<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Vjera i znanost &#8211; Magnifikat.hr</title>
	<atom:link href="https://magnifikat.hr/category/branitelji-vjere/upoznajmo-svoju-vjeru/vjera-i-znanost/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://magnifikat.hr</link>
	<description>U službi Istine</description>
	<lastBuildDate>Thu, 13 Nov 2025 20:57:22 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=4.4.33</generator>
	<item>
		<title>Sloboda izbora i cijepljenje</title>
		<link>https://magnifikat.hr/sloboda-izbora-i-cijepljenje-2/</link>
		<pubDate>Wed, 27 Jan 2021 16:46:10 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[M.G.]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Branitelji vjere]]></category>
		<category><![CDATA[Iz emisije "Sjaj istine"]]></category>
		<category><![CDATA[KORONAVIRUS]]></category>
		<category><![CDATA[Moralna upitnost anti-Covid cjepiva (Prof. dr. sc. don Josip Mužić)]]></category>
		<category><![CDATA[Vjera i znanost]]></category>
		<category><![CDATA[cijepivo]]></category>
		<category><![CDATA[covid-19]]></category>
		<category><![CDATA[Crkva]]></category>
		<category><![CDATA[moral]]></category>
		<category><![CDATA[papa]]></category>
		<category><![CDATA[sloboda]]></category>
		<category><![CDATA[zakon]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[život]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://magnifikat.hr/?p=8787</guid>
		<description><![CDATA[1. Dva stava Cijepljenje je, nažalost, postalo nezaobilazna tema oko koje treba zauzeti stav, što nije nimalo jednostavno. Razlučivanje je dodatno otežano upotrebom krivih izraza. One koji su podozrivi prema cijepljenju kao i one&#46;&#46;&#46;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<div class="vn-content-wrap vn-clearfix">
<div id="primary" class="content-area">
<article id="post-96811" class="vn-article-content post-96811 post type-post status-publish format-standard has-post-thumbnail hentry category-izdvojeno category-kolumne-osvrti-komentari tag-cjepivo tag-cjepivo-protiv-koronavirusa tag-covid-19 tag-koronavirus">
<div class="entry-content">
<div id="attachment_8788" style="width: 713px" class="wp-caption aligncenter"><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2021/01/cijepovo.jpg" rel="attachment wp-att-8788" data-rel="lightbox-0" title=""><img class="size-full wp-image-8788" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2021/01/cijepovo.jpg" alt="BONN, GERMANY - JUNE 29: In this photo illustration a syringe with indefinite content is laying on a globe on June 29, 2020 in Bonn, Germany. (Photo by Ute Grabowsky/Photothek via Getty Images)" width="703" height="469" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2021/01/cijepovo-300x200.jpg 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2021/01/cijepovo.jpg 703w" sizes="(max-width: 703px) 100vw, 703px" /></a><p class="wp-caption-text"><em> (Photo by Ute Grabowsky/Photothek via Getty Images)</em></p></div>
<hr />
<h3>1. Dva stava</h3>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn2" name="_ftnref2"></a></p>
<hr />
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn2" name="_ftnref2"></a></p>
