjerje, raskol, otpad, zločin ili potpuno nesvećeničko ponašanje), na primjer pseudo-blagoslov koji vrijeđa Boga i vara ljude o njihovom spasenju – blagoslivljajući osobe suprotnog ili istog spola u izvanbračnim zajednicama.</em></p>
<p style="text-align: center;"><em><strong>Samovoljno razrješenje s mjesta biskupa u biskupiji u kojoj je biskupa postavio sam Krist kao vlastitog pastira potkopava Papin autoritet,</strong> kao što se povijesno dogodilo s nedostojnim pogađanjem za službu pod avignonskim papinstvom (ovaj gubitak povjerenja bio je jedan od glavnih razloga reformacijskog odvajanja kršćanstva od Katoličke Crkve i mržnje prema papi koji se <strong>svojim samovoljnim postupcima stavio na Božje mjesto</strong>).</em></p>
<p style="text-align: center;"><em>Prema katoličkom nauku, <strong>papa ni na koji način nije gospodar Crkve,</strong> nego je, kao Kristov zastupnik za sveopću Crkvu, prvi sluga svoga Gospodina, koji je trebao reći Šimunu Petru, koji je upravo postao stijena Crkva: “Sablazan si mi jer ti nije na pameti što je Božje, nego što je ljudsko!” (Mt 16,23).</em><br />
<em> <strong>Papa nema ovlasti od Krista da zastrašuje i maltretira dobre biskupe</strong> koji slijede Krista Dobrog Pastira koji, u skladu s biskupskim idealom Drugog vatikanskog sabora,<strong> posvećuju, poučavaju i čuvaju Božje stado u Kristovo ime</strong>, samo zato što lažni prijatelji prokazuju te dobre biskupe papi kao neprijatelje, </em></p>
<p style="text-align: center;"><em><strong>dok heretički i nemoralni biskupi mogu raditi što hoće,</strong> odnosno svaki dan uznemiravati Kristovu Crkvu nekim drugim glupostima. </em></p>
<p style="text-align: center;">*******</p>
<p style="text-align: left;">Biskup Strickland nakon razriješen nije ljut ili ogorčen. Njegova je snaga u euharistijskom Isusu i molitvi, osobito molitvi krunice.  Na nama je da molimo za papu i svećenike. U kratkom videu od minute možete poslušati biskupovu poruku &#8211; <a href="https://www.youtube.com/shorts/NGj0kb2QrRw" data-rel="lightbox-video-2">nakon razrješenja</a></p>
<p><iframe title="BISKUP STRIKLAND nakon razrješenja" src="https://www.youtube.com/embed/VN3ArUR18gw" width="348" height="619" frameborder="0" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe></p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Molitve za dobre svećenike, za biskupe, za papu, za duhovna zvanja</title>
		<link>https://magnifikat.hr/molitve-za-dobre-svecenike-za-biskupe-za-papu-za-duhovna-zvanja/</link>
		<pubDate>Sun, 06 Nov 2022 17:38:19 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[M.G.]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Molitve]]></category>
		<category><![CDATA[Molitve Isusu]]></category>
		<category><![CDATA[Svećeništvo]]></category>
		<category><![CDATA[biskupi]]></category>
		<category><![CDATA[duhovna zvanja]]></category>
		<category><![CDATA[molitve]]></category>
		<category><![CDATA[papa]]></category>
		<category><![CDATA[svečenici]]></category>
		<category><![CDATA[svećenstvo]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://magnifikat.hr/?p=10748</guid>
		<description><![CDATA[&#160; &#160; &#160; &#160; &#160; &#160; &#160;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><a href="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-27.png" rel="attachment wp-att-10749" data-rel="lightbox-0" title=""><img class="aligncenter wp-image-10749" src="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-27-212x300.png" alt="KRIŽNI PUT (27)" width="556" height="787" /></a></p>
<p><a href="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-29.png" rel="attachment wp-att-10776" data-rel="lightbox-1" title=""><img class="aligncenter wp-image-10776" src="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-29-212x300.png" alt="KRIŽNI PUT (29)" width="587" height="831" /></a></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><a href="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-28.png" rel="attachment wp-att-10751" data-rel="lightbox-2" title=""><img class="aligncenter wp-image-10751" src="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-28-212x300.png" alt="KRIŽNI PUT (28)" width="574" height="813" /></a></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><a href="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-30.png" rel="attachment wp-att-10753" data-rel="lightbox-3" title=""><img class="aligncenter wp-image-10753" src="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-30-212x300.png" alt="KRIŽNI PUT (30)" width="594" height="841" /></a></p>
<p><a href="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-31.png" rel="attachment wp-att-10755" data-rel="lightbox-4" title=""><img class="aligncenter wp-image-10755" src="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-31-212x300.png" alt="KRIŽNI PUT (31)" width="629" height="890" /></a></p>
<p><a href="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-3.jpg" rel="attachment wp-att-10760" data-rel="lightbox-5" title=""><img class="aligncenter wp-image-10760" src="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-3-212x300.jpg" alt="KRIŽNI PUT (3)" width="635" height="898" /></a></p>
<p><a href="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-8.jpg" rel="attachment wp-att-10769" data-rel="lightbox-6" title=""><img class="aligncenter wp-image-10769" src="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-8-212x300.jpg" alt="KRIŽNI PUT (8)" width="652" height="922" /></a></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><a href="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-6.jpg" rel="attachment wp-att-10766" data-rel="lightbox-7" title=""><img class="aligncenter wp-image-10766" src="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-6-212x300.jpg" alt="KRIŽNI PUT (6)" width="660" height="934" /></a></p>
<p><a href="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-7.jpg" rel="attachment wp-att-10767" data-rel="lightbox-8" title=""><img class="aligncenter wp-image-10767" src="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-7-212x300.jpg" alt="KRIŽNI PUT (7)" width="659" height="933" /></a></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><a href="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-42.png" rel="attachment wp-att-10780" data-rel="lightbox-9" title=""><img class="aligncenter  wp-image-10780" src="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-42-212x300.png" alt="KRIŽNI PUT (42)" width="694" height="982" /></a></p>
<p><a href="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-25.png" rel="attachment wp-att-10746" data-rel="lightbox-10" title=""><img class="aligncenter wp-image-10746" src="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-25-212x300.png" alt="KRIŽNI PUT (25)" width="656" height="928" /></a></p>
<p><a href="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-26.png" rel="attachment wp-att-10745" data-rel="lightbox-11" title=""><img class="aligncenter wp-image-10745" src="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-26-212x300.png" alt="KRIŽNI PUT (26)" width="687" height="971" /></a></p>
<p><a href="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-2.jpg" rel="attachment wp-att-10758" data-rel="lightbox-12" title=""><img class="aligncenter wp-image-10758" src="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2022/11/KRIŽNI-PUT-2-212x300.jpg" alt="KRIŽNI PUT (2)" width="670" height="948" /></a></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Sloboda izbora i cijepljenje</title>
		<link>https://magnifikat.hr/sloboda-izbora-i-cijepljenje-2/</link>
		<pubDate>Wed, 27 Jan 2021 16:46:10 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[M.G.]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Branitelji vjere]]></category>
		<category><![CDATA[Iz emisije "Sjaj istine"]]></category>
		<category><![CDATA[KORONAVIRUS]]></category>
		<category><![CDATA[Moralna upitnost anti-Covid cjepiva (Prof. dr. sc. don Josip Mužić)]]></category>
		<category><![CDATA[Vjera i znanost]]></category>
		<category><![CDATA[cijepivo]]></category>
		<category><![CDATA[covid-19]]></category>
		<category><![CDATA[Crkva]]></category>
		<category><![CDATA[moral]]></category>
		<category><![CDATA[papa]]></category>
		<category><![CDATA[sloboda]]></category>
		<category><![CDATA[zakon]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[život]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://magnifikat.hr/?p=8787</guid>
		<description><![CDATA[1. Dva stava Cijepljenje je, nažalost, postalo nezaobilazna tema oko koje treba zauzeti stav, što nije nimalo jednostavno. Razlučivanje je dodatno otežano upotrebom krivih izraza. One koji su podozrivi prema cijepljenju kao i one&#46;&#46;&#46;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<div class="vn-content-wrap vn-clearfix">
<div id="primary" class="content-area">
<article id="post-96811" class="vn-article-content post-96811 post type-post status-publish format-standard has-post-thumbnail hentry category-izdvojeno category-kolumne-osvrti-komentari tag-cjepivo tag-cjepivo-protiv-koronavirusa tag-covid-19 tag-koronavirus">
<div class="entry-content">
<div id="attachment_8788" style="width: 713px" class="wp-caption aligncenter"><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2021/01/cijepovo.jpg" rel="attachment wp-att-8788" data-rel="lightbox-0" title=""><img class="size-full wp-image-8788" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2021/01/cijepovo.jpg" alt="BONN, GERMANY - JUNE 29: In this photo illustration a syringe with indefinite content is laying on a globe on June 29, 2020 in Bonn, Germany. (Photo by Ute Grabowsky/Photothek via Getty Images)" width="703" height="469" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2021/01/cijepovo-300x200.jpg 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2021/01/cijepovo.jpg 703w" sizes="(max-width: 703px) 100vw, 703px" /></a><p class="wp-caption-text"><em> (Photo by Ute Grabowsky/Photothek via Getty Images)</em></p></div>
<hr />
<h3>1. Dva stava</h3>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn2" name="_ftnref2"></a></p>
<hr />
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn2" name="_ftnref2"></a></p>
<p><strong>Cijepljenje je, nažalost, postalo nezaobilazna tema oko koje treba zauzeti stav</strong>, što nije nimalo jednostavno. Razlučivanje je dodatno otežano upotrebom krivih izraza. One koji su podozrivi prema cijepljenju kao i one koji nisu za cijepljenje jednostavno se stavlja pod isti nazivnik i proglašava <em>„antivakserima“.</em> Ova gruba etiketa sve navedene automatski dovodi u nepovoljan položaj i, što je još gore, onemogućuje svaku pravu raspravu. Naime, kako se uopće može uvažavati mišljenje onih koje se <em>a priori</em> klasificiralo kao protivnike cijepljenja kao takvog? To podrazumijeva da se takve bez imalo ustručavanja <strong>proglašava nerazumnim i zadrtim nazadnjacima koji ne priznaju nikakav napredak.</strong> U ovom slučaju to znači da su i <strong>opasni</strong> po društvo jer njihov izbor može imati teške posljedice po zdravlje ljudi.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn2" name="_ftnref2"></a></p>
<p>Ustvari,<strong> nitko razuman nije protiv cijepljenja kao takvog</strong>. Oni koji se sada nisu spremni podvrgnuti cijepljenju uglavnom su ljudi koji se zalažu za pravo da sami mogu odlučivati o svome zdravlju i traže uvjerljive razloge da mogu odvagnuti za i protiv te onda donijeti sud. Pošto procjenjuju da <strong>trenutačno nemaju dovoljno argumenata u prilog cijepljenja</strong> ili da imaju više protuargumenata, <strong>jednostavno ne žele donijeti odluku da se cijepe.</strong> Takvi ljudi nisu nikakvi nijekatelji niti žele biti protiv ičega, nego su jednostavno <strong>pobornici prava na slobodan izbor.</strong> Njima je danas teško jer moraju plivati protiv struje i boriti se za osnovne informacije, druga mišljenja i osnovna ljudska prava, dok je onima <strong>koji se priklone cijepljenju sve servirano na pladnju</strong>. Zato, kako upozorava moralni teolog <em>Damir Šehić</em>, „pitanje nije <strong>‘Cjepivo – da ili ne?’</strong>, jer je time preskočeno cijelo poglavlje te je pravo pitanje koje prije toga treba postaviti:<strong> ‘Zašto cjepivo?’.</strong>“<a href="https://www.vjeraidjela.com/?p=96811&amp;preview=true#_ftn1" name="_ftnref1">[1]</a></p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn2" name="_ftnref2"></a></p>
<p>Gledajući pak s motrišta <strong>pobornika cijepljena</strong>, ne može se reći da je u pravilu kod takvih odluka donesena ispravno. Nije upitno da su takvi uvjereni da je cjepivo dobro, ali valja vidjeti <strong>što se krije iza toga uvjerenja</strong> i koliko je doista promišljeno i slobodno. Izgleda da su ogromna većina takvih donijeli odluku na bazi <strong>povjerenja u autoritete koje promiču glavni mediji</strong>, <strong>priklanjanja vladajućoj struji mišljenja</strong> i nadasve zbog<strong> želje da se što prije vrate normalnom životu.</strong> Argumenti kod njih nisu posebno zastupljeni, nego je <strong>komoditet</strong> glavni razlog donošenja odluke uz prešutno uvjerenje podmetnuto od <strong>propagande</strong> da je to oblik nesebičnosti, altruizma i uzornog građanskog postupanja. Iza ove lakomislenosti krije se <strong>grijeh propusta</strong>. No, to se ne registrira, već dapače iz takvog površnog rasuđivanja zna doći i do osjećaja moralne superiornosti koja čini da se <strong>na druge gleda svisoka kao na sebične i nerazumne primitivce</strong>. Cijepljenje zagovaraju sa pretjeranom sigurnošću jer drže, na temelju usvojene promidžbe, da zastupaju pozitivne stavove i nisu ni svjesni da su <strong>protivnici slobode.</strong> Umjesto da ih omalovažavaju, oni bi trebali biti zahvalni zagovornicima slobodnog izbora koji odrađuju posao obrane temeljnih ljudskih prava i kritičkog ispitivanja za sebe i za njih.</p>
<p>/VIDEO &#8211; SLAJDOVI na istu temu: <a href="https://web.facebook.com/media/set/?vanity=100487831591392&amp;set=a.251920949781412">magnifikat na facebooku</a> /</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn2" name="_ftnref2"></a></p>
<hr />
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn2" name="_ftnref2"></a></p>
<h3>2. Moralna odgovornost i moralno uvjetovanje</h3>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn2" name="_ftnref2"></a></p>
<hr />
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn2" name="_ftnref2"></a></p>
<p>U dokumentu objavljenom 29. prosinca 2020. koji potpisuju zajedno <strong>Vatikansko povjerenstvo</strong> za COVID-19 i Papinska akademija za život stoji: „Što se tiče moralne odgovornosti podvrgavanja cijepljenju … treba ponoviti kako ta tematika također uključuje odnos između osobnog zdravlja i javnog zdravlja, pokazujući njihovu usku međuovisnost. U svjetlu te povezanosti, držimo važnim da se u tom pogledu donese odgovorna odluka, jer odbijanje cijepljenja može predstavljati također rizik za druge.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn2" name="_ftnref2">[2]</a> Kod određivanja o cijepljenju važno je istaknuti da se <strong>ne govori o moralnoj dužnosti</strong> cijepljenja nego o <strong>moralnoj <em>odgovornosti</em> </strong>cijepljenja koje će imati u vidu i dobro drugih. Jasno da isto vrijedi i u obrnutom slučaju, koji se ovdje ne spominje, primanja cijepljenja koje također mora biti odgovorno i imati u vidu posljedice koje iz toga proizlaze. U svjetlu najnovijih saznanja pristiglih nakon objave spomenutog dokumenta očito je da <strong>cijepljenje ima daleko više neželjenih posljedica od predviđenih</strong>. One idu od <strong>brojnih zaraza</strong> bolesti COVID-19 nakon prvog cijepljenja kao u Izraelu, čak preko 12.400 osoba,<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn3" name="_ftnref3">[3]</a> teških <strong>alergijskih reakcija</strong> zbog kojih su u Kaliforniji obustavili davanje cjepiva Moderne<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn4" name="_ftnref4">[4]</a> pa sve do <strong>smrti cijepljenih</strong> kao u Norveškoj gdje su umrle 23 starije osobe kako je ukazala njihova agencija za lijekove.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn5" name="_ftnref5">[5]</a></p>