<p><strong>Cijepljenje je, nažalost, postalo nezaobilazna tema oko koje treba zauzeti stav</strong>, što nije nimalo jednostavno. Razlučivanje je dodatno otežano upotrebom krivih izraza. One koji su podozrivi prema cijepljenju kao i one koji nisu za cijepljenje jednostavno se stavlja pod isti nazivnik i proglašava <em>„antivakserima“.</em> Ova gruba etiketa sve navedene automatski dovodi u nepovoljan položaj i, što je još gore, onemogućuje svaku pravu raspravu. Naime, kako se uopće može uvažavati mišljenje onih koje se <em>a priori</em> klasificiralo kao protivnike cijepljenja kao takvog? To podrazumijeva da se takve bez imalo ustručavanja <strong>proglašava nerazumnim i zadrtim nazadnjacima koji ne priznaju nikakav napredak.</strong> U ovom slučaju to znači da su i <strong>opasni</strong> po društvo jer njihov izbor može imati teške posljedice po zdravlje ljudi.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn2" name="_ftnref2"></a></p>
<p>Ustvari,<strong> nitko razuman nije protiv cijepljenja kao takvog</strong>. Oni koji se sada nisu spremni podvrgnuti cijepljenju uglavnom su ljudi koji se zalažu za pravo da sami mogu odlučivati o svome zdravlju i traže uvjerljive razloge da mogu odvagnuti za i protiv te onda donijeti sud. Pošto procjenjuju da <strong>trenutačno nemaju dovoljno argumenata u prilog cijepljenja</strong> ili da imaju više protuargumenata, <strong>jednostavno ne žele donijeti odluku da se cijepe.</strong> Takvi ljudi nisu nikakvi nijekatelji niti žele biti protiv ičega, nego su jednostavno <strong>pobornici prava na slobodan izbor.</strong> Njima je danas teško jer moraju plivati protiv struje i boriti se za osnovne informacije, druga mišljenja i osnovna ljudska prava, dok je onima <strong>koji se priklone cijepljenju sve servirano na pladnju</strong>. Zato, kako upozorava moralni teolog <em>Damir Šehić</em>, „pitanje nije <strong>‘Cjepivo – da ili ne?’</strong>, jer je time preskočeno cijelo poglavlje te je pravo pitanje koje prije toga treba postaviti:<strong> ‘Zašto cjepivo?’.</strong>“<a href="https://www.vjeraidjela.com/?p=96811&amp;preview=true#_ftn1" name="_ftnref1">[1]</a></p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn2" name="_ftnref2"></a></p>
<p>Gledajući pak s motrišta <strong>pobornika cijepljena</strong>, ne može se reći da je u pravilu kod takvih odluka donesena ispravno. Nije upitno da su takvi uvjereni da je cjepivo dobro, ali valja vidjeti <strong>što se krije iza toga uvjerenja</strong> i koliko je doista promišljeno i slobodno. Izgleda da su ogromna većina takvih donijeli odluku na bazi <strong>povjerenja u autoritete koje promiču glavni mediji</strong>, <strong>priklanjanja vladajućoj struji mišljenja</strong> i nadasve zbog<strong> želje da se što prije vrate normalnom životu.</strong> Argumenti kod njih nisu posebno zastupljeni, nego je <strong>komoditet</strong> glavni razlog donošenja odluke uz prešutno uvjerenje podmetnuto od <strong>propagande</strong> da je to oblik nesebičnosti, altruizma i uzornog građanskog postupanja. Iza ove lakomislenosti krije se <strong>grijeh propusta</strong>. No, to se ne registrira, već dapače iz takvog površnog rasuđivanja zna doći i do osjećaja moralne superiornosti koja čini da se <strong>na druge gleda svisoka kao na sebične i nerazumne primitivce</strong>. Cijepljenje zagovaraju sa pretjeranom sigurnošću jer drže, na temelju usvojene promidžbe, da zastupaju pozitivne stavove i nisu ni svjesni da su <strong>protivnici slobode.</strong> Umjesto da ih omalovažavaju, oni bi trebali biti zahvalni zagovornicima slobodnog izbora koji odrađuju posao obrane temeljnih ljudskih prava i kritičkog ispitivanja za sebe i za njih.</p>
<p>/VIDEO &#8211; SLAJDOVI na istu temu: <a href="https://web.facebook.com/media/set/?vanity=100487831591392&amp;set=a.251920949781412">magnifikat na facebooku</a> /</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn2" name="_ftnref2"></a></p>
<hr />