<p>Združeno pozivanje građanskih vlasti i medija na moralnost kod cijepljenja lako se pretvori u <strong>moralno uvjetovanje</strong>, jer se <strong>minimalno daju argumenti za cijepljenje</strong>, a maksimalno se ulaže u propagandu. U Hrvatskoj je, po uzoru na druge zemlje Europske zajednice, pokrenuta i „informativno-edukativna“ <strong>nacionalna kampanja</strong> pod sloganom: <strong><em>„Misli na druge – cijepi se!“</em></strong> Ističe se da <strong>cilj kampanje</strong> „nije nagovaranje bilo kojeg građanina ili skupine na nekritičko prihvaćanje odluke o cijepljenju“ i „pravo je svake osobe da za sebe donese odluku za koju smatra da je za nju najbolja“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn6" name="_ftnref6">[6]</a> Na koncu se završava porukom: „Cijepljenje je dragovoljno i slobodna je odluka svakog građanina“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn7" name="_ftnref7">[7]</a> No u isto vrijeme se<strong> tvrdi „da je cijepljenje jedini uspješni način</strong> da se u skoroj budućnosti umanji utjecaj virusa COVID-19 na naše živote ili da se njegova pojava u budućnosti može držati pod kontrolom zdravstvenog sustava kao i neke druge virusne infekcije (gripa)“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn8" name="_ftnref8">[8]</a> Proizvoljno je tvrditi ovako nešto jer osim cjepiva imamo i lijekove koji djeluju protiv COVID-19 i za pretpostaviti je da će se pronaći još uspješnije, a s druge strane nije dokazano da se preko cjepiva virus može držati pod kontrolom. Još manje je prihvatljiva sljedeća tvrdnja: „Osobna isključivost pokazuje se (može se pokazati) vrlo opasnom za druge članove zajednice.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn9" name="_ftnref9">[9]</a> Time je prostor za odlučivanje toliko sužen da ga se u biti poništava. Ako se ne cijepiš isključiv si, odnosno <strong>znači da ne uvažavaš druge i da misliš samo na sebe.</strong> Pošto su ljudi najviše u doticaju sa svojim članovima obitelji, to znači da si <strong>spreman ugroziti zdravlje i život svojih roditelja ili djedova i baka zbog svoje sebičnosti.</strong> A iz toga proizlazi zaključak da si moralno bezdušan. Ovo je <strong>teška osuda i manipulacija osjećajima koja zaobilazi činjenice i argumente.</strong> Ako netko drži da je cjepivo djelotvorno, onda se može zaštiti od virusa tako da se cijepi i nitko tko se nije cijepio ne može ga ugroziti. Ako pak cjepivo nije apsolutno učinkovito, što i sami proizvođači tvrde, onda se ni u slučaju da se svi cijepe ne može doći do potpune zaštite. U oba slučaja isključivost bi stoga bila upravo ustrajavanje na cijepljenju sviju. U stvarnosti pak, kako ističe Damir Šehić, „postoji cijeli niz moralno-etičkih problema o kojima se stidljivo govori i znanstveno istražuje jer je obilježeno etiketiranjem i moralnim ucjenjivanjem“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn10" name="_ftnref10">[10]</a></p>
<hr />
<h3>3. Manipulacija vjerom</h3>
<hr />
<p>Prema vjernicima se dodatno koristi i poseban tretman u kojem se <strong>vjera</strong> želi upregnuti u <strong>kampanju cijepljenja</strong>. U medijima se donose <strong>izjave pojedinih crkvenih predstavnika</strong> koji podržavaju cijepljenje i daju osobni primjer cijepljenja. <strong>Biskupi i kardinali zbog godina</strong> u pravilu pripadaju rizičnoj skupini i logično je da se većina njih može odlučiti na cijepljenje. No, to <strong>ne znači da je ta odluka mjerodavna za druge vjernike</strong> posebno za one koji ne spadaju u rizične skupine kao što su mladi. Znakovito je da se <strong>u isto vrijeme prešućuje sve druge autoritete</strong> u Crkvi koji misle drugačije. Ova se manipulacija vjerom svodi na tvrdnju da oni <strong>koji ne slijede</strong> svoje nadležne crkvene poglavare koji podržavaju cijepljenje jesu <strong>neposlušni.</strong> Treba reći da u ovom pitanju pripadnici crkvene hijerarhije <strong>imaju pravo na svoje osobno mišljenje</strong>, kao i svi drugi ljudi, ali kako oni nisu stručnjaci za medicinu i virologiju njihovo mišljenje nije obvezujuće za vjernike i jednako je bilo kojem drugom nestručnom mišljenju. U skladu s time<strong> nedavni dokument Kongregacije za nauk vjere</strong> o cjepivu kaže jasno: „U isto vrijeme, pokazuje se očitim praktičnom razumu to da <strong><em>cijepljenje, u pravilu, nije moralna obveza i da zato mora biti dobrovoljno</em></strong>.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn11" name="_ftnref11">[11]</a> Taj dokument je odobrio papa 17. prosinca 2020.</p>
<p>Kako onda shvatiti da isti <strong>Sveti Otac nekoliko tjedana kasnije izjavljuje da se treba cijepiti?</strong> Naime u <strong>intervjuu</strong> za televizijski informativni program Tg5 talijanske televizijske postaje <em>Canale 5,</em> emitiranoga u nedjelju 10. siječnja 2021. kaže: <em>“Ja vjerujem da etički svi trebaju uzeti cjepivo, to je etička opcija, jer u igri je tvoje zdravlje, tvoj život, ali u igru stavljaš i život drugih.“</em><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn12" name="_ftnref12">[12]</a> I još prisnažuje: “Postoji samoubilački negacionizam koji ne znam objasniti, ali <em><strong>danas se treba uzeti cjepivo.</strong></em>“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn13" name="_ftnref13">[13]</a> Time je ne samo zauzeo kategorički stav za cijepljenje, nego je kritizirao one koji se ne žele cijepiti. Ova izjava se brzo proširila svijetom i dodatno je bila osnažena viješću, koja je došla nekoliko dana kasnije, da je i sam papa primio cjepivo. <strong>Zar to nije u proturječnosti sa spomenutim službenim dokumentom koji je odobrio svega nekoliko tjedana prije?</strong> Ova izjava <strong>nije službeni dokument nego Papino privatno mišljenje</strong> koje treba poštovati, ali koje <strong>ne želi i ne može ukinuti pravo slobodnog izbora svakoga</strong>. U ovom pitanju <strong>svatko sam treba donijeti odluku za sebe</strong>, a mjerodavni su argumenti struke. U navedenom intervju i Papa kaže „<em>Ne znam zašto netko kaže: ‘ne, cjepivo je opasno’, ali ako ti ga liječnici prikazuju kao nešto što može biti dobro i bez posebnih opasnosti, zašto se ne cijepiti?</em>”<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn14" name="_ftnref14">[14]</a> No, problem je što <strong>svi liječnici nemaju isto mišljenje o tom pitanju i mnogi su sumnjičavi ili protivni uzimanju cjepiva u sadašnjoj fazi zbog brojnih nepoznanica oko sigurnosti i nuspojava</strong>. Zato je opravdano postaviti pitanje: „Tko će utvrditi da je etično pouzdati se u neke liječnike a druge liječnike držati za nijekatelje?“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn15" name="_ftnref15">[15]</a></p>
<p>S doktrinarne strane mjerodavan je dokument Kongregacije dok intervju izlaže privatno mišljenje. No, problem je da zbog medijskog predstavljanja praktički <strong>nitko ne zna za izjavu Kongregacije, a svi su upoznati s Papinom izjavom</strong> da je moralna obveza sviju cijepljenje. <strong>To se onda shvaća kao službeni stav Crkve, što nije</strong>. U svakom slučaju, <strong>mediji su jedva dočekali ovu Papinu izjavu da proglase završenom svaku dvojbu i raspravu za vjernike</strong> i da ih tako <strong>navedu na zaključak da se moraju cijepiti ako žele biti dobri katolici.</strong> Vjernike se na taj način uvodi u zabludu fideizma, gdje ono što bi trebali rješavati razumom rješavaju<strong> krivo shvaćenom vjerskom poslušnošću.</strong> Učiteljstvo Crkve je pozvano čuvati i tumačiti poklad vjere, u što spada i <strong>zapovijed Dekaloga <em>Ne ubij!,</em> koja uključuje dužnost zaštite svoga i tuđeg života.</strong> No, pri tome, kako ističe talijanski teolog Alfredo Maria Morselli, „<strong><em>Crkva nema nikakvu kompetenciju oko tehničkog izbora sredstava u cilju ‘zaštite ljudskog života’.</em></strong> To je zadaća znanstvenika, koje Crkva pomaže, podupire, ponekad ispravlja kada bi pojedini zaključci mogli biti nespojivi s vječnim istinama. Po srijedi je famozna ‘autonomija vremenitih stvari’ koju koriste modernisti za odvajanje politike od vjere i naravnog zakona, sada nevješto krivo prikazana iz drugog razloga. U tome je velika razlika s islamskim zakonom i sa židovskim talmudskim pravom koji izvode iz teksta, koji drže svetim, zadnje praktične zaključke. Stoga, ako vrhovno Učiteljstvo može i treba ponavljati naravni zakon, ne može dati nikakvo praktično rješenje.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn16" name="_ftnref16">[16]</a> <strong>Hrvatski biskupi</strong> zato u svojoj nedavnoj izjavi o ovoj pandemiji ispravno sažimlju stav Crkve: <em>„S obzirom na određene moralne dvojbe Sveta je Stolica nedavno izdala nekoliko razjašnjenja, čuvajući u svemu <strong>slobodu savjesti i osobnu odgovornost</strong> u odluci o primanju cjepiva.</em>“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn17" name="_ftnref17">[17]</a></p>
<hr />
<h3>4. Ucjena</h3>
<hr />
<p>U slučaju da se moralno uvjetovanje i manipulacija vjerom pokažu nedostatnim, paralelno se od početka proglašenja pandemije <strong>ograničava ljude s raznim preporukama, mjerama</strong> i odredbama o maskama, testovima, zaključavanjima i tako ih se sustavno, zabranama i kaznama, uči pokornosti bez razmišljanja. Zavedeno je pravo <strong>izvanredno stanje</strong> s odredbama koje su puno strože od onih koje su se donosile za vrijeme Domovinskog rata.</p>
<p>Sada se najavljuje podizanje uloga jer se <strong>prijeti onima koji se ne cijepe</strong> da neće moći putovati, da neće moći koristiti razne usluge u društvu (kazališta, restorane, dvorane…), da neće moći ostati na poslu ili ići u školu… Koliki će se smoći snage oduprijeti takvom pritisku? Mnogi će, a posebno hranitelji obitelji, izgleda, protiv vlastitih uvjerenja, <strong>podleći ovim nemoralnim ucjenama</strong> kako bi mogli sačuvati osnovnu egzistenciju.</p>
<p>Ucjena sprječava osobno rasuđivanje te uvjetuje i oduzima slobodu odlučivanja. Dakle, ugrožava dvije glavne sposobnosti čovjeka: razum i volju. Tako se gazi dostojanstvo osobe, što je protivno ljudskoj naravi i Božjem zakonu. Stvoreni su tako<strong> idealni uvjeti i za prinudno nametanje cjepiva.</strong></p>
<p>U vojnoj operaciji <strong><em>Pustinjska oluja</em></strong> 1991. godine američki vojnici su bili podvrgnuti eksperimentalnom cijepljenju protiv biološkog oružja, kojeg nisu mogli odbiti jer su se nalazili u ratnim uvjetima.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn18" name="_ftnref18">[18]</a> Sličan obrazac kao da se <strong>sada priprema za cijeli svijet</strong>. Ni ucjene ni prisile nisu od Boga i oni kršćani koji tomu podlegnu <strong>utiru put za nametanje budućeg žiga zvijeri,</strong> za koje već postoje tehnološke pretpostavke,<strong> i otpad od Krista. </strong></p>
<hr />
<h3>5. Opravdano nepovjerenje</h3>
<hr />
<p>Od građana se u vrijeme ove korona krize <strong>traži slijepo povjerenje u društvene autoritete</strong>. A mnogi ljudi su i dalje nepovjerljivi jer imaju nažalost loše iskustvo. Tako većina ljudi nema povjerenja u političare jer su <strong>toliko puta iznevjerili</strong> svoja obećanja i pokazali da uglavnom misle samo na svoje <strong>vlastite ili stranačke interese</strong>, a ne na narod koji ih je izabrao. I vodeća sredstva javnog priopćavanja sve više izazivaju podozrivost jer su podložni raznim uvjetovanjima politike i kapitala u kojima se gubi objektivnost informiranja. No, zato sada imamo dodatni <strong>čimbenik znanosti</strong> koji bi trebao biti presudan u pridobivanju ljudi. Cijeli život smo se naučili diviti stalno novim dostignućima znanosti i ona uživa najveći ugled kod modernih bezbožnika koji joj bespogovorno vjeruju. Istina znanosti, ako je doista prava istina, ne protivi se vjeri jer na koncu svaka istina ima svoj izvor u Bogu stvoritelju i održavatelju svega. Problem je, međutim, što imamo<strong> sve više primjera zloupotrebe znanosti</strong>. Pred nekoliko godina imali smo brzo i nekritično <strong>procjepljivanje protiv svinjske gripe</strong> koje je imalo<strong> teške posljedice po zdravlje</strong>, a plaćeno je našim novcem i nitko za to nije odgovarao.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn19" name="_ftnref19">[19]</a> Ili sjetimo se nedavnog lijeka protiv bolesti COVID-19<strong> <em>Remdesivir</em> </strong>koji je<strong> hvaljen kao uspješan i za koji je EU izdvojila ravno milijardu eura da bi se onda pokazalo i dokazalo da je štetan</strong>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn20" name="_ftnref20">[20]</a> Na toliko primjera je dokazano da je <strong>farmaceutskoj industriji prije svega do zarade, a ne do zdravlja ljudi</strong> i to je bilo potvrđeno korupcijom od liječnika do kontrole znanstvenih medicinskih časopisa.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn21" name="_ftnref21">[21]</a></p>
<p>Koliko puta je bio dokazan sukob interesa? Kakve veze to ima s pravom znanošću? Kako u takve osobe imati povjerenja? Američka farmaceutska tvrtka Pfizer je više puta bila osuđena zbog nemoralnog poslovanja, a 2009. je platila najveću kaznu u povijesti zdravstva od čak 2,3 milijarde dolara zbog ustaljene prakse prijevare.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn22" name="_ftnref22">[22]</a> 2012. je otkriveno da je ista tvrtka godinama podmićivala liječnike u Hrvatskoj i zato je nagodbom platila odštetu u visini od šezdeset milijuna dolara.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn23" name="_ftnref23">[23]</a> Pfizer je sada prvi proizvođač cjepiva protiv bolesti COVID-19 na Zapadu.</p>
<p>Bioetičari Luka Tomašević i Ana Jeličić konstatiraju: „No, <strong>problem znanosti</strong> se sastoji u tome da ona postaje <strong>podanička</strong> jer ponajviše ovisi o političkim odlukama, a sve manje sama procjenjuje i donosi takve odluke. Profesor Jošt navodi primjere gdje ona služi ekonomskim i političkim interesima kao što je zaraza HIV-om koja se prenijela u osamdesetim godinama transfuzijom krvi; kao što je epidemija Creutzfeldt-Jacobove bolesti ili poznatije pod pojmom ‘kravljeg ludila’ (BSE) u Engleskoj i drugim državama. U današnjem demokratskom društvu znanstvenicima je oduzeta moć etičkog prosuđivanja.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn24" name="_ftnref24">[24]</a></p>
<p>Povoda za sumnju daje i činjenica da su u ovoj koronakrizi upravo<strong> farmaceutske tvrtke</strong> bile među onima koje su ostvarile <strong>nevjerojatne zarade</strong>. Znakovito je da se inzistira <strong>samo o cjepivu kao rješenju</strong>, a posve <strong>prešućuju drugi,</strong> daleko jeftiniji, oblici suzbijanja bolesti, od prevencije do liječenja, primjerice hidroksiklorokinom i ivermektinom.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn25" name="_ftnref25">[25]</a> Nepovjerenje se dodatno utvrđuje činjenicom da se <strong>proizvođači cjepiva bore da budu izuzeti od odgovornosti</strong> za neželjene posljedice. Tako su u skladu s time postigli da se u Engleskoj promijeni zakon. <strong>Tko će onda biti odgovoran</strong> ako stvari krenu loše?</p>
<p>Puno je neodgovorenih pitanja, nelogičnosti, proturječnosti a<strong> previše propagande, poluistina, prešućivanja i obmana</strong>. Sasvim je razumljiva i opravdana zadrška i sumnjičavost onih koja traži provjeru i dokaze, a ne zadovoljavaju se lijepim riječima.</p>
<hr />
<h3>6. Informirani pristanak</h3>
<hr />
<p>Po prvi put se na ljudima koristi nova <strong>mRNK tehnologija</strong> koja sa sobom nosi velike nepoznanice i koja <strong>nije još prošla svoju zadnju fazu testiranja</strong>, koja će završiti tek za barem nekoliko godina. To znači da <strong>svi oni koji se cijepe postaju dio velikog eksperimenta, odnosno zamorci.</strong></p>
<p>Čime se to može opravdati? Zar se može tek tako prihvatiti mogućnost <strong>neplodnosti, autoimunih bolesti ili smrti od cjepiva?</strong></p>
<p>Želeći se zaštiti od virusa zar se tako ne može upasti u <strong>puno veće zlo s dalekosežnim posljedicama?</strong> Ako cjepivo <strong>ne daje stalni imunitet, nego samo privremeni,</strong> kao i sadašnja cjepiva protiv gripe, to znači da bi se trebali <strong>cijepiti svake godine i to cijelo čovječanstvo?</strong> Koliko dugo će to trajati i je li to opravdano?</p>
<p>U Nürnberškom procesu se sudilo nacističkim liječnicima jer su <strong>u koncentracijskim logorima ljude masovno podvrgavali medicinskim eksperimentima</strong> bez njihove privole, što se svrstalo <strong>u zločine protiv čovječnosti</strong>. Otada je općeprihvaćeno da je eksperimentiranje na ljudima bez njihova znanja i suglasnosti <strong>moralno i pravno neprihvatljivo</strong>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn26" name="_ftnref26">[26]</a> Sud je tada utvrdio da je za medicinske eksperimente <strong>nužno potreban pristanak</strong> dotične osobe i dodatno je propisano: „Subjekt eksperimentiranja mora biti u mogućnosti <strong>ostvariti pravo izbora</strong> bez intervencije bilo primjenom sile, prijevare, obmane, prisile, ili nekog drugog skrivenog oblika prinude; subjekt mora imati dovoljno znanja o svim okolnostima, tako da mu bude omogućeno donošenje informirane odluke temeljene na razumijevanju; prije davanja pristanka subjektu eksperimentiranja mora biti poznata priroda, trajanje i svrha istraživanja, način i sredstva kojima se istraživanje treba provesti, sve neugodnosti i opasnosti koje razumno može očekivati, te učinci na njegovo zdravlje ili na druge osobe koji mogu proisteći iz njegova sudjelovanja u istraživanju.”<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn27" name="_ftnref27">[27]</a> To je danas poznato kao informirani pristanak koji je uvršten u Helsinšku deklaraciju Svjetskog medicinskog udruženja, u Deklaraciji 33. generalne konferencije UNESCO-a donesene 2005. godine, kao i u našem Zakonu o zaštiti prava pacijenata iz 2004. godine.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn28" name="_ftnref28">[28]</a> Nažalost, i nakon Nürnberškog suđenja<strong> s eksperimentima se nastavilo u skrovitosti nad onim ljudima koji se smatraju „manje vrijednim življenja“</strong>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn29" name="_ftnref29">[29]</a> Zadnjih desetljeća moćne farmaceutske industrije preuzimaju glavnu ulogu u obavljanju ovakvih eksperimenata, posebno na štetu najranjivijih, kao što su djeca, i najsiromašnijih. Jedan od brojnih primjera je slučaj najvećeg svjetskog proizvođača lijekova<strong><em> Pfizera</em></strong> koji se dogodio u Nigeriji 1996. godine, kada je, za vrijeme epidemije bakterijskog meningitisa, <strong>200 djece u dogovoru s nigerijskim državnim službenicima na prijevaru podvrgnuto testiranju</strong> eksperimentalnog lijeka <em>Trovan</em>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn30" name="_ftnref30">[30]</a> Ishod je bio tragičan jer je<strong> jedanaestero djece umrlo</strong>, a <strong>mnogi su ostali slijepi, gluhi, paralizirani ili s oštećenjima mozga</strong>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn31" name="_ftnref31">[31]</a> Američka tvrtka Pfizer je zato bila osuđena i platila je <strong>odštetu od 75 milijuna dolara</strong>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn32" name="_ftnref32">[32]</a> Ovakvi i slični eksperimenti zorno „ukazuju na apsolutnu neprihvatljivost rješavanja kolizije između prava pojedinca i općeg interesa davanjem prevage interesima znanosti i društva u cjelini.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn33" name="_ftnref33">[33]</a> Iako se vrše u mirnodopsko doba, nisu ništa manje zločinački i s pravom ih treba svrstati u zločine protiv čovječnosti.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn34" name="_ftnref34">[34]</a></p>
<p>Ubrzavanjem globalizacijskih procesa medicinski eksperimenti se sve više premeću u <strong>globalnu opasnost</strong> i to pod krinkom očuvanja zdravlja. Zato Sunčana Roksandić Vidlička, docentica kaznenog prava, i pravnik Vinko Galiot, upozoravaju: „Kako i epidemija teških bolesti, kako je utvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a, može predstavljati prijetnju miru i sigurnosti čovječanstva, nužno je osigurati da se nastojanja suzbijanja tih bolesti kroz eksperimentiranje nad ljudima ne prometnu u drugu prijetnju miru i sigurnosti čovječanstva – <strong>zločin protiv čovječnosti.</strong> Negacija temeljnih prava kroz kriminalno eksperimentiranje više ne bi bila vršena u ime zločinačke ideologije, kao u nacističkoj Njemačkoj, nego u ime očuvanja mira i sigurnosti čovječanstva.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn35" name="_ftnref35">[35]</a> S ovom takozvanom pandemijom koronavirusa nalazimo se upravo u jednom takvom događanju koje prvi put u povijesti obuhvaća cijelo čovječanstvo. Gdje je danas <strong>nestalo</strong> predviđeno medicinski-<strong>etičko načelo informiranog pristanka</strong> korisnika cjepiva, koji postaju dio eksperimenta, a da s tim nisu upoznati? Uz problematičnost četvrte faze testiranja cjepiva koja nije završena, izlaze na vidjelo i<strong> sve glasnije sumnje o podacima iz prethodnih faza</strong>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn36" name="_ftnref36">[36]</a> Ne čudi što je i jedan od najuvaženijih znanstvenih časopisa <em>Science</em> upozorio da farmaceutske kompanije moraju biti transparentne i <strong>upoznati javnost o neželjenim posljedicama cijepljenja protiv COVID-19</strong>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn37" name="_ftnref37">[37]</a> A izraelski dnevni list <em>Calcalist, </em>nakon masovnog cijepljenja Židova u Izraelu, upozorava da se ovakvo eksperimentiranje mora prethodno odobriti i poziva Helsinški komitet za ljudska prava da intervenira.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn38" name="_ftnref38">[38]</a></p>
<hr />
<h3>7. Načelo opreza</h3>
<hr />
<p>U slučaju cijepljenja protiv COVID-19 imamo <strong>podijeljena mišljenja stručnjaka</strong> i puno propagande i cenzure pa se ne može jasno sagledati situaciju i doći do potrebne sigurnosti <strong>što je najbolje za vlastito i tuđe zdravlje</strong>, što čini razumljivim stav uzdržljivosti mnogih koji se pri tome jednostavno rukovode <strong>legitimnim načelom opreznosti</strong>. „Ovaj vid razboritosti, kojeg zovemo <strong>opreznost</strong>, nije puko preventivno djelovanje koje blokira istraživanja i djelovanja, kako mu se često prigovara, već je nastojanje da se <strong>potencijalna opasnost otkrije na vrijeme</strong>… Ono se primjenjuje u situacijama kada je znanstveni uvid u potencijalnu opasnost nekog proizvoda ili tehnologije nepotpun i nedorečen, a mogući učinak istraživanja i proizvodnje, koji bi se manifestirao tek u budućnosti, potencijalno štetan. Ovo načelo predstavlja odnos odgovorne znanosti prema riziku pa mu je uvjet za primjenu sumnja, nedostatak dokaza, znanstvena neslaganja i reakcije javnosti.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn39" name="_ftnref39">[39]</a> U praksi se već pokazala djelotvornost ovog načela: „Ono što je zakonom određeno zahvaljujući ovim načelom, a oko čega se dugo dvojilo, odredba je po kojoj su <strong>proizvođači ti koji trebaju donijeti dokaze o sigurnos­ti nekog proizvoda</strong>, a ne dosadašnja praksa da korisnici dokazuju njegovu štetnost. Čak i više od toga, najvažnija je odredba da <strong>ne treba čekati dokaze o štetnosti, već su dovoljna samo rana upozorenja</strong> (early warnings) znanstvenika koji zajedno s širom javnošću uzvikuje ‘better safe than sorry’, bolje biti siguran nego se ispričavati.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn40" name="_ftnref40">[40]</a> Ovo je posve <strong>u skladu s kršćanskim moralnim naukom</strong> koji kaže da <strong>kada postoji pozitivna, „odnosno utemeljena na ozbiljnim razlozima“, praktična sumnja, tada ne treba djelovati dok se iz nje ne iziđe</strong>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn41" name="_ftnref41">[41]</a> Odnosno kako kaže talijanski bioetičar Salvino Leone: „Pred neobvezatnim cijepljenjem, propušteni pristanak je sigurno stav koji zavrjeđuje najveće poštovanje.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn42" name="_ftnref42">[42]</a> Dakle u sadašnjoj situaciji sasvim je logičan i moralan stav<strong> nedonošenja nikakve odluke</strong> oko cijepljenja dok stvari ne postanu jasnije.</p>
<hr />
<h3>8. Sloboda izbora</h3>
<hr />
<p>Kod donošenja odluke o cijepljenju u prvi plan bi trebala doći do izražaja <strong>krepost razboritosti</strong> koja će odvagnuti argumente za i protiv<strong> i onda donijeti odluku</strong> koja omogućava ostvarenje najvećeg dobra za dotičnu osobu i njene bližnje. Cilj za kojim se ide je dobro i dužni smo se <strong>opredijeliti za ono za što smo sigurni da nam donosi više koristi nego štete</strong>, sagledavajući, koliko je moguće, sve kratkoročne i dugoročne posljedice. Odluka bi trebala biti uvijek osobna i ne može biti ista za sve, jer se trebaju uzeti u obzir različita stanja i okolnosti. Stoga, <strong>ako se neki pojedinac može osjećati dužan cijepiti, to ne vrijedi za druge</strong> koji se ne nalaze u njegovoj situaciji, a nikako to ne može biti obveza za sve. Etički je stoga <strong>neprihvatljivo</strong>, oko ovog sadašnjeg višestruko spornog cijepljenja, nametati neko <strong>jednoumlje</strong> kao za vrijeme komunizma. Svaki pojedinac ima odgovornost prema vlastitoj savjesti te moralnim i vjerskim načelima. <em>Katekizam Katoličke Crkve</em> tumači: „Moralna je savjest sud razuma po kojem ljudska osoba prepoznaje ćudorednu kakvoću nekog konkretnog čina što ga kani izvršiti, što ga vrši ili ga je već izvršila. U svemu što govori ili čini čovjek mora vjerno slijediti ono što zna da je ispravno i istinito. Po sudu vlastite savjesti čovjek razabire i prihvaća zapovijedi Božjeg zakona…“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn43" name="_ftnref43">[43]</a></p>
<p>Nepodvrći se cijepljenju je dopušteno i službeni predstavnici vlasti <strong>nemaju pravo takvima nametati osjećaj krivnje</strong> ili, još gore, vršiti bilo kakvu izravnu ili neizravnu prinudu, nego su im dužni podastrijeti sve objektivne prednosti i mane. Svatko ima pravo i na <strong>priziv savjesti</strong> kod moralno okaljanih cjepiva preko pobačaja. Protivno je ljudskom dostojanstvu odreći se svoga razuma, a grijeh je ići protiv svoje savjesti.</p>
<p>Etika nije moguća bez slobode. Zato španjolski bioetičar A. Polaino Lorente kaže: „Bez slobode ne može biti kreposti, a bez kreposti čovjek se ne može samoodređivati i poboljšavati, jednako kao što bez slobode ne bi se mogao niti samoodrediti da čini zlo.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn44" name="_ftnref44">[44]</a> <strong>Sloboda</strong> je jedan od najvećih darova koje smo primili od Boga i zato se svim dopuštenim sredstvima moramo za nju boriti i po cijenu najvećih žrtava. <strong>U protivnom postat ćemo moderni robovi i ugroziti spasenje svoje duše</strong>.</p>
<hr />
<h3>Zaključak</h3>
<hr />
<p>Kršćani su <strong>pozvani ljubiti Boga u prvom redu pa onda sebe i druge ljude.</strong> No, to ne znači da trebaju biti korisne budale raznoraznim moćnicima, već, dapače, <strong>moraju se služiti svojim razumom s većom odgovornošću od nevjernika, upravo iz svijesti da im ga je Bog dao</strong>. Za svoje <strong>zdravlje</strong> svatko će na koncu račun morati polagati svom <strong>Stvoritelju</strong>. Zato je važno da se uz pomoć vjere u Krista<strong> uzdignemo iznad svih uvjetovanja</strong>, manipulacija i ucjena.</p>
<p>Zalaganje za pravo izbora oko cijepljenja protiv bolesti COVID-19 je trenutačno <strong>borba za osnovna ljudska prava,</strong> kako ne bismo postali zamorci i kako bismo mogli imati, koliko je moguće, potpune informacije i razborito donijeti odluku koja je za svakog pojedinačno najbolja. Ako se sada odreknemo informiranog pristanka i načela opreza riskiramo da budemo sudionici globalnog zločina protiv čovječnosti.</p>
<p>Nedostojno je vjernika imati <strong>idolopoklonstveni odnos prema zdravlju ili cjepivu.</strong> Od tjelesnog zdravlja važnije je duševno zdravlje a <strong>krajnji cilj nije zemaljski nego vječni život.</strong></p>
<p><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2020/12/Snimka-zaslona-1059.png" rel="attachment wp-att-8701" data-rel="lightbox-1" title=""><img class="aligncenter size-full wp-image-8701" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2020/12/Snimka-zaslona-1059.png" alt="Snimka zaslona (1059)" width="1751" height="965" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2020/12/Snimka-zaslona-1059-300x165.png 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2020/12/Snimka-zaslona-1059-768x423.png 768w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2020/12/Snimka-zaslona-1059-1024x564.png 1024w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2020/12/Snimka-zaslona-1059.png 1751w" sizes="(max-width: 1751px) 100vw, 1751px" /></a></p>
<p style="text-align: center;">Prof. dr.sc. <a href="http://magnifikat.hr/don-josip-muzic/">don Josip Mužić</a></p>
<p style="text-align: center;">Emisija SJAJ ISTINE &#8211;  &#8220;Sloboda izbora i cijepljenje&#8221;, <a href="https://www.youtube.com/watch?v=qDalk1xYqVo&amp;t=1269s" data-rel="lightbox-video-0">na Radio Mariji</a></p>
<hr />