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn2" name="_ftnref2"></a></p>
<h3>2. Moralna odgovornost i moralno uvjetovanje</h3>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn2" name="_ftnref2"></a></p>
<hr />
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn2" name="_ftnref2"></a></p>
<p>U dokumentu objavljenom 29. prosinca 2020. koji potpisuju zajedno <strong>Vatikansko povjerenstvo</strong> za COVID-19 i Papinska akademija za život stoji: „Što se tiče moralne odgovornosti podvrgavanja cijepljenju … treba ponoviti kako ta tematika također uključuje odnos između osobnog zdravlja i javnog zdravlja, pokazujući njihovu usku međuovisnost. U svjetlu te povezanosti, držimo važnim da se u tom pogledu donese odgovorna odluka, jer odbijanje cijepljenja može predstavljati također rizik za druge.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn2" name="_ftnref2">[2]</a> Kod određivanja o cijepljenju važno je istaknuti da se <strong>ne govori o moralnoj dužnosti</strong> cijepljenja nego o <strong>moralnoj <em>odgovornosti</em> </strong>cijepljenja koje će imati u vidu i dobro drugih. Jasno da isto vrijedi i u obrnutom slučaju, koji se ovdje ne spominje, primanja cijepljenja koje također mora biti odgovorno i imati u vidu posljedice koje iz toga proizlaze. U svjetlu najnovijih saznanja pristiglih nakon objave spomenutog dokumenta očito je da <strong>cijepljenje ima daleko više neželjenih posljedica od predviđenih</strong>. One idu od <strong>brojnih zaraza</strong> bolesti COVID-19 nakon prvog cijepljenja kao u Izraelu, čak preko 12.400 osoba,<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn3" name="_ftnref3">[3]</a> teških <strong>alergijskih reakcija</strong> zbog kojih su u Kaliforniji obustavili davanje cjepiva Moderne<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn4" name="_ftnref4">[4]</a> pa sve do <strong>smrti cijepljenih</strong> kao u Norveškoj gdje su umrle 23 starije osobe kako je ukazala njihova agencija za lijekove.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn5" name="_ftnref5">[5]</a></p>
<p>Združeno pozivanje građanskih vlasti i medija na moralnost kod cijepljenja lako se pretvori u <strong>moralno uvjetovanje</strong>, jer se <strong>minimalno daju argumenti za cijepljenje</strong>, a maksimalno se ulaže u propagandu. U Hrvatskoj je, po uzoru na druge zemlje Europske zajednice, pokrenuta i „informativno-edukativna“ <strong>nacionalna kampanja</strong> pod sloganom: <strong><em>„Misli na druge – cijepi se!“</em></strong> Ističe se da <strong>cilj kampanje</strong> „nije nagovaranje bilo kojeg građanina ili skupine na nekritičko prihvaćanje odluke o cijepljenju“ i „pravo je svake osobe da za sebe donese odluku za koju smatra da je za nju najbolja“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn6" name="_ftnref6">[6]</a> Na koncu se završava porukom: „Cijepljenje je dragovoljno i slobodna je odluka svakog građanina“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn7" name="_ftnref7">[7]</a> No u isto vrijeme se<strong> tvrdi „da je cijepljenje jedini uspješni način</strong> da se u skoroj budućnosti umanji utjecaj virusa COVID-19 na naše živote ili da se njegova pojava u budućnosti može držati pod kontrolom zdravstvenog sustava kao i neke druge virusne infekcije (gripa)“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn8" name="_ftnref8">[8]</a> Proizvoljno je tvrditi ovako nešto jer osim cjepiva imamo i lijekove koji djeluju protiv COVID-19 i za pretpostaviti je da će se pronaći još uspješnije, a s druge strane nije dokazano da se preko cjepiva virus može držati pod kontrolom. Još manje je prihvatljiva sljedeća tvrdnja: „Osobna isključivost pokazuje se (može se pokazati) vrlo opasnom za druge članove zajednice.