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref1" name="_ftn1">[1]</a> Ines Grbić, „Etički aspekti cijepljenja protiv SARS-CoV-2 i moralni problemi korona krize“, <em>HKM</em>, 11. siječnja 2021., na: <a href="https://hkm.hr/zivot/don-damir-sehic-brojni-su-moralno-eticki-problemi-korona-krize-o-kojima-se-ne-govori-zbog-etiketiranja-i-moralnog-ucjenjivanja/">https://hkm.hr/zivot/don-damir-sehic-brojni-su-moralno-eticki-problemi-korona-krize-o-kojima-se-ne-govori-zbog-etiketiranja-i-moralnog-ucjenjivanja/</a>, (23. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref2" name="_ftn2">[2]</a> Vatikansko povjerenstvo za COVID-19 – Papinska akademija za život, „Nota. ‘Cjepivo za sve. Dvadeset točaka za pravedniji i zdraviji svijet’”, <em>IKA</em>, 16. siječnja 2021., br. 13, na: <a href="https://ika.hkm.hr/novosti/nota-cjepivo-za-sve-dvadeset-tocaka-za-pravedniji-i-zdraviji-svijet/">https://ika.hkm.hr/novosti/nota-cjepivo-za-sve-dvadeset-tocaka-za-pravedniji-i-zdraviji-svijet/</a>, (21. siječnja 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref3" name="_ftn3">[3]</a> Ido Efrati – Ronny Linder, „Thousands of Israelis Tested Positive for Coronavirus After First Vaccine Shot“, <em>Haaretz</em>, 19. siječnja 2021., na: <a href="https://www.haaretz.com/israel-news/thousands-of-israelis-tested-positive-for-coronavirus-after-first-vaccine-shot-1.9462478">https://www.haaretz.com/israel-news/thousands-of-israelis-tested-positive-for-coronavirus-after-first-vaccine-shot-1.9462478</a>, (21. siječnja 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref4" name="_ftn4"><sup>[4]</sup></a> Catherine Ho, „Allergic reactions at one San Diego site led state to shelf 330,000 vaccine doses“, <em>San Francisco Chronicle</em>, 18. siječnja 2021., na: https://www.sfchronicle.com/bayarea/article/Allergic-reactions-that-caused-state-to-halt-15879657.php, (21. siječnja 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref5" name="_ftn5">[5]</a> Ingrid Torjesen, „Covid-19: Norway investigates 23 deaths in frail elderly patients after vaccination“, <em>British Medical Journal</em>, 15. siječnja 2021., na: https://www.bmj.com/content/372/bmj.n149, (21. siječnja 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref6" name="_ftn6">[6]</a> HZJZ, „Informativno-edukativna kampanja ‘Misli na druge – cijepi se!’“, na: <a href="https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/12/HZJZ_O_-kampanji.pdf">https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/12/HZJZ_O_-kampanji.pdf</a>, (22. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref7" name="_ftn7">[7]</a> HZJZ, „Informativno-edukativna kampanja ‘Misli na druge – cijepi se!’“, na: <a href="https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/12/HZJZ_O_-kampanji.pdf">https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/12/HZJZ_O_-kampanji.pdf</a>, (22. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref8" name="_ftn8">[8]</a> HZJZ, „Informativno-edukativna kampanja ‘Misli na druge – cijepi se!’“, na: <a href="https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/12/HZJZ_O_-kampanji.pdf">https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/12/HZJZ_O_-kampanji.pdf</a>, (22. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref9" name="_ftn9">[9]</a> HZJZ, „Informativno-edukativna kampanja ‘Misli na druge – cijepi se!’“, na: <a href="https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/12/HZJZ_O_-kampanji.pdf">https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/12/HZJZ_O_-kampanji.pdf</a>, (22. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref10" name="_ftn10">[10]</a> Ines Grbić, „Etički aspekti cijepljenja protiv SARS-CoV-2 i moralni problemi korona krize“, <em>HKM</em>, 11. siječnja 2021., na: <a href="https://hkm.hr/zivot/don-damir-sehic-brojni-su-moralno-eticki-problemi-korona-krize-o-kojima-se-ne-govori-zbog-etiketiranja-i-moralnog-ucjenjivanja/">https://hkm.hr/zivot/don-damir-sehic-brojni-su-moralno-eticki-problemi-korona-krize-o-kojima-se-ne-govori-zbog-etiketiranja-i-moralnog-ucjenjivanja/</a>, (23. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref11" name="_ftn11">[11]</a> Congregazione per la Dottrina della Fede, „Nota sulla moralità dell’uso di alcuni vaccini anti-Covid-19“, 21. prosinca 2020., na: <a href="https://press.vatican.va/content/salastampa/it/bollettino/pubblico/2020/12/21/0681/01591.html">https://press.vatican.va/content/salastampa/it/bollettino/pubblico/2020/12/21/0681/01591.html</a>, (23. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref12" name="_ftn12">[12]</a>„Il Papa: il vaccino contro il Covid è etico, io lo farò“, <em>Ansa</em>, 10. siječnja 2021., na: <a href="https://www.ansa.it/sito/notizie/cronaca/2021/01/09/il-papa-vaccino-contro-il-covid-e-etico-io-lo-faro_cc05e470-2f64-4911-a0a4-39e24456dd6a.html">https://www.ansa.it/sito/notizie/cronaca/2021/01/09/il-papa-vaccino-contro-il-covid-e-etico-io-lo-faro_cc05e470-2f64-4911-a0a4-39e24456dd6a.html</a>, (20. siječnja 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref13" name="_ftn13">[13]</a>„Il Papa: il vaccino contro il Covid è etico, io lo farò“, <em>Ansa</em>, 10. siječnja 2021., na: <a href="https://www.ansa.it/sito/notizie/cronaca/2021/01/09/il-papa-vaccino-contro-il-covid-e-etico-io-lo-faro_cc05e470-2f64-4911-a0a4-39e24456dd6a.html">https://www.ansa.it/sito/notizie/cronaca/2021/01/09/il-papa-vaccino-contro-il-covid-e-etico-io-lo-faro_cc05e470-2f64-4911-a0a4-39e24456dd6a.html</a>, (20. siječnja 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref14" name="_ftn14">[14]</a>„Il Papa: il vaccino contro il Covid è etico, io lo farò“, <em>Ansa</em>, 10. siječnja 2021., na: <a href="https://www.ansa.it/sito/notizie/cronaca/2021/01/09/il-papa-vaccino-contro-il-covid-e-etico-io-lo-faro_cc05e470-2f64-4911-a0a4-39e24456dd6a.html">https://www.ansa.it/sito/notizie/cronaca/2021/01/09/il-papa-vaccino-contro-il-covid-e-etico-io-lo-faro_cc05e470-2f64-4911-a0a4-39e24456dd6a.html</a>, (20. siječnja 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref15" name="_ftn15">[15]</a> Riccardo Cascioli, „Il Papa e i vaccini“, <em>La Nuova Bussola Quotidiana</em>, 12. siječnja 2012., na: <a href="https://www.lanuovabq.it/it/il-papa-e-i-vaccini">https://www.lanuovabq.it/it/il-papa-e-i-vaccini</a>, (20. siječnja 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref16" name="_ftn16">[16]</a> Alfredo Maria Morselli, „Perché vaccinarsi NON PUÒ essere una scelta etica“, <em>Dogma TV</em>, 10. siječnja 2021., na: <a href="https://www.dogmatv.it/perche-vaccinarsi-non-puo-essere-una-scelta-etica/">https://www.dogmatv.it/perche-vaccinarsi-non-puo-essere-una-scelta-etica/</a>, (20. siječnja 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref17" name="_ftn17">[17]</a> HBK, „Vjernici pred izazovom pandemije i potresa“, <em>Glas Koncila</em>, 4/24. siječnja 2021., 2.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref18" name="_ftn18">[18]</a> Sunčana Roksandić Vidlička – Vinko Galiot, „Eksperimenti na ljudima kao zločin protiv čovječnosti: od Nürnberškog medicinskog suđenja do predmeta Pfizer“, <a href="https://hrcak.srce.hr/godisnjakapzh"><em>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,</em></a><a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=13171"> VII./ 2016.</a>/1, 225-226.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref19" name="_ftn19">[19]</a> Tomi Sarkanen – Anniina Alakuijala – Ikka Julkunen– Markku Partinen<em>,</em> „Narcolepsy Associated with Pandemrix Vaccine“, <em>Current Neurology and Neuroscience Reports,</em> 18<strong>/</strong>43/2018., na: <a href="https://link.springer.com/article/10.1007/s11910-018-0851-5">https://link.springer.com/article/10.1007/s11910-018-0851-5</a>, (22. siječnja 2021.); <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/?term=Hallberg%20P%5BAuthor%5D&amp;cauthor=true&amp;cauthor_uid=30711515">Pär Hallberg</a> – Hans Smedje i dr., „Pandemrix-induced narcolepsy is associated with genes related to immunity and neuronal survival“, <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6413474/"><em>EBioMedicine</em></a>, 2019./40, 595–604.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref20" name="_ftn20">[20]</a> Hina, „EU potpisao ugovor o kupovini remdesivira vrijedan milijardu eura, a sad preispituje njegovu učinkovitost“, <em>Zimo.dnevnik.hr</em>, 19. listopada 2020., na: <a href="https://zimo.dnevnik.hr/clanak/eu-potpisao-ugovor-o-kupovini-remdesivira-vrijedan-milijardu-eura-a-sad-preispituje-njegovu-ucinkovitost---624691.html">https://zimo.dnevnik.hr/clanak/eu-potpisao-ugovor-o-kupovini-remdesivira-vrijedan-milijardu-eura-a-sad-preispituje-njegovu-ucinkovitost—624691.html</a>, (22. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref21" name="_ftn21">[21]</a> Više o tome usp.: Josip Mužić, <em>Rat protiv čovjeka. Ideologije i prakse raščovječenja</em>, Glas Koncila, Zagreb, 2015., 71-79.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref22" name="_ftn22">[22]</a> Ksenija Končevski, „Pfizeru 2,3 milijarde dolara kazne za mito liječnicima i prikrivanje nuspojava lijekova“, <em>Poslovni dnevnik</em>, 3. rujna 2009., na: <a href="https://www.poslovni.hr/strane/pfizeru-23-milijarde-dolara-kazne-za-mito-lijecnicima-i-prikrivanje-nuspojava-lijekova-125760">https://www.poslovni.hr/strane/pfizeru-23-milijarde-dolara-kazne-za-mito-lijecnicima-i-prikrivanje-nuspojava-lijekova-125760</a>, (26. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref23" name="_ftn23">[23]</a> „Pfizer kažnjen zbog podmićivanja hrvatskih liječnika“, <a href="https://www.tportal.hr/autor/jutarnji-list-tportal-hr"><em>tportal.hr</em></a>, 8. kolovoza 2012., na: <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/pfizer-kaznjen-zbog-podmicivanja-hrvatskih-lijecnika-20120808">https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/pfizer-kaznjen-zbog-podmicivanja-hrvatskih-lijecnika-20120808</a>, (26. Siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref24" name="_ftn24">[24]</a> Luka Tomašević – Ana Jeličić, „Etika znanstvenog istraživanja i načelo opreznosti“, <em>Filozofska istraživanja,</em> 126/32/2012./ 2, 258.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref25" name="_ftn25">[25]</a> <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/?term=Patr%26%23x000ec%3B%20A%5BAuthor%5D&amp;cauthor=true&amp;cauthor_uid=32283237">Angela Patrì</a> – <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/?term=Fabbrocini%20G%5BAuthor%5D&amp;cauthor=true&amp;cauthor_uid=32283237">Gabriella Fabbrocini</a>, „Hydroxychloroquine and ivermectin: A synergistic combination for COVID-19 chemoprophylaxis and treatment?“, <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7146719/"><em>Journal of the American Academy of Dermatol</em></a><em>ogy</em>, 2020./82(6), e 221, na: <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7146719/">https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7146719/</a>, (22. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref26" name="_ftn26">[26]</a> Sunčana Roksandić Vidlička – Vinko Galiot, „Eksperimenti na ljudima kao zločin protiv čovječnosti: od Nürnberškog medicinskog suđenja do predmeta Pfizer“, <a href="https://hrcak.srce.hr/godisnjakapzh"><em>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,</em></a><a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=13171"> VII./ 2016.</a>/1, 188, 227.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref27" name="_ftn27">[27]</a> Sunčana Roksandić Vidlička – Vinko Galiot, „Eksperimenti na ljudima kao zločin protiv čovječnosti: od Nürnberškog medicinskog suđenja do predmeta Pfizer“, <a href="https://hrcak.srce.hr/godisnjakapzh"><em>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,</em></a><a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=13171"> VII./ 2016.</a>/1, 204-205.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref28" name="_ftn28"><sup>[28]</sup></a> Iva Sorta-Bilajac, „Informirani pristanak – konceptualni, empirijski i normativni problemi“, <a href="https://hrcak.srce.hr/medicina"><em>Medicina Fluminensis</em>,</a> <a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=5266">47/1/2011.</a>, 42-47.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref29" name="_ftn29">[29]</a> Sunčana Roksandić Vidlička – Vinko Galiot, „Eksperimenti na ljudima kao zločin protiv čovječnosti: od Nürnberškog medicinskog suđenja do predmeta Pfizer“, <a href="https://hrcak.srce.hr/godisnjakapzh"><em>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,</em></a><a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=13171"> VII./ 2016.</a>/1, 223.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref30" name="_ftn30">[30]</a> Sunčana Roksandić Vidlička – Vinko Galiot, „Eksperimenti na ljudima kao zločin protiv čovječnosti: od Nürnberškog medicinskog suđenja do predmeta Pfizer“, <a href="https://hrcak.srce.hr/godisnjakapzh"><em>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,</em></a><a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=13171"> VII./ 2016.</a>/1, 229-230.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref31" name="_ftn31">[31]</a> Sunčana Roksandić Vidlička – Vinko Galiot, „Eksperimenti na ljudima kao zločin protiv čovječnosti: od Nürnberškog medicinskog suđenja do predmeta Pfizer“, <a href="https://hrcak.srce.hr/godisnjakapzh"><em>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,</em></a><a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=13171"> VII./ 2016.</a>/1, 230.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref32" name="_ftn32">[32]</a> Sunčana Roksandić Vidlička – Vinko Galiot, „Eksperimenti na ljudima kao zločin protiv čovječnosti: od Nürnberškog medicinskog suđenja do predmeta Pfizer“, <a href="https://hrcak.srce.hr/godisnjakapzh"><em>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,</em></a><a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=13171"> VII./ 2016.</a>/1, 231.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref33" name="_ftn33">[33]</a> Sunčana Roksandić Vidlička – Vinko Galiot, „Eksperimenti na ljudima kao zločin protiv čovječnosti: od Nürnberškog medicinskog suđenja do predmeta Pfizer“, <a href="https://hrcak.srce.hr/godisnjakapzh"><em>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,</em></a><a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=13171"> VII./ 2016.</a>/1, 223, 245.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref34" name="_ftn34">[34]</a> Sunčana Roksandić Vidlička – Vinko Galiot, „Eksperimenti na ljudima kao zločin protiv čovječnosti: od Nürnberškog medicinskog suđenja do predmeta Pfizer“, <a href="https://hrcak.srce.hr/godisnjakapzh"><em>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,</em></a><a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=13171"> VII./ 2016.</a>/1, 241-242.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref35" name="_ftn35">[35]</a> Sunčana Roksandić Vidlička – Vinko Galiot, „Eksperimenti na ljudima kao zločin protiv čovječnosti: od Nürnberškog medicinskog suđenja do predmeta Pfizer“, <a href="https://hrcak.srce.hr/godisnjakapzh"><em>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,</em></a><a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=13171"> VII./ 2016.</a>/1, 189.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref36" name="_ftn36">[36]</a> Peter Doshi, “<a href="https://blogs.bmj.com/bmj/2021/01/04/peter-doshi-pfizer-and-modernas-95-effective-vaccines-we-need-more-details-and-the-raw-data/?fbclid=IwAR0s6RZrj7TKvXanm6JESLVPoYsGHawuzhBCFYxXk3fLpy-pXDJD_5DYfiI">Pfizer and Moderna’s “95% effective” vaccines—we need more details and the raw data</a>”, <em>British Medical Journal Opinion</em>, 4. siječnja 2020., na: <a href="https://blogs.bmj.com/bmj/2021/01/04/peter-doshi-pfizer-and-modernas-95-effective-vaccines-we-need-more-details-and-the-raw-data/?fbclid=IwAR0s6RZrj7TKvXanm6JESLVPoYsGHawuzhBCFYxXk3fLpy-pXDJD_5DYfiI">https://blogs.bmj.com/bmj/2021/01/04/peter-doshi-pfizer-and-modernas-95-effective-vaccines-we-need-more-details-and-the-raw-data/?fbclid=IwAR0s6RZrj7TKvXanm6JESLVPoYsGHawuzhBCFYxXk3fLpy-pXDJD_5DYfiI</a>, (22. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref37" name="_ftn37">[37]</a> Meredith Wadman, „Public needs to prep for vaccine side effects“, <em>Science</em>, 2020./ 370, 1022.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref38" name="_ftn38">[38]</a> <a href="https://www.israelnationalnews.com/News/Flash.aspx/529253">„Helsinki to declare Pfizer performing unauthorized human experiment</a>“, <em>Arutz Sheva</em>, 18. siječnja 2021., na: <a href="https://www.israelnationalnews.com/News/Flash.aspx/529253">https://www.israelnationalnews.com/News/Flash.aspx/529253</a>, (22. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref39" name="_ftn39">[39]</a> Luka Tomašević – Ana Jeličić, „Etika znanstvenog istraživanja i načelo opreznosti“, <em>Filozofska istraživanja,</em> 126/32/2012./ 2, 252-253.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref40" name="_ftn40">[40]</a> Luka Tomašević – Ana Jeličić, „Etika znanstvenog istraživanja i načelo opreznosti“, <em>Filozofska istraživanja,</em> 126/32/2012./ 2, 254-255.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref41" name="_ftn41">[41]</a> Antonio Royo Marín, <em>Teologia moral para seglares</em>, Vol. I., BAC, Madrid, 1986.<sup>6</sup>, 168-169.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref42" name="_ftn42">[42]</a> Salvino Leone, <em>Manuale di Bioetica</em>, Istituto Siciliano di Bioetica, Acireale, 2003., 243.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref43" name="_ftn43">[43]</a> <em>Katekizam Katoličke Crkve</em>, HBK, Zagreb, br. 1777, 457.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref44" name="_ftn44">[44]</a> Aquilino Polaino-Lorente, „La Ética como propuesta, pretensión y proyecto“, u: Aquilino Polaino-Lorente (ur.), <em>Manual de Bioética general</em>, Rialp, Madrid, 1994.<sup>2</sup>, 154.</p>
<div class="saboxplugin-wrap">
<div class="saboxplugin-gravatar"></div>
<div class="saboxplugin-authorname">Izvor: <a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/">Vjera i djela</a> &#8211; istaknuti tekst: M.G. (magnifikat.hr)</div>
</div>
</div>
</article>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>DRAGI PASTIRI&#8230; GDJE STE?</title>
		<link>https://magnifikat.hr/dragi-pastiri-gdje-ste/</link>
		<pubDate>Tue, 22 Dec 2020 20:11:20 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[M.G.]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[KORONAVIRUS]]></category>
		<category><![CDATA[Preuzeti članci]]></category>
		<category><![CDATA[Pro-life]]></category>
		<category><![CDATA[Prognana crkva]]></category>
		<category><![CDATA[Za normalnost]]></category>
		<category><![CDATA[Crkva]]></category>
		<category><![CDATA[korona]]></category>
		<category><![CDATA[narod]]></category>
		<category><![CDATA[papa]]></category>
		<category><![CDATA[pastiri]]></category>
		<category><![CDATA[vlasti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://magnifikat.hr/?p=8753</guid>
		<description><![CDATA[ /Blog &#8211; Mark Mallet / Živimo u nevjerojatno brzim i zbunjujućim vremenima. Potreba za jasnim usmjeravanjem nikada nije bila veća &#8230; kao ni osjećaj napuštenosti koji osjećaju mnogi vjernici. Gdje je, pitaju se mnogi, glas&#46;&#46;&#46;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<div class="kvgmc6g5 cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto"> /<a href="https://www.markmallett.com/blog/dear-shepherds-where-are-you/?fbclid=IwAR18bG_BVNpk2ns7astVMWTBiYpryUVtngcLJu9BxpLYeSHoX82r4-LCNvo">Blog &#8211; Mark Mallet</a> /</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">Živimo u nevjerojatno brzim i zbunjujućim vremenima. <strong>Potreba za jasnim usmjeravanjem nikada nije bila veća</strong> &#8230; kao ni <strong>osjećaj napuštenosti</strong> koji osjećaju mnogi vjernici. Gdje je, pitaju se mnogi, <strong>glas naših pastira?</strong></div>
<div dir="auto"><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2020/12/biskupi.jpg" rel="attachment wp-att-8754" data-rel="lightbox-0" title=""><img class="aligncenter wp-image-8754" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2020/12/biskupi.jpg" alt="biskupi" width="414" height="717" /></a></div>
<div dir="auto">Proživljavamo jedan od najdramatičnijih duhovnih testova u povijesti Crkve, a opet, hijerarhija je uglavnom šutjela &#8211; a kad govore, često čujemo glas Dobre Vlade, a ne Dobrog Pastira.</div>
<div dir="auto">Oni pastiri koji govore, koji adresiraju &#8220;znakove vremena&#8221; često se ušutkavaju ili uklanjaju po strani, otkrivajući sve veće nejednakosti među svećenstvom u pogledu ozbiljnosti opasnosti s kojima se suočavamo.</div>
<div dir="auto">Većina je sada upoznata s odobrenim [1] <strong>proročanstvom iz Japana i Gospe od Akite:</strong></div>
<div dir="auto"></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto"><em>      “Đavolsko djelo uvući će se čak i u Crkvu na takav način da će se vidjeti kardinali koji se suprotstavljaju kardinalima, <strong>biskupi protiv biskupa. Svećenici koji me štuju bit će prezreni i protivit će im se njihova subraća &#8230; napuštene crkve i oltari</strong>; Crkva će biti puna onih koji prihvaćaju kompromise, a demon će pritisnuti mnoge svećenike i posvećene duše da napuste službu Gospodinu”</em> &#8230; &#8211; s. Agnes Sasagawa iz Akite, Japan, 13. listopada 1973.</div>
<div dir="auto"></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">U svjetlu onoga što se odvija u ovaj današnji čas, vrijedi razmisliti o novom tumačenju ovog proročanstva, kao i Fatimskog.</div>
<div dir="auto"></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto"><strong>DUHOVNA PANDEMIJA</strong></div>
<div dir="auto">Gospa je kroz svoja ukazanja već desetljećima pozivala vjernike da <strong>&#8220;mole za pastire&#8221;</strong>. Mislim da napokon možemo uvidjeti zašto. Među progonjenima nema više progonjenih od biskupa i svećenika koji su sve češće suočeni s Misnim ograničenjima koje je nametnula država. Mislim da nitko od nas ne može u potpunosti razumjeti složenost situacije i pritiske s kojima se suočavaju u ovom času. Lako je kritizirati iz klupe.</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">Istodobno, ne može se odbaciti <strong>neshvatljivi postupak nekih pastira koji su doslovno zaključali vrata</strong> i, u nekim slučajevima, <strong>zabranili bilo kakav pristup sakramentalnoj pričesti, krštenju, ispovijedi, pa čak i &#8220;posljednjim obredima&#8221;</strong>. Ideja da će vlada reći Crkvi da sakramenti „nisu bitni/esencijalni“ odvratna je &#8211; ali ne iznenađuje; da se biskupi u osnovi slažu u praksi, zapanjujuće je.</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto"><strong>Oduzimanje sakramenata ugrožava spasenje duša!</strong></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">Dok ovo pišem, gore lete <strong>krcati avioni s preko stotinu putnika</strong> koji sjede na dva metra udaljenosti; oni <strong>imaju dozvolu da uklone svoje maske</strong> dok im se obroci poslužuju u recirkuliranom zraku &#8230; To, dok je velikim katedralama koje primaju 1000 ljudi na nekim mjestima dopušteno samo 30 ili manje ljudi, ako ih ima; [2] zboru je zabranjeno uklanjanje njihovih maski ili pjevati, a protokoli koji &#8220;nadilaze zahtjeve većine naredbi zdravstvenih jedinica i lokalnih podzakonskih zakona&#8221; neobično se nameću samo posjetiteljima crkava. [3]</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">Da, <strong>političari nam kažu da su crkve „super-širitelji-zaraze“</strong>.</div>
<div dir="auto">Suprotno tome, barem je jedna kanadska biskupija izvijestila:</div>
<div dir="auto">“Još uvijek nije zabilježen niti jedan slučaj prijenosa u bilo kojoj od katoličkih župa u našoj biskupiji. Čak i s prijenosom koji se dogodio u drugim nekatoličkim crkvama, broj slučajeva koji se odnose na crkve iznosi samo 2%, što je daleko manje od većine drugih ustanova. Primjerice, noćni klubovi imaju 5%, restorani 8%, a kockarnice i klizališta 25%. To znači da je dvostruko veća vjerojatnost da ćete COVID dobiti u noćnom klubu nego u crkvi, a 12 puta veća vjerojatnost da ćete ga dobiti na klizalištu nego u crkvi.” &#8211; podaci svećenika iz biskupije Saskatoon u Kanadi.</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">U kojem trenutku pastiri zauzimaju stav i inzistiraju na tome da njihove župe više neće biti diskriminirane i da je Isus Krist &#8220;bitan/esencijalan&#8221;?</div>
<div dir="auto">Jedan biskup nije oklijevao ukoriti svoje kolege prelate:</div>
<div dir="auto">“Nevjerojatna je činjenica bila da su usred ove svjetske zabrane javne svete Mise mnogi biskupi, čak i prije nego što je vlada zabranila javno bogoslužje, izdali dekrete kojima su ne samo zabranjivali javno slavljenje svete Mise, već i bilo koje druge sakramente također &#8230; Ti su se biskupi otkrili <strong>prožeti naturalističkim pogledom, brinući se samo za vremenski i tjelesni život</strong>, zaboravljajući svoj <strong>primarni i nezamjenjivi zadatak brige za vječni i duhovni život</strong> &#8230; [ponašali su se] kao lažni pastiri koji traže svoje vlastite koristi.” —Biskup Atanazije Schneider, 22. svibnja 2020 .; <a class="oajrlxb2 g5ia77u1 qu0x051f esr5mh6w e9989ue4 r7d6kgcz rq0escxv nhd2j8a9 nc684nl6 p7hjln8o kvgmc6g5 cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x jb3vyjys rz4wbd8a qt6c0cv9 a8nywdso i1ao9s8h esuyzwwr f1sip0of lzcic4wl py34i1dx gpro0wi8" tabindex="0" href="https://l.facebook.com/l.php?u=http%3A%2F%2Fcatholiccitizens.org%2F%3Ffbclid%3DIwAR2eEYeFKdIMlzL7graSEu7verGfyiM3KBQKsF2PKwUUnF-tUll2huURTm8&amp;h=AT2Pm-r8_lKtGHxIuxYcz-NcMZOeFN1WzLysKI1vHncDsx9TNg9vjP0qWV5UuokivgKhg9UYj6RVae0A-O15r6Jplp85ZXHNUYuIKxb5sCVZ4pHdB2sTQjJU2hsCEROngzQI&amp;__tn__=-UK-R&amp;c[0]=AT3UR9_J-i0bIDdeFAP1Yi6onUfi8JP2UqdIZGaZh2EhekprVJfPzSwo-UzruT6oHYJNIB6SmQil6LJTyXIO3ZkCDFC-8sbbT7Del2w7vdpqvRvh3pGG5s0_8GbEP3eT3OppQy6iM_RS0jUad0shCI5gxjXlfcSPrMfoTn_Si2Jj-w" target="_blank" rel="nofollow noopener">catholiccitizens.org</a>; <a class="oajrlxb2 g5ia77u1 qu0x051f esr5mh6w e9989ue4 r7d6kgcz rq0escxv nhd2j8a9 nc684nl6 p7hjln8o kvgmc6g5 cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x jb3vyjys rz4wbd8a qt6c0cv9 a8nywdso i1ao9s8h esuyzwwr f1sip0of lzcic4wl py34i1dx gpro0wi8" tabindex="0" href="https://l.facebook.com/l.php?u=http%3A%2F%2Flifeesitenews.com%2F%3Ffbclid%3DIwAR2Gno38a1DkdvTEa8oyt-oHjuynFI72hy4-HbaLfh30LRFqCQroPehqyC4&amp;h=AT2b16MBTQem3bTYtZvFFcBFEPHgDAcy1YDfSKrr_EpFt9qLjArxYubh6qbBTWBX3D5M6kfCesShz4qKTPfzBlW28729zGEKEbkzfBxXs9yGLrUATx3rYLFTf0OUVaaRDIJ_&amp;__tn__=-UK-R&amp;c[0]=AT3UR9_J-i0bIDdeFAP1Yi6onUfi8JP2UqdIZGaZh2EhekprVJfPzSwo-UzruT6oHYJNIB6SmQil6LJTyXIO3ZkCDFC-8sbbT7Del2w7vdpqvRvh3pGG5s0_8GbEP3eT3OppQy6iM_RS0jUad0shCI5gxjXlfcSPrMfoTn_Si2Jj-w" target="_blank" rel="nofollow noopener">lifeesitenews.com</a></div>
<div dir="auto"></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">Ovdje se čini da biskup Schneider ponavlja ukor proroka Ezekiela:</div>
<div dir="auto"><em>“Sine čovječji, prorokuj protiv Izraelovih pastira, prorokuj im i reci: `Ovako govori Jahve Gospod: <strong>Jao pastirima Izraelovim koji napasaju sami sebe! Ne moraju li pastiri napasati stado? </strong></em><em>Mlijekom se hranite, vunom odijevate, ovnove tovne koljete, a stada ne pasete. </em><em>Nemoćnih ne krijepite, bolesnih ne liječite, ranjenih ne povijate, zalutalih natrag ne dovodite, izgubljenih ne tražite, nego nasilno i okrutno njima gospodarite. I tako se ovce raspršiše nemajuć` pastira, i <strong>raspršene postadoše plijen zvijerima</strong>.” (Ez 34:2-5)</em></div>
<div dir="auto"></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto"><strong>Francuski biskup Marc Aillet</strong> <em>također je snažno upozorio na one koji &#8220;nisu ojačali slabe niti izliječili bolesne&#8221;.</em></div>
<div dir="auto"><em>Budući da je čovjek „jedno u duši i tijelu“, nije u redu pretvoriti tjelesno zdravlje u apsolutnu vrijednost do te mjere da žrtvuje psihološko i duhovno zdravlje građana, a posebno lišiti ih slobodnog bavljenja svojom religijom, koja doživljavaju, pokazalo se ključnim za njihovu ravnotežu &#8230; Crkva se nije dužna uskladiti sa redukcionističkim i mucavim službenim izjavama, a još manje biti &#8220;pokretna traka&#8221; države, a da to ne podrazumijeva nedostatak poštovanja i dijaloga ili pozive na građanski neposluh . —2020, Notre Eglise.</em></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto"><em><strong>Otkazujući Uskrsno Trodnevlje, a time i krštenje obraćenika, mnogi župnici nisu „vratili zalutalog ili tražili izgubljene“.</strong> Drugima je <strong>uskraćeno bolesničko pomazanje</strong>, koji su <strong>umirali sami i bez sigurnosti Kristovog odrješenja</strong>.</em></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto"><em>Ipak, drugi su &#8220;vladali njima surovo i brutalno&#8221;, poput jednog župnika koji je prijetio majci sedmero djece da će nazvati policiju ako se ona ne “maskira”, iako u njezinoj državi ne postoji zakon koji to zahtijeva. [4] Druge biskupije zahtijevale su <strong>da župljani predaju svoja imena kad prisustvuju misi ili ispovijedi, popisi koji bi se potom mogli predati javnim vlastima.</strong> Nije mi poznat <strong>niti jedan drugi entitet koji to zahtijeva od svojih pokrovitelja, uključujući restorane, kockarnice ili kazališta</strong>. To je u najmanju ruku alarmantno i orwellovski. Unatoč tome, jedan je <strong>biskup u Kanadi upozorio svoje svećenike</strong> da bi se mogli suočiti s &#8220;kaznenim progonom&#8221; ako se ne budu pridržavali. [5] Osobno sam pročitao internetski chat (razgovor) u kojem su se <strong>dva svećenika zalagala da ljudi prijave svoje susjede koji krše ograničenja COVID-19.</strong> Odjednom dobivamo zastrašujući prozor u <strong>psihozu koja je dovela do narušenog povjerenja</strong> i strašnih izdaja između susjeda i prijatelja u Njemačkoj i mnogim komunističkim zemljama &#8211; psihoze vođene strahom.</em></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto"><em>“Strah, koji je zavladao mnogim, održava se uznemirujućim i alarmantističkim diskursom javnih vlasti, koji se neprestano prenosi od većine glavnih medija &#8230; Unutar Crkve možemo vidjeti neke neočekivane reakcije: one koji kada su jednom otkazali/odrekli se autoritarnosti Hijerarhije i sustavno osporavali njezino Učiteljstvo, posebno u području morala, danas se podvrgavaju državi bez treptanja očima, čini se da gube svaki kritički smisao, a postavili su se kao moralisti, optužujući i kategorički osuđujući one koji se usude postavljati pitanja o službenoj doksi ili onima koji brane temeljne slobode. Strah nije dobar savjetnik: dovodi do nepromišljenih stavova, postavlja ljude jedni protiv drugih, stvara klimu napetosti, pa čak i nasilja. Mogli bismo biti na rubu eksplozije!” —Bishop Marc Aillet, prosinac 2020, Notre Eglise;</em></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">“&#8230; Iskusila sam znakove politike smrti u mladosti. Sad ih opet vidim &#8230;” &#8211; Lori Kalner, (koja je) preživjela Holokaust; <a class="oajrlxb2 g5ia77u1 qu0x051f esr5mh6w e9989ue4 r7d6kgcz rq0escxv nhd2j8a9 nc684nl6 p7hjln8o kvgmc6g5 cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x jb3vyjys rz4wbd8a qt6c0cv9 a8nywdso i1ao9s8h esuyzwwr f1sip0of lzcic4wl py34i1dx gpro0wi8" tabindex="0" href="https://l.facebook.com/l.php?u=https%3A%2F%2Fwicatholicmusings.blogspot.com%2F%3Ffbclid%3DIwAR1-IOP56H0PnsjMfljWwIHv0SnYhNDqcDqmkDz3rfOUbq4Xic6A1MsimLY&amp;h=AT04kdGOky1J6jXuTiNAmUoM_l8fRJTynxhHloKdmZP9RNnUzjxAUCpjMDEvXJRWdixUm5AunhodOVpb2jVD8wGV90-zMbN53sakt11KymnZ8wzSE1k7DOXhsfTVdfnX_jRa&amp;__tn__=-UK-R&amp;c[0]=AT3UR9_J-i0bIDdeFAP1Yi6onUfi8JP2UqdIZGaZh2EhekprVJfPzSwo-UzruT6oHYJNIB6SmQil6LJTyXIO3ZkCDFC-8sbbT7Del2w7vdpqvRvh3pGG5s0_8GbEP3eT3OppQy6iM_RS0jUad0shCI5gxjXlfcSPrMfoTn_Si2Jj-w" target="_blank" rel="nofollow noopener">wicatholicmusings.blogspot.com</a></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">Obraćajući se Pastirima za vodstvo kroz ovu &#8220;dolinu sjene smrti&#8221;, <strong>kardinal Raymond Burke</strong> požalio se da laike često ne vodi Evanđelje, već svjetovnost:</div>
<div dir="auto">“Vjernici prečesto ne dobivaju ništa kao odgovor ili odgovor koji nije utemeljen na nepromjenjivim istinama u vezi s vjerom i moralom. Primaju odgovore koji kao da dolaze, ne od Pastira, već od sekularnih menadžera.” —Svečanost Gospe od Guadalupe u svetištu Gospe od Guadalupe u La Crosse, Wisconsin; 13. prosinca 2020 .; <a class="oajrlxb2 g5ia77u1 qu0x051f esr5mh6w e9989ue4 r7d6kgcz rq0escxv nhd2j8a9 nc684nl6 p7hjln8o kvgmc6g5 cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x jb3vyjys rz4wbd8a qt6c0cv9 a8nywdso i1ao9s8h esuyzwwr f1sip0of lzcic4wl py34i1dx gpro0wi8" tabindex="0" href="https://l.facebook.com/l.php?u=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2F%3Ffbclid%3DIwAR1mc_cS5sJlPRN6zEzubZeJ97x7-Ui1Y1VYfjo2z_zDoW3p4UC63VwemPY&amp;h=AT33nbohj6nV7WzttwMTVIx7AWj_Tljub8vwvgNk_K3RIhVADnGehw8AwvXDy2WkjC7tmmy5AipSEhwysFrmyOfLrwzEFr7jJL1T-aId5904hv-R0VQ25on76LB_VBgPzMvs&amp;__tn__=-UK-R&amp;c[0]=AT3UR9_J-i0bIDdeFAP1Yi6onUfi8JP2UqdIZGaZh2EhekprVJfPzSwo-UzruT6oHYJNIB6SmQil6LJTyXIO3ZkCDFC-8sbbT7Del2w7vdpqvRvh3pGG5s0_8GbEP3eT3OppQy6iM_RS0jUad0shCI5gxjXlfcSPrMfoTn_Si2Jj-w" target="_blank" rel="nofollow noopener">youtube.com</a></div>
<div dir="auto"></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto"><strong>Crkva će biti &#8220;puna onih koji prihvaćaju kompromise&#8221;,</strong> upozorila je Gospa od Akite.</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">ŠTO O &#8230; OSTALIMA?</div>
<div dir="auto">Jednako zbunjujuća, ali ne manje uznemirujuća, jest <strong>šutnja hijerarhije</strong> o daleko težim posljedicama koje mjere COVID-19 donose &#8211; katastrofalne posljedice koje će daleko nadmašiti relativno mali broj smrtnih slučajeva od virusa. Svjetski program prehrane Ujedinjenih naroda (WFP) upozorio je da bi se, kao rezultat koronavirusa, <strong>broj ljudi koji se suočavaju s prehrambenom krizom širom svijeta mogao udvostručiti na 265 milijuna ljudi</strong> do kraja ove godine:</div>
<div dir="auto">&#8220;U najgorem slučaju, glad bismo mogli promatrati u otprilike tri desetine zemalja, a zapravo u 10 od tih zemalja već imamo više od milijun ljudi po zemlji koji su na rubu gladi.&#8221; —David Beasley, direktor WFP-a; 22. travnja 2020 .; <a class="oajrlxb2 g5ia77u1 qu0x051f esr5mh6w e9989ue4 r7d6kgcz rq0escxv nhd2j8a9 nc684nl6 p7hjln8o kvgmc6g5 cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x jb3vyjys rz4wbd8a qt6c0cv9 a8nywdso i1ao9s8h esuyzwwr f1sip0of lzcic4wl py34i1dx gpro0wi8" tabindex="0" href="https://l.facebook.com/l.php?u=http%3A%2F%2Fcbsnews.com%2F%3Ffbclid%3DIwAR2IDhK-Rj9a2CmpCryHx7ocE3pflF8PM-5JyGjKSPLDuh-HPtxOejacIac&amp;h=AT3dw_hHt8YZim-wzYmGoaB2qlj6OQLjuOFyue3-HzPhlfmczYno5Lhn_YN8aUyNOpQXrwh0cGhiP2DMPrWLcpOnshIcGEEXtCnG5O3aWZn-jjCp2LY_sP3aqPgkJQtvinEA&amp;__tn__=-UK-R&amp;c[0]=AT3UR9_J-i0bIDdeFAP1Yi6onUfi8JP2UqdIZGaZh2EhekprVJfPzSwo-UzruT6oHYJNIB6SmQil6LJTyXIO3ZkCDFC-8sbbT7Del2w7vdpqvRvh3pGG5s0_8GbEP3eT3OppQy6iM_RS0jUad0shCI5gxjXlfcSPrMfoTn_Si2Jj-w" target="_blank" rel="nofollow noopener">cbsnews.com</a></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto"><strong>Zašto? Zbog blokada zdravih, kojima uništavaju tvrtke, radna mjesta i ometaju proizvodnju hrane i osakaćuju lanac opskrbe</strong>. Još to ne osjećamo puno u Sjevernoj Americi, ali izvještaji koje čujem iz manje razvijenih zemalja krajnje su jezivi.</div>
<div dir="auto">U Alberti u Kanadi, premijera je upravo upozorila da šokantnih 40 posto tvrtki &#8220;možda neće moći ponovno upaliti svjetlo&#8221; zbog zaključavanja. [6] Novo istraživanje otkrilo je da se <strong>trećina američkih restorana može trajno zatvoriti</strong>. [7]</div>
<div dir="auto">U Japanu su <strong>samoubojstva porasla</strong> na 2.153 samo u listopadu, što je četvrti mjesec za redom. [8] U Americi <strong>četiri od svakih 10 ljudi koji traže pomoć u hrani</strong> to čine prvi put. [9] A istraživači sa Sveučilišta u Birminghamu upozorili su da bi preko 28 milijuna vremenski osjetljivih izbornih operacija širom svijeta, poput raka ili operacije transplantacije, moglo dovesti do &#8220;pogoršanja zdravlja, pogoršanja kvalitete života i nepotrebnih smrtnih slučajeva&#8221;. [10]</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">A opet, sve što Crkva ovog tjedna ima za reći svijetu je: <em>&#8220;Samo naprijed, uzmite cjepivo.&#8221;</em></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">Zašto &#8211; <strong>zašto Crkva</strong> tako lako propagira vladine dužnosnike o najnovijim ograničenjima, ali <strong>šuti o smrtonosnim opasnostima koje donose upravo te mjere?</strong></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">“Mi u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji ne zagovaramo zaključavanje kao primarno sredstvo za kontrolu ovog virusa &#8230; Mogli bismo imati udvostručenje svjetskog siromaštva do početka sljedeće godine. Mogli bismo barem udvostručiti dječju pothranjenost, jer djeca ne dobivaju obroke u školi, a njihovi roditelji i siromašne obitelji to ne mogu priuštiti. Ovo je zapravo užasna, zastrašujuća globalna katastrofa. Stoga doista apeliramo na sve svjetske vođe: prestanite koristiti zaključavanje kao svoju primarnu metodu kontrole. Razvijte bolje sustave za to. Radite zajedno i učite jedni od drugih. Ali upamtite, <strong>zaključavanje</strong> ima samo jednu posljedicu koju nikada, nikada ne smijete omalovažavati, a to je <strong>pravljenje siromašnih ljudi užasno siromašnijima</strong>.” —Dr. David Nabarro, specijalni izaslanik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), 10. listopada 2020 .; Tjedan u 60 minuta # 6 s Andrewom Neilom; gloria.tv</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">I ništa od ovoga ne govori <strong>o tihoj neispričanoj duševnoj muci starijih osoba</strong>, nezaposlenih i mladih koji su statistički van utjecaja virusa, a opet im je zabranjeno njihovo školovanje, prijateljstvo, sportska događanja &#8211; jednom riječju &#8211; njihove mladosti. Kao da sprečavanje smrti od strane COVID-19, koji <strong>statistički ubija manje od 0,5% zaraženih</strong>, [11] mora biti spriječeno pod svaku cijenu.</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto" style="text-align: center;"><strong>GDJE SU PASTIRI?</strong></div>
<div dir="auto">A sada, sve ovo poprima vrlo mračan zaokret &#8230;</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto"><strong>Biskupi širom svijeta proglasili su moralno dozvoljenim uzimanje novih cjepiva koja su dobivena iz pobačenih fetalnih stanica.</strong></div>
<div dir="auto">Argument je da &#8220;dužnost izbjegavanja pasivne materijalne suradnje [u teškom nemoralnom činu dobivanja cjepiva iz pobačenih fetalnih stanica] nije obvezna ako postoje ozbiljne neugodnosti.&#8221; [12] <strong>Ne slaže se svaki biskup</strong>, pripazite:</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">“<em><strong>Zaključak je za mene je li ono [cjepivo] zapravo sadrži markere, DNK pobačene djece? Ako se dogodi, neću to prihvatiti.”</strong></em> —Biskup Joseph Strickland, Tyler, Texas; 2. prosinca 2020 .; <a class="oajrlxb2 g5ia77u1 qu0x051f esr5mh6w e9989ue4 r7d6kgcz rq0escxv nhd2j8a9 nc684nl6 p7hjln8o kvgmc6g5 cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x jb3vyjys rz4wbd8a qt6c0cv9 a8nywdso i1ao9s8h esuyzwwr f1sip0of lzcic4wl py34i1dx gpro0wi8" tabindex="0" href="https://l.facebook.com/l.php?u=http%3A%2F%2Flifeesitenews.com%2F%3Ffbclid%3DIwAR1JvcrXAgEr-NbrqCNBpIvAgzssprm8lSohIn3EeZmcuUqZE3LzsSygwtI&amp;h=AT2b16MBTQem3bTYtZvFFcBFEPHgDAcy1YDfSKrr_EpFt9qLjArxYubh6qbBTWBX3D5M6kfCesShz4qKTPfzBlW28729zGEKEbkzfBxXs9yGLrUATx3rYLFTf0OUVaaRDIJ_&amp;__tn__=-UK-R&amp;c[0]=AT3UR9_J-i0bIDdeFAP1Yi6onUfi8JP2UqdIZGaZh2EhekprVJfPzSwo-UzruT6oHYJNIB6SmQil6LJTyXIO3ZkCDFC-8sbbT7Del2w7vdpqvRvh3pGG5s0_8GbEP3eT3OppQy6iM_RS0jUad0shCI5gxjXlfcSPrMfoTn_Si2Jj-w" target="_blank" rel="nofollow noopener">lifeesitenews.com</a></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">“Neću moći uzeti cjepivo, jednostavno neću<strong><em> braćo i sestre, i potičem vas da ne uzimate ako je razvijeno materijalom iz matičnih stanica dobivenih od bebe koja je pobačena &#8230; moralno je neprihvatljivo za nas</em></strong>.” —Biskup Joseph Brennan, biskupija Fresno, Kalifornija; 20. studenog 2020 .; <a class="oajrlxb2 g5ia77u1 qu0x051f esr5mh6w e9989ue4 r7d6kgcz rq0escxv nhd2j8a9 nc684nl6 p7hjln8o kvgmc6g5 cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x jb3vyjys rz4wbd8a qt6c0cv9 a8nywdso i1ao9s8h esuyzwwr f1sip0of lzcic4wl py34i1dx gpro0wi8" tabindex="0" href="https://l.facebook.com/l.php?u=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2F%3Ffbclid%3DIwAR1whVNFDyB-UdKXp8kI608jExdduDDOakp9bWNKVKrLwVfw30Cw821wPrs&amp;h=AT33nbohj6nV7WzttwMTVIx7AWj_Tljub8vwvgNk_K3RIhVADnGehw8AwvXDy2WkjC7tmmy5AipSEhwysFrmyOfLrwzEFr7jJL1T-aId5904hv-R0VQ25on76LB_VBgPzMvs&amp;__tn__=-UK-R&amp;c[0]=AT3UR9_J-i0bIDdeFAP1Yi6onUfi8JP2UqdIZGaZh2EhekprVJfPzSwo-UzruT6oHYJNIB6SmQil6LJTyXIO3ZkCDFC-8sbbT7Del2w7vdpqvRvh3pGG5s0_8GbEP3eT3OppQy6iM_RS0jUad0shCI5gxjXlfcSPrMfoTn_Si2Jj-w" target="_blank" rel="nofollow noopener">youtube.com</a></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">“… Oni koji svjesno i dobrovoljno primaju takva cjepiva <strong>ulaze u svojevrsnu suradnju</strong>, iako vrlo udaljenu, <strong>s procesom abortusne industrije</strong>.</div>
<div dir="auto"><strong><em>Zločin pobačaja toliko je monstruozan da je bilo kakva povezanost s tim zločinom, čak i vrlo udaljena, nemoralna i ne može ni pod kojim okolnostima biti prihvaćena od katolika jednom kad postane svjestan toga.”</em></strong> —Biskup Athanasius Schneider, 11. prosinca 2020 .; <a class="oajrlxb2 g5ia77u1 qu0x051f esr5mh6w e9989ue4 r7d6kgcz rq0escxv nhd2j8a9 nc684nl6 p7hjln8o kvgmc6g5 cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x jb3vyjys rz4wbd8a qt6c0cv9 a8nywdso i1ao9s8h esuyzwwr f1sip0of lzcic4wl py34i1dx gpro0wi8" tabindex="0" href="https://l.facebook.com/l.php?u=http%3A%2F%2Fkrizemagazin.com%2F%3Ffbclid%3DIwAR23G8GbDTeqaDc7hreB8JVlh9RMU5S4qEIaMq-BTfNKQzCB1H4DQSd3bjo&amp;h=AT1SytmRNW4ok0EicU-ig1SfHoWdNI0JZgPJjplhC0CMI625Zc2nwSZzvWYcwuOypQ8_8z_p4XFkSVkVflRzlPnYoEXXeubsqct-tDD-jX3LnLoWEMC1TgZo45tDSZZapF_G&amp;__tn__=-UK-R&amp;c[0]=AT3UR9_J-i0bIDdeFAP1Yi6onUfi8JP2UqdIZGaZh2EhekprVJfPzSwo-UzruT6oHYJNIB6SmQil6LJTyXIO3ZkCDFC-8sbbT7Del2w7vdpqvRvh3pGG5s0_8GbEP3eT3OppQy6iM_RS0jUad0shCI5gxjXlfcSPrMfoTn_Si2Jj-w" target="_blank" rel="nofollow noopener">krizemagazin.com</a></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">Također, <strong>koje su duhovne posljedice svjesnog</strong>, čak i ako udaljenog, <strong>stavljanja u svoje tijelo ploda zločina?</strong> Ipak, pitanje je postoji li takva „teška neugodnost“ koja zahtijeva da vjernici uopće uzimaju novo pokusno cjepivo?</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">Naprotiv, novo istraživanje pokazuje da je <strong>84% manje hospitalizacija za one koji se liječe „hidroksiklorokinom</strong> u malim dozama u kombinaciji s cinkom i azitromicinom“. [13] Sada se pokazalo da vitamin D smanjuje rizik od koronavirusa za 54%. [14] A 8. prosinca 2020. dr. Pierre Kory izjasnio se na saslušanju u Senatu u SAD-u da Nacionalni zdravstveni zavodi hitno pregledaju preko 30 studija o učinkovitosti Ivermektina, odobrenog antiparazitskog lijeka.</div>
<div dir="auto">“Brda podataka pojavile su se iz mnogih centara i zemalja širom svijeta, pokazujući čudesnu učinkovitost Ivermekcije. U osnovi uništava prijenos ovog virusa. Ako ga uzmete, nećete se razboljeti.” — 8. prosinca 2020 .; <a class="oajrlxb2 g5ia77u1 qu0x051f esr5mh6w e9989ue4 r7d6kgcz rq0escxv nhd2j8a9 nc684nl6 p7hjln8o kvgmc6g5 cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x jb3vyjys rz4wbd8a qt6c0cv9 a8nywdso i1ao9s8h esuyzwwr f1sip0of lzcic4wl py34i1dx gpro0wi8" tabindex="0" href="https://l.facebook.com/l.php?u=http%3A%2F%2Fcnsnews.com%2F%3Ffbclid%3DIwAR22qVAhxzvAC4V6sxY4Bncra5qn77jhqMQo-2HffXrdTW-Aqughv1ebp2g&amp;h=AT2tTHzzw8GQrP1jY9MLG3fKsbwuESxy4ZjWuw1T9jXo3kdRQs--lb5kxCgT97oiR9z2ozM9p46Jbw-RW5jHnkg_LFAyeDRyyyRxEGnrgRV7YrAyOQhakXsCoMBVJhiD3LHx&amp;__tn__=-UK-R&amp;c[0]=AT3UR9_J-i0bIDdeFAP1Yi6onUfi8JP2UqdIZGaZh2EhekprVJfPzSwo-UzruT6oHYJNIB6SmQil6LJTyXIO3ZkCDFC-8sbbT7Del2w7vdpqvRvh3pGG5s0_8GbEP3eT3OppQy6iM_RS0jUad0shCI5gxjXlfcSPrMfoTn_Si2Jj-w" target="_blank" rel="nofollow noopener">cnsnews.com</a></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">I, naravno, postoje darovi prirode koji se gotovo u potpunosti zanemaruju, poput antivirusne moći &#8220;Lopovskog ulja/Ulja Dobrog Samarijanca&#8221;, vitamina C, D i cinka koji mogu pojačati i zaštititi naš Bogom dan i moćan imunitet. Drugim riječima, postoje učinkovite alternative cjepivu protiv virusa koje trenutno ima stopu oporavka preko 99,5% za one mlađe od 69 godina i gotovo stopostotnu stopu za one mlađe od 20 godina, prema Centrima za kontrolu bolesti (CDC) . [15]</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">“Postoje i druge strategije protiv COVID-19 koje bi nam omogućile zaustavljanje delirija s jedne i zaustavljanje bolesti s druge strane, a bolnice bi držale podalje od preopterećenja i naprezanja.” —Dr. Louis Fouché, anesteziolog i specijalist za reanimaciju, Marseille, Francuska; 10. prosinca 2020 .; <a class="oajrlxb2 g5ia77u1 qu0x051f esr5mh6w e9989ue4 r7d6kgcz rq0escxv nhd2j8a9 nc684nl6 p7hjln8o kvgmc6g5 cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x jb3vyjys rz4wbd8a qt6c0cv9 a8nywdso i1ao9s8h esuyzwwr f1sip0of lzcic4wl py34i1dx gpro0wi8" tabindex="0" href="https://l.facebook.com/l.php?u=http%3A%2F%2Flifeesitenews.com%2F%3Ffbclid%3DIwAR0_uDA12-i1vb8io9ydcYY9RZzbDNtxFdvdMFi9pzjej37IdR_0osC_r0Q&amp;h=AT2b16MBTQem3bTYtZvFFcBFEPHgDAcy1YDfSKrr_EpFt9qLjArxYubh6qbBTWBX3D5M6kfCesShz4qKTPfzBlW28729zGEKEbkzfBxXs9yGLrUATx3rYLFTf0OUVaaRDIJ_&amp;__tn__=-UK-R&amp;c[0]=AT3UR9_J-i0bIDdeFAP1Yi6onUfi8JP2UqdIZGaZh2EhekprVJfPzSwo-UzruT6oHYJNIB6SmQil6LJTyXIO3ZkCDFC-8sbbT7Del2w7vdpqvRvh3pGG5s0_8GbEP3eT3OppQy6iM_RS0jUad0shCI5gxjXlfcSPrMfoTn_Si2Jj-w" target="_blank" rel="nofollow noopener">lifeesitenews.com</a></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto"><strong>Umjesto toga, crkveni &#8220;transportni pojas&#8221; u osnovi ponavlja narativ države,</strong> ograničavajući se na izuzetno usko moralno stajalište, kao da se cijelo etičko pitanje cijepljenja može svesti na to jesu li izvedeni iz pobačaja ili ne. To je moralni vakuum s nevjerojatnim posljedicama.