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn9" name="_ftnref9">[9]</a> Time je prostor za odlučivanje toliko sužen da ga se u biti poništava. Ako se ne cijepiš isključiv si, odnosno <strong>znači da ne uvažavaš druge i da misliš samo na sebe.</strong> Pošto su ljudi najviše u doticaju sa svojim članovima obitelji, to znači da si <strong>spreman ugroziti zdravlje i život svojih roditelja ili djedova i baka zbog svoje sebičnosti.</strong> A iz toga proizlazi zaključak da si moralno bezdušan. Ovo je <strong>teška osuda i manipulacija osjećajima koja zaobilazi činjenice i argumente.</strong> Ako netko drži da je cjepivo djelotvorno, onda se može zaštiti od virusa tako da se cijepi i nitko tko se nije cijepio ne može ga ugroziti. Ako pak cjepivo nije apsolutno učinkovito, što i sami proizvođači tvrde, onda se ni u slučaju da se svi cijepe ne može doći do potpune zaštite. U oba slučaja isključivost bi stoga bila upravo ustrajavanje na cijepljenju sviju. U stvarnosti pak, kako ističe Damir Šehić, „postoji cijeli niz moralno-etičkih problema o kojima se stidljivo govori i znanstveno istražuje jer je obilježeno etiketiranjem i moralnim ucjenjivanjem“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn10" name="_ftnref10">[10]</a></p>
<hr />
<h3>3. Manipulacija vjerom</h3>
<hr />
<p>Prema vjernicima se dodatno koristi i poseban tretman u kojem se <strong>vjera</strong> želi upregnuti u <strong>kampanju cijepljenja</strong>. U medijima se donose <strong>izjave pojedinih crkvenih predstavnika</strong> koji podržavaju cijepljenje i daju osobni primjer cijepljenja. <strong>Biskupi i kardinali zbog godina</strong> u pravilu pripadaju rizičnoj skupini i logično je da se većina njih može odlučiti na cijepljenje. No, to <strong>ne znači da je ta odluka mjerodavna za druge vjernike</strong> posebno za one koji ne spadaju u rizične skupine kao što su mladi. Znakovito je da se <strong>u isto vrijeme prešućuje sve druge autoritete</strong> u Crkvi koji misle drugačije. Ova se manipulacija vjerom svodi na tvrdnju da oni <strong>koji ne slijede</strong> svoje nadležne crkvene poglavare koji podržavaju cijepljenje jesu <strong>neposlušni.</strong> Treba reći da u ovom pitanju pripadnici crkvene hijerarhije <strong>imaju pravo na svoje osobno mišljenje</strong>, kao i svi drugi ljudi, ali kako oni nisu stručnjaci za medicinu i virologiju njihovo mišljenje nije obvezujuće za vjernike i jednako je bilo kojem drugom nestručnom mišljenju. U skladu s time<strong> nedavni dokument Kongregacije za nauk vjere</strong> o cjepivu kaže jasno: „U isto vrijeme, pokazuje se očitim praktičnom razumu to da <strong><em>cijepljenje, u pravilu, nije moralna obveza i da zato mora biti dobrovoljno</em></strong>.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn11" name="_ftnref11">[11]</a> Taj dokument je odobrio papa 17. prosinca 2020.</p>