</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">Razlog je dvojak. Prvi je zbog <strong>osnovne pretpostavke da su cjepiva sigurna</strong>. Kao što sam detaljno opisao i u “Pandemiji kontrole” i u” Ključu Caduceus”, s preko stotinu kombiniranih fusnota, trag povreda cjepivom nije samo stvaran, već se množi &#8211; posebno među djecom; to i <strong>dugoročni utjecaji novih eksperimentalnih RNA cjepiva potpuno su nepoznati, a poznati znanstvenici upozoravaju na potencijalne katastrofalne posljedice.</strong> [16] Ako će cijele biskupske konferencije podržati znanost o milijardama vrijednim privatnim korporacijama koje nisu odgovorne ni za kemikalije koje guraju ubrizgati u tijela vjernika, gdje je ravnoteža rizika i koristi?</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">Drugi i najozbiljniji, jest da se cjepiva ne predstavljaju samo kao medicinska intervencija već i kao medicinska potreba. Jesu li biskupi nesvjesni rastućeg tehnokratskog totalitarizma izravno vezani uz cjepiva? Bill Gates, neslužbeni zaštitnik svih cjepiva &#8211; koji očito izaziva mnoge scene iza scene, kaže:</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">“Za svijet u cjelini normalnost se vraća tek kad smo velikim dijelom cijepili cijelu globalnu populaciju. —Bill Gates u razgovoru za The Financial Times 8. travnja 2020 .; Oznaka 1:27: <a class="oajrlxb2 g5ia77u1 qu0x051f esr5mh6w e9989ue4 r7d6kgcz rq0escxv nhd2j8a9 nc684nl6 p7hjln8o kvgmc6g5 cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x jb3vyjys rz4wbd8a qt6c0cv9 a8nywdso i1ao9s8h esuyzwwr f1sip0of lzcic4wl py34i1dx gpro0wi8" tabindex="0" href="https://l.facebook.com/l.php?u=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2F%3Ffbclid%3DIwAR04SNPwNjRaUcOgkr4RwDRy2opk-3LSYfw6vLnFxdjmZmIWedrO6tgG00w&amp;h=AT33nbohj6nV7WzttwMTVIx7AWj_Tljub8vwvgNk_K3RIhVADnGehw8AwvXDy2WkjC7tmmy5AipSEhwysFrmyOfLrwzEFr7jJL1T-aId5904hv-R0VQ25on76LB_VBgPzMvs&amp;__tn__=-UK-R&amp;c[0]=AT3UR9_J-i0bIDdeFAP1Yi6onUfi8JP2UqdIZGaZh2EhekprVJfPzSwo-UzruT6oHYJNIB6SmQil6LJTyXIO3ZkCDFC-8sbbT7Del2w7vdpqvRvh3pGG5s0_8GbEP3eT3OppQy6iM_RS0jUad0shCI5gxjXlfcSPrMfoTn_Si2Jj-w" target="_blank" rel="nofollow noopener">youtube.com</a></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">“&#8230; aktivnosti, poput škola &#8230; masovna okupljanja &#8230; sve dok se ne cijepite, možda se uopće neće vratiti.”—Bill Gates, intervju za CBS jutros; 2. travnja 2020 .; <a class="oajrlxb2 g5ia77u1 qu0x051f esr5mh6w e9989ue4 r7d6kgcz rq0escxv nhd2j8a9 nc684nl6 p7hjln8o kvgmc6g5 cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x jb3vyjys rz4wbd8a qt6c0cv9 a8nywdso i1ao9s8h esuyzwwr f1sip0of lzcic4wl py34i1dx gpro0wi8" tabindex="0" href="https://l.facebook.com/l.php?u=http%3A%2F%2Flifeesitenews.com%2F%3Ffbclid%3DIwAR08_yVBMo-J-pRJH7uNIdQHaZ8gVSGn3YRMYgj81S8rH-7vWcX8_8kXSeI&amp;h=AT2b16MBTQem3bTYtZvFFcBFEPHgDAcy1YDfSKrr_EpFt9qLjArxYubh6qbBTWBX3D5M6kfCesShz4qKTPfzBlW28729zGEKEbkzfBxXs9yGLrUATx3rYLFTf0OUVaaRDIJ_&amp;__tn__=-UK-R&amp;c[0]=AT3UR9_J-i0bIDdeFAP1Yi6onUfi8JP2UqdIZGaZh2EhekprVJfPzSwo-UzruT6oHYJNIB6SmQil6LJTyXIO3ZkCDFC-8sbbT7Del2w7vdpqvRvh3pGG5s0_8GbEP3eT3OppQy6iM_RS0jUad0shCI5gxjXlfcSPrMfoTn_Si2Jj-w" target="_blank" rel="nofollow noopener">lifeesitenews.com</a></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">To je ravno kemijskom silovanju. Unatoč tome, čak i katolički etičari podupiru novu zdravstvenu tehnokraciju:</div>
<div dir="auto">“Nekim se ljudima može činiti prihvatljivim da ne uzimaju cjepivo i kažu da će ostati kod kuće i nikada neće izaći. Ali ne vidim kako bi ljudi mogli razumno zauzeti takav stav i potom izaći u društvo, kao što u nekom trenutku moraju, a možda su i nositelji. U stvarnosti postoji pojedinačna odluka savjesti, koju uvijek treba poštivati. Ali ta osoba uvijek mora razmišljati puno o sebi ili svojoj odgovornosti prema svima ostalima.” —Dr. Moira McQueen, izvršna direktorica</div>
<div dir="auto">Kanadskog katoličkog instituta za bioetiku; 2. prosinca 2020 .;grandinmedia.ca</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">Smatram da je ova izjava nevjerojatno nepromišljena s obzirom na gore spomenuto i ono o čemu se već otvoreno raspravlja kao buduća javna politika.</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">Primjerice, nije tajna da Ujedinjeni narodi razvijaju ID2020 „kako bi digitalne ID osigurali cjepivima.“ [17] Nije tajna da je <strong>MIT razvio cjepivo koje daje „fluorescentne kvantne točke“ koje se mogu čitati samo s „Posebnim uređajima“</strong> [18] i koji bi mogao negirati potrebu za trenutnim odobrenim COVID cjepivima da zahtijevaju duboko hlađenje. [19] A sigurno nije tajna da vlade ubrzano nastavljaju sudjelovati u društvu podložnim o cijepljenju. Država New York upravo je uvela zakonodavstvo kojim su cjepiva obvezna. [20] Glavni liječnik u Ontariju u Kanadi sugerirao je da ljudi neće moći pristupiti &#8220;određenim postavkama&#8221; bez cjepiva. [21] U Danskoj, predloženi zakon mogao bi danskim vlastima dodijeliti ovlast za „prisiljavanje ljudi koji odbiju uzeti cjepivo u određenim okolnostima„ fizičkim zadržavanjem, uz dozvolu policije da pomogne “. [22] U Izraelu, glavni liječnik Sheba Medical Center, dr. Eyal Zimlichman, rekao je da <strong>vlada neće prisiljavati na cjepiva, ali &#8220;Tko je cijepljen, automatski će dobiti&#8221; zeleni status &#8220;.</strong> Stoga možete cijepiti i dobiti Zeleni status <strong>da biste mogli slobodno ići u svim zelenim zonama: Otvorit će vam kulturne događaje, otvorit će vam trgovačke centre, hotele i restorane. &#8220;</strong>[23] I u Ujedinjenom Kraljevstvu, konzervativac Tom Tugendhat rekao je:</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">“Svakako mogu vidjeti dan kada tvrtke kažu: &#8220;Vidi, moraš se vratiti u ured i ako nisi cijepljen, nećeš ući.&#8221; ‘I <strong>zasigurno mogu vidjeti društvena mjesta koja traže potvrde o cijepljenju</strong>.’ &#8211; 13. studenog 2020 .; <a class="oajrlxb2 g5ia77u1 qu0x051f esr5mh6w e9989ue4 r7d6kgcz rq0escxv nhd2j8a9 nc684nl6 p7hjln8o kvgmc6g5 cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x jb3vyjys rz4wbd8a qt6c0cv9 a8nywdso i1ao9s8h esuyzwwr f1sip0of lzcic4wl py34i1dx gpro0wi8" tabindex="0" href="https://l.facebook.com/l.php?u=http%3A%2F%2Fmetro.co.uk%2F%3Ffbclid%3DIwAR1yYte-k64nEhMtdUZUrM5nu1-123Y_Ohy6vc7WhdoAuj61j_sT3K_crcY&amp;h=AT1tjluVGO4U5ez3UABRZjjSYctOzWjuuQ03e1SrLI3qhq6rsUd10iSFDyEbneMsRJPazETVqsBgB5H9Jppr0P8s2rUW1fIDZgL1wmSd-Ota540GOqLvF0JtwQKFAZX0Sopu&amp;__tn__=-UK-R&amp;c[0]=AT3UR9_J-i0bIDdeFAP1Yi6onUfi8JP2UqdIZGaZh2EhekprVJfPzSwo-UzruT6oHYJNIB6SmQil6LJTyXIO3ZkCDFC-8sbbT7Del2w7vdpqvRvh3pGG5s0_8GbEP3eT3OppQy6iM_RS0jUad0shCI5gxjXlfcSPrMfoTn_Si2Jj-w" target="_blank" rel="nofollow noopener">metro.co.uk</a></div>
<div dir="auto"></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">Ukratko,<strong> ljudi će vjerojatno morati uzeti doslovno &#8220;pečat&#8221; cjepiva kako bi &#8220;kupovali i prodavali&#8221;.</strong> Ostavite po strani jasne apokaliptične implikacije (Otk 13,16-17) do tada nezamislive/nemoguće &#8230; <strong>gdje je glas Crkve koji upozorava državu da niti jedno cjepivo nikada ne može oduzeti osnovna ljudska prava?</strong> Čekamo li dok nas ne stigne poput lopova u noći? Ili je to pospanost Getsemanea, plod Crkve koja je toliko umrtvljena duhom racionalizma, njezino razlučivanje toliko moderno moderno, da je zaspala?</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">“To je sama naša pospanost Božjoj prisutnosti koja nas čini neosjetljivima na zlo: Boga ne čujemo jer ne želimo da nas uznemiruju i zato ostajemo ravnodušni na zlo &#8230; uspavanost učenika nije problem toga trenutka, već cijele povijesti, &#8216;pospanost&#8217; je naša, od nas koji ne želimo vidjeti punu silu zla i ne želimo ući u Njegovu muku.” —PAPA BENEDIKT XVI., Katolička novinska agencija, Vatikan, 20. travnja 2011, Opća audijencija</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">Srećom, tisuće liječnika i znanstvenika širom svijeta budni su i upozoravaju na tehnokratsku revoluciju koja počinje držati cijelo globalno stanovništvo taocima šačice milijardera koji se trude zaraditi milijarde, zajedno sa svojim partnerima na saveznim pozicijama.</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">“Oprez vas poziva da odbijete bilo kakav totalitarni zamah koji bi bio povezan sa samom idejom cjepiva: socijalni kredit, potvrde o cijepljenju ispod kože, itd. Sve bi vas to trebalo šokirati u najvećoj mjeri, a vi biste to trebali odbiti riskirajući da idete prema totalitarnoj distopiji. <strong>Moramo se držati zajedno, moramo djelovati, moramo pisati, moramo razgovarati, moramo objasniti ljudima ono što sam vam upravo rekao. Vidjet ćete, vlada i njezini medicinski i farmaceutski akoliti, politička, ekonomska, medicinska i tehnokratska moć koja stoji iza nje, ustuknut će, jer je to jedino što mogu učiniti suočeni sa zdravim razumom i mirom.</strong> Održavajte ravnotežu snaga. <strong>Odbijte ovo cijepljenje.”</strong></div>
<div dir="auto">—Dr. Louis Fouché; <a class="oajrlxb2 g5ia77u1 qu0x051f esr5mh6w e9989ue4 r7d6kgcz rq0escxv nhd2j8a9 nc684nl6 p7hjln8o kvgmc6g5 cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x jb3vyjys rz4wbd8a qt6c0cv9 a8nywdso i1ao9s8h esuyzwwr f1sip0of lzcic4wl py34i1dx gpro0wi8" tabindex="0" href="https://l.facebook.com/l.php?u=http%3A%2F%2Flifeesitenews.com%2F%3Ffbclid%3DIwAR23G8GbDTeqaDc7hreB8JVlh9RMU5S4qEIaMq-BTfNKQzCB1H4DQSd3bjo&amp;h=AT2b16MBTQem3bTYtZvFFcBFEPHgDAcy1YDfSKrr_EpFt9qLjArxYubh6qbBTWBX3D5M6kfCesShz4qKTPfzBlW28729zGEKEbkzfBxXs9yGLrUATx3rYLFTf0OUVaaRDIJ_&amp;__tn__=-UK-R&amp;c[0]=AT3UR9_J-i0bIDdeFAP1Yi6onUfi8JP2UqdIZGaZh2EhekprVJfPzSwo-UzruT6oHYJNIB6SmQil6LJTyXIO3ZkCDFC-8sbbT7Del2w7vdpqvRvh3pGG5s0_8GbEP3eT3OppQy6iM_RS0jUad0shCI5gxjXlfcSPrMfoTn_Si2Jj-w" target="_blank" rel="nofollow noopener">lifeesitenews.com</a></div>
<div dir="auto"></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto" style="text-align: center;"><strong>FATIMA &#8230; NOVO SVJETLO?</strong></div>
<div dir="auto" style="text-align: center;"></div>
<div dir="auto">“<strong>Kristovi vjernici</strong> mogu slobodno objaviti svoje potrebe, posebno svoje <strong>duhovne potrebe i svoje želje pastirima Crkve</strong>. Imaju pravo, ponekad i dužnost, u skladu sa svojim znanjem, kompetencijama i položajem, svetim Pastirima <strong>očitovati svoje stavove o pitanjima koja se tiču dobra Crkve</strong>. Oni također imaju pravo iznositi svoje stavove drugim Kristovim vjernicima, ali pritom moraju uvijek <strong>poštivati integritet vjere i morala, pokazivati dužno poštovanje svojim pastirima i uzimati u obzir i opće dobro i dostojanstvo pojedinaca</strong>.”</div>
<div dir="auto">—Kod kanonskog prava, 212</div>
<div dir="auto"></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">Prije otprilike tri tjedna u mojem je srcu bila jedna jedina riječ: <strong><em>&#8220;Izdaja.&#8221;</em></strong></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">Počeo sam o tome pisati &#8230; ali nešto me zaustavilo. Nekoliko dana kasnije naišao sam na novoobjavljene opaske iz knjige pape Franje u suradnji s Austinom Ivereighom pod nazivom “Hajdemo sanjati” (eng. Let us dream). Njegove riječi bile su usmjerene prema onima koji izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog svega, od nedostatka zdrave znanosti iza mandata prisilnih maski [24] do opasnih i neviđenih masovnih zaključavanja zdravih:</div>
<div dir="auto"></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto"><em>“Neki od prosvjeda tijekom krize s koronavirusom iznijeli su u prvi plan gnjevni duh žrtve, ali ovaj put među ljudima koji su <strong>žrtve samo u svojoj mašti</strong>: oni koji, na primjer, <strong>tvrde da je prisiljavanje na masku neopravdano nametanje od strane države</strong>, a koji zaboravljaju ili ih nije briga za one koji se ne mogu pouzdati, na primjer, u socijalnu sigurnost ili koji su ostali bez posla. Uz neke iznimke,<strong> vlade su uložile velike napore da dobrobit svog naroda</strong> <strong>stave na prvo mjesto</strong>, djelujući odlučno<strong> u zaštiti zdravlja i spašavanju života</strong> &#8230; većina vlada ponašala se odgovorno, namećući stroge mjere za suzbijanje izbijanja epidemije. Ipak, <strong>neke su skupine prosvjedovale, odbijajući držati distancu,</strong> marširajući protiv ograničenja putovanja &#8211; <strong>kao da mjere koje vlade moraju nametnuti za dobro svog naroda predstavljaju neku vrstu političkog napada na autonomiju ili osobnu slobodu!</strong> &#8230; Ranije smo govorili o narcizmu, oklopu obloženog “ja”, ljudi koji žive od nezadovoljstva, misleći samo na sebe &#8230; oni se nisu u stanju preseliti izvan vlastitog malog svijeta interesa.”</em> —<strong>PAPA FRANJO</strong>, <em>&#8220;Sanjajmo&#8221;</em>: put u bolju budućnost (str. 26-28), Simon &amp; Schuster (izdanje Kindle)</div>
<div dir="auto"></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto"><strong>Ironija je krajnje tragična. Doslovno sam plakao zbog ovih riječi.</strong> Papa Franjo me ostavio bez teksta. Reći onima koji upozoravaju da ograničenja štete najugroženijima (na koje nas papa Franjo poziva da služimo), da <strong>vlade sve više čine ogromnu štetu zaključavanjima</strong> koja uništavaju gospodarski sektor, <strong>destabiliziraju nacije, osiromašuju milijarde, i tjeranje ljudi na samoubojstvo, izgladnjivanje, ako ne i rat</strong> &#8230; da postoje stvarne tehnokratske prijetnje &#8230; da se to uokviri tako da se nekako prepusti &#8220;ljutitom duhu žrtve&#8221;, &#8220;narcizmu &#8230; oklopljenim ja &#8230; misleći samo na sebe &#8230; nesposobni za preseljenje iz vlastitog malog svijeta interesa “bilo je najbolnije od napuštanje svih.</div>
<div dir="auto">Kako se papa Franjo sada pridružuje zboru glasova u svijetu koji koriste “COVID-19” i “klimatske promjene” kao priliku da “bolje izgrade” [25] svijet prema marksističkim načelima, riječi Ezekiela uzele su na njihovom najtužnijem ostvarenju u naše vrijeme:</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">“<em>Tako su se rasuli zbog nedostatka pastira i postali su hrana svim divljim zvijerima.” (Ezekiel 34: 5)</em></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">Možda postoji još jedno značenje vizije &#8220;treće tajne&#8221; koja je dana troje djece iz Fatime u vezi s &#8220;biskupom u bijelom&#8221;:</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">“Anđeo je povikao iz sveg glasa: ‘<em><strong>Pokora, pokora, pokora!</strong></em>’. I vidjeli smo u neizmjernom svjetlu da je Bog: ‘nešto slično onome kako se ljudi pojavljuju u zrcalu kad prolaze ispred njega’ <em>biskup odjeven u bijelo ‘imali smo dojam da je to Sveti Otac’. Ostali biskupi, svećenici, muškarci i žene redovnici uspinjući se strmom planinom, na čijem se vrhu nalazio veliki Križ grubo klesanih debla poput pluta s korom; prije nego što je tamo stigao, Sveti Otac je prošao velikim gradom napola u ruševinama, a napola drhteći zaustavljenim korakom, pogođen bolom i tugom, molio je za duše leševa koje je sretao na putu; stigavši na vrh planine, na koljenima u podnožju velikog križa ubila ga je skupina vojnika koja je na njega ispaljivala metke i strijele, a na isti način umirali su jedan za drugim i drugi biskupi, svećenici, muškarci i žene Vjerski i razni laici različitih rangova i položaja. Ispod dva kraka Križa nalazila su se dva Anđela, svaki s kristalnim aspersorijem u ruci, u koji su skupljali krv Mučenika i njome poškropili duše koje su putovale Bogu.”</em> —Fatimska poruka, 13. srpnja 1917 .; vatican.va</div>
<div dir="auto"></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">Možda je ovo vizija pape koji je, shvativši svoju pogrešku &#8211; grešku koja je nenamjerno dovela do porobljavanja i smrti njegova stada &#8211; prisiljen proći pored &#8220;leševa koje je susreo na svom putu&#8221;. Vizija pape koji je naivno ukazao povjerenje u &#8220;Globalni reset&#8221; koji bi isključio upravo one kršćane za koje je mislio da će im služiti. Vizija pape koji će prepoznati njegovu pogrešku prekasno i &#8220;napola drhteći zaustavljenim korakom, pogođen bolom i tugom&#8221;, tada će voditi Crkvu kroz njezinu strast, smrt i konačno uskrsnuće.</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">“&#8230; postoji potreba za Mukom Crkve, koja se prirodno odražava na osobu Pape, ali Papa je u Crkvi i stoga je ono što se najavljuje patnja za Crkvu ..”. —PAPA BENEDIKT XVI., Intervju s novinarima na letu za Portugal; prevedeno s talijanskog, Corriere della Sera, 11. svibnja 2010</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">I možda je to razlog zašto, kad je Gospa zatražila da se ova treća tajna pročita naglas, da Papa za papom nije otkrio tajnu iz straha da će poljuljati vjeru stada. Ne znam. <strong>Samo nastavljam svakodnevno moliti za našeg Papu i naše pastire, za njihovu snagu, mudrost i zaštitu. Ali ne mogu šutjeti dok gledam svoju braću i sestre kako ih </strong><strong>vode u ralje zmaja i kandže Zvijeri &#8230;</strong></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">Gospodine Isuse Kriste, smiluj se svom stadu, raštrkanom i prepuštenom vukovima &#8230; Dođi i vodi nas Dolinom kulture smrti dok ne dođemo do zelenih pašnjaka Kraljevstva Tvoje božanske volje gdje će napokon Tvoje ovce moći uživati u njihovom &#8220;subotnjem odmoru&#8221;. [26]</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">“U naše vrijeme više nego ikad prije najveće bogatstvo zlo raspoloženih je kukavičluk i slabost dobrih ljudi, a <strong>sva snaga Sotonine vladavine posljedica je slabosti katolika</strong>. O, ako bih mogao pitati Božanskog Otkupitelja, kao što je to u duhu činio prorok Zaharija: <em>‘Kakve su to rane na tvojim rukama?’ Odgovor bi bio bez sumnje: ‘S ovima sam ranjen u kući onih koji su me voljeli. <strong>Ranili su me Moji prijatelji koji nisu učinili ništa da me brane i koji su se u svakoj prilici učinili suučesnicima Mojih protivnika</strong>.</em> ’Ovaj prijekor može se uputiti slabim i plašljivim katolicima svih zemalja.” —PAPA SV. Pio X, Objava uredbe o herojskim vrlinama svete Ivane Arške, itd., 13. prosinca 1908 .; vatican.va</div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto">Ezekiel zaklljučuje:</div>
<div dir="auto">“Ovako govori Jahve Gospod: `Evo me na pastire! Ovce svoje tražit ću iz ruku njihovih i neću im dati da mi više stado pasu ni da sami sebe pasu: istrgnut ću ovce iz usta njihovih, neće im više biti hrana.`</div>
<div dir="auto">Jer ovako govori Jahve Gospod: `<strong><em>Evo me, sam ću potražiti ovce svoje i sam ću ih pasti!</em></strong></div>
<div dir="auto">Kao što se pastir brine za ovce svoje kad se nađe uza stado raspršeno, i ja ću se <em><strong>pobrinuti za svoje ovce i skupit` ih iz svih mjesta u koje se raspršiše u dan oblaka i mraka</strong></em>.</div>
<div dir="auto">Izvest ću ih iz naroda, skupit ću ih iz zemalja i dovesti ih u zemlju njihovu da ih pasem na gorama izraelskim, po svim dolinama i travnjacima.</div>
<div dir="auto">Past ću ih na izvrsnim pašama, ovčinjaci će im biti na visokim gorama izraelskim; ondje će počivati u dobrim ovčinjacima i past će na sočnim pašama, po gorama izraelskim.</div>
<div dir="auto">Sam ću pasti ovce svoje i sam ću im dati počinka &#8211; riječ je Jahve Gospoda.” <em>(Ez 34:10-15)</em></div>
</div>
<div class="o9v6fnle cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto"><em>Tekst preveo: Petar Salečić, izdavačka kuća Kyrios (uz minimalne dorade M.G.)</em></div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto"></div>
</div>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Ispravan odnos prema papi</title>
		<link>https://magnifikat.hr/ispravan-odnos-prema-papi/</link>
		<pubDate>Mon, 29 Jun 2020 12:42:01 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[M.G.]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Sjaj istine]]></category>
		<category><![CDATA[Crkva]]></category>
		<category><![CDATA[grijeh]]></category>
		<category><![CDATA[papa]]></category>
		<category><![CDATA[posluh]]></category>
		<category><![CDATA[primjeri]]></category>
		<category><![CDATA[trpljenje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://magnifikat.hr/?p=8395</guid>
		<description><![CDATA[/Emisija &#8220;Sjaj istine&#8221;, don Josip Mužić, 27.06.2020. &#8211; video/audio na: Vjerni Bogu II Živimo u uzbudljivim vremenima koja od nas traže stalno zauzimanje stavova pred novim izazovima. Mediji to olakšavaju, ali i otežavaju jer se&#46;&#46;&#46;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>/Emisija &#8220;Sjaj istine&#8221;, don Josip Mužić, 27.06.2020. &#8211; video/audio na: <a href="https://www.youtube.com/watch?v=aXiyxVvzh54&amp;t=968s" data-rel="lightbox-video-0">Vjerni Bogu II</a></p>
<p>Živimo u uzbudljivim vremenima koja od nas traže stalno zauzimanje stavova pred novim izazovima. Mediji to olakšavaju, ali i otežavaju jer se većina ljudi jednostavno prepusti vladajućoj struji, a da se uopće ne trudi osobno prosuditi.</p>
<p>Ako u nekim stvarima to može proći – kao što je prognoza vremena ili prometa – u nekim životnim pitanjima ne može je dogodi da odgovornost za svoj svjetonazor delegiramo malom broju moćnika koji su vlasnici tih istih medija.</p>
<p>Mi im onda dopuštamo da oni određuju ne samo naše razmišljanje nego i naše odluke, odnosno izručujemo im svoj život u ruke. TO pasivno povinjavanje stvorilo je jedan pasivni konformizam, koji se održava i na vjernike koji su dio ovoga svijeta, a svjetovnu logiku preslikavaju na vjeru.</p>
<p>Konkretno, sve što dolazi od pape, a pogotovo ako je prihvaćeno i preporučeno od svjetovnih medija prihvaća se bez uključivanja vlastitog rasuđivanja pravdajući taj izostanak POSLUŠNOŠĆU, a neki i slijepo. No pri tome se zaboravlja <strong>da se od nas ne očekuje poslušnost neživih automata</strong>, robota ili životinjska poslušnost, koja nema razuma – nego ljudska koja uključuje razum i slobodnu volju po kojima smo drugačiji od drugih živih bića na zemlji.</p>
<p>Pred Bogom smo mi odgovorni za sebe i ne možemo tu odgovornost prebaciti na nikoga. Zato je izuzetno <strong>važno da katolici imaju ispravno izgrađen stav prema papi kako bi se znali suprotstaviti manipulacijama i prikladno se postaviti,</strong> pogotovo u prijepornim situacijama kojih ima sve više.</p>
<p>Prvo, treba razlikovati djelovanje.</p>
<p><strong>NAMJESNIK KRISTOV</strong></p>
<p>Papa je Rimski biskup i <strong>nasljednik svetog Petra kojeg je Isus učinio stijenom svoje Crkve</strong>, predao mu ključeve i postavio ga Pastirom svoga stada, kako kaže Katekizam. Kao takav „<strong>ima nad Crkvom potpunu, vrhovnu i opću vlast koju može uvijek slobodno vršiti“</strong> Zato mu pripada poštivanje, ljubav, od strane svih katolika. Slušajući njega u onome što ima pravo tražiti od vjernika sluša se samog Krista koji ga je postavio na čelo svoje Crkve. No, <strong>njegova vlast ima i svoja ograničenja</strong>.</p>
<p>ON JE, NAIME <strong>NAMJESNIK KRISTOV, A NE VLASNIK CRKVE</strong> I KRISTU ĆE KAO TAKAV POLAGATI RAČUN ZA OBAVLJANJE SLUŽBE KOJU OBNAŠA.</p>
<p>Svi, jasno imamo svoju odgovornost za koju ćemo polagati račun, ali papa u Crkvi ima najveću odgovornost i zato će se od njega i najviše tražiti.</p>
<p>To ujedno znači i da poslušnost vjernika prema papi ima svoje granice<strong>. KATOLICI SU GA DUŽNI SLIJEDITI DOK JE VJERAN KRISTU, A AKO U NEČEM ODSTUPI OD ONOGA ŠTO TRAŽI KRIST, DUŽNI SU TO PREPOZNATI I NE SLIJEDITI GA U TOME. </strong></p>
<p>Krist je Glava Crkve, kaže sveti Pavao. Krist kao Bog može postojati  i postojao je i bez Crkve međutim, za nas na zemlji, Krist je htio da se mi <strong>ne možemo spasiti ni bez Njega – Glave, ni bez Crkve – tijela. </strong></p>
<p>Jedan od naslova pape je i <strong>„sluga slugu Božjih“</strong> što ukazuje da njegova vlast mora biti u znaku <strong>služenja, a ne smije se nikad izroditi u tiraniju</strong>. ON kao i svi biskupi i prezbiteri posvećuje Crkvu ne kao gospodari baštine, nego kao uzori stada, kako kaže Petar u svojoj poslanici.</p>
<p><strong>CRKVENI POGLAVAR</strong></p>
<p>Osim što je Kristov namjesnik papa je i CRKVENI POGLAVAR. Katekizam kaže: „Božji zakon povjeren Crkvi vjernicima se naviješta kao put Života i Istine. Stoga vjernici imaju pravo da budu poučeni o spasonosnim božanskim zapovijedima, koje pročišćuju prosudbu te po milosti ozdravljaju ranjeni ljudski um. Dužnost im je da opslužuju zakone i odredbe što ih izdaje zakonita Crkvena vlast. Takve odluke, pa makar bile disciplinarne, zahtijevaju poučljivost u ljubavi. (KKC 2037)</p>
<p>Očito je, dakle, <strong>Crkvi povjeren Božji zakon kako bi ga naviještala</strong>, a vjernici imaju pravo biti u njemu poučeni kako bi im to omogućilo snalaženje u svijetu i olakšalo spasenje<strong>. Crkvene odredbe</strong>, pa i kad su samo disciplinske naravi, <strong>ne mogu biti u protivnosti sa Božjim zakonom</strong>, nego su njegova izvedenica, vjernici su dužni obdržavati sa poučljivosti i u ljubavi.</p>
<p>Evo jedan primjer iz povijesti.</p>
<p><strong>Papa Klement XIV,</strong> pod političkim pritiskom, i bez utemeljenih vjerskih i moralnih razloga, <strong>ukinuo je isusovački red</strong> koji je tada <strong>imao 23 000 članova</strong>. I oni su ga poslušali, jer iako su pobude bile loše to je spadalo na njegovu vlast i nije bilo grijeh. Nakon što su isusovačkog generalu Ricciu pročitali upitali su ga prihvaća li to, a on je odgovorio: <em>„Što papa odredi mora svakome biti sveto. Njegove privole tu nipošto ne treba.“</em> Isusovcima bi zabranjeno obavljati bilo kakvu funkciju do daljnje naredbe. Odmah sutradan general Ricci biva odveden na engleski kolegij i tamo zatvoren. Osam dana nisu smjeli isusovci iz kuća dok im se ne naprave odjela svjetovnih svećenika. Biskupima crkvene države biva zabranjeno davati isusovcima dopuštenja za katehezu i druge crkvene funkcije. Tadašnji isusovci, ako su bili zaređeni za svećenike, mogli su prijeći u dijecezanski red ili u neki drugi red i tako obavljati svećeničku službu. No, oni isusovci, posebno stari i bolesni koji nisu uspjeli naći neko zaposlenje našli su se u nezavidnoj situaciji. Mnogi su doslovno umirali od gladi. Ivan Jager, isusovac koji piše o toj temi kaže: <strong>Nije moguće zamisliti koliku je štetu nanijela pasivnost 12 000 svećenika kojima nije manjkalo ni revnosti ni znanja</strong>. Koliku je štetu nanio katoličkom školstvu manjak od 15 000 učitelja koji su vodili preko 800 škola svih vrsta. A tek u misijama? Tu je zavladalo grozno rasulo i pustoš. U Aziji nije bilo nasljednika. Novicijati rastjerani, nisu više slali novih i svježih radnika. Na pitanje: „Kako je Gospodin dopustio toliku nepravdu i štetu?“ Ivan Jager kaže: <strong><em>„Gospodina Boga više slavi naše trpljenje nego sav naš rad. Krist je zapravo svojom mukom i smrću otkupio svijet. Družbi Isusovoj najveća je slava što smije biti dionicom imena nego i križa svojega kralja i vođe.“ </em></strong></p>
<p><strong><em> </em></strong></p>
<p>Imamo i <strong>slučaj svetog Alfonsa Marije Liguorija:</strong></p>
<p>Koji je već u poodmakloj dobi od 83 godine bio oklevetan od jednog svog redovnika. Papa ga je smijenio sa mjesta poglavara i istjerao ga iz družbe koju je on osnovao. Sveti starac je pred oltarom molio: „Papa ima pravo. Tako on hoće, tako hoće Bog. Pred smrt pape došao je u bilokaciji kod njegove samrtničke postelje i asistirao mu je u prijelazu u vječni život.</p>
<p>Ovo su primjeri prihvaćanja velikih žrtvi i nepravdi, ali koji ne uključuju nikakvo prihvaćanje grijeha.</p>
<p><strong>Kad bi papa tražio od ovih istih DA SAGRIJEŠE PROTIV NEKIH OD DESET BOŽJIH ZAPOVIJEDI ne bi ga poslušali – jer bi znali da je to PROTIV BOŽJE BOLJE I DA TO NITKO OD NJIH NE MOŽE TRAŽITI</strong>.</p>
<p>Jedan teolog piše: „Kao zakonodavac papa je vezan božanskim pravom koje mu nameće da koristi papinsku moć samo u svrhu izgradnje Crkve. Prema misli sv. Pavla u Korinćanima u drugoj poslanici: Gospodin nam je dao moć za vašu izgradnju, a ne za vašu propast.</p>
<p><strong>DRŽAVNIK</strong></p>
<p><strong>Uza sve papa je i državnik iako jedne od najmanjih država na svijetu</strong> i kao takav ima političku službu i odgovornost. <strong>U tome može i mora donositi političke odluke u kojima vjernici mogu imati svoja drugačija mišljenja</strong>.</p>
<p><strong>Papa Pavao VI je 9. ožujka 1971. primio u službeni državni posjet komunističkog diktatora Josipa Broza Tita</strong> koji je izvršio genocid nad našim narodom i tom prigodom dao mu odlikovanje. To je politički čin koji se može razumjeti nastojanjem da se olakša život katolicima pod komunizmom u Jugoslaviji i drugdje, ali sa kojim se <strong>vjernici, a pogotovo žrtve komunizma, nisu dužni slagati. Štoviše, mogu biti i protiv.</strong> Drugi primjer je okončan proces za proglašenje svetim kardinala Stepinca, a papa ga ne proglašava svetim, iako samo to nedostaje &#8211; iz čisto političkih razloga, odnosno da se ne zamjeri Srpskoj pravoslavnoj Crkvi koja, kako znamo, ne podnosi Stepinca i koja sve Srbe u Jasenovcu proglašava mučenicima, pa i one koji nisu kršteni.</p>
<p>Treće, <strong>migranti </strong>su ne samo humanitarno nego i političko pitanje o kojemu stoga imamo pravo na <strong>svoje mišljenje koje može biti drugačije od papina bez ikakva osjećaja krivice.</strong></p>
<p><strong> Sveta Katarina Sijenska</strong> je posebno voljela Svetog Oca i zvala ga Slatki Krist na zemlji. ali jednako tako ga je znala koriti, ispravljati i koriti posebno u njegovoj podložnosti francuskom kralju za vrijeme Avignonskog sužanjstva. I njenoj jakosti možemo zahvaliti to što se papa vratio u Rim i napustio Francusku.</p>
<p><strong>ČOVJEK</strong></p>
<p>Papa je i čovjek, a to kao da se zaboravlja<strong>. Aleksandar VI Borgia je papa poznat po nepotizmu te raskošnom i nemoralnom osobnom životu </strong>koji je bio na sablazan mnogima. Logično da su vjernici znali i tada i sada <strong>odvajati osobni život od službe</strong>, kao što to odvajaju i kod svojih svećenika.</p>
<p>Uostalom i <strong>Krist je na to upozorio</strong> kad je pozvao da se čini ono što <strong>farizeji</strong> ispravno naučavaju a ne nasljeduje njihov krivi život. Na taj način vjernici se nisu poveli za sablažnjivim primjerom i sačuvali su vjeru.</p>
<p>Stefano Maneli piše: <strong><em>Ni jedan papa i nijedan svetac nije nikad bio bezgrešan, odnosno imun na bilo koji grijeh. </em></strong>Naslovi: „Sveti Otac“ ili „Svetosti“- to ne opovrgavaju jer se odnose na posebnu Kristovu prisutnost u Kristovu namjesniku koja je uvijek sveta i bezgrešna unatoč papinih ljudskih slabosti.</p>
<p><em>Evo ovdje smo vidjeli kako možemo razlikovati papino djelovanje kao čovjeka, državnika, Kristova namjesnika i poglavara Crkve. Međutim možemo napraviti razliku i u njegovu naučavanju. </em></p>
<p><em>U prvom redu nezabludivost. (…)</em></p>
]]></content:encoded>
			</item>
	</channel>
</rss>