<p>Kako onda shvatiti da isti <strong>Sveti Otac nekoliko tjedana kasnije izjavljuje da se treba cijepiti?</strong> Naime u <strong>intervjuu</strong> za televizijski informativni program Tg5 talijanske televizijske postaje <em>Canale 5,</em> emitiranoga u nedjelju 10. siječnja 2021. kaže: <em>“Ja vjerujem da etički svi trebaju uzeti cjepivo, to je etička opcija, jer u igri je tvoje zdravlje, tvoj život, ali u igru stavljaš i život drugih.“</em><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn12" name="_ftnref12">[12]</a> I još prisnažuje: “Postoji samoubilački negacionizam koji ne znam objasniti, ali <em><strong>danas se treba uzeti cjepivo.</strong></em>“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn13" name="_ftnref13">[13]</a> Time je ne samo zauzeo kategorički stav za cijepljenje, nego je kritizirao one koji se ne žele cijepiti. Ova izjava se brzo proširila svijetom i dodatno je bila osnažena viješću, koja je došla nekoliko dana kasnije, da je i sam papa primio cjepivo. <strong>Zar to nije u proturječnosti sa spomenutim službenim dokumentom koji je odobrio svega nekoliko tjedana prije?</strong> Ova izjava <strong>nije službeni dokument nego Papino privatno mišljenje</strong> koje treba poštovati, ali koje <strong>ne želi i ne može ukinuti pravo slobodnog izbora svakoga</strong>. U ovom pitanju <strong>svatko sam treba donijeti odluku za sebe</strong>, a mjerodavni su argumenti struke. U navedenom intervju i Papa kaže „<em>Ne znam zašto netko kaže: ‘ne, cjepivo je opasno’, ali ako ti ga liječnici prikazuju kao nešto što može biti dobro i bez posebnih opasnosti, zašto se ne cijepiti?</em>”<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn14" name="_ftnref14">[14]</a> No, problem je što <strong>svi liječnici nemaju isto mišljenje o tom pitanju i mnogi su sumnjičavi ili protivni uzimanju cjepiva u sadašnjoj fazi zbog brojnih nepoznanica oko sigurnosti i nuspojava</strong>. Zato je opravdano postaviti pitanje: „Tko će utvrditi da je etično pouzdati se u neke liječnike a druge liječnike držati za nijekatelje?“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn15" name="_ftnref15">[15]</a></p>
<p>S doktrinarne strane mjerodavan je dokument Kongregacije dok intervju izlaže privatno mišljenje. No, problem je da zbog medijskog predstavljanja praktički <strong>nitko ne zna za izjavu Kongregacije, a svi su upoznati s Papinom izjavom</strong> da je moralna obveza sviju cijepljenje. <strong>To se onda shvaća kao službeni stav Crkve, što nije</strong>. U svakom slučaju, <strong>mediji su jedva dočekali ovu Papinu izjavu da proglase završenom svaku dvojbu i raspravu za vjernike</strong> i da ih tako <strong>navedu na zaključak da se moraju cijepiti ako žele biti dobri katolici.</strong> Vjernike se na taj način uvodi u zabludu fideizma, gdje ono što bi trebali rješavati razumom rješavaju<strong> krivo shvaćenom vjerskom poslušnošću.</strong> Učiteljstvo Crkve je pozvano čuvati i tumačiti poklad vjere, u što spada i <strong>zapovijed Dekaloga <em>Ne ubij!,</em> koja uključuje dužnost zaštite svoga i tuđeg života.</strong> No, pri tome, kako ističe talijanski teolog Alfredo Maria Morselli, „<strong><em>Crkva nema nikakvu kompetenciju oko tehničkog izbora sredstava u cilju ‘zaštite ljudskog života’.</em></strong> To je zadaća znanstvenika, koje Crkva pomaže, podupire, ponekad ispravlja kada bi pojedini zaključci mogli biti nespojivi s vječnim istinama. Po srijedi je famozna ‘autonomija vremenitih stvari’ koju koriste modernisti za odvajanje politike od vjere i naravnog zakona, sada nevješto krivo prikazana iz drugog razloga. U tome je velika razlika s islamskim zakonom i sa židovskim talmudskim pravom koji izvode iz teksta, koji drže svetim, zadnje praktične zaključke. Stoga, ako vrhovno Učiteljstvo može i treba ponavljati naravni zakon, ne može dati nikakvo praktično rješenje.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn16" name="_ftnref16">[16]</a> <strong>Hrvatski biskupi</strong> zato u svojoj nedavnoj izjavi o ovoj pandemiji ispravno sažimlju stav Crkve: <em>„S obzirom na određene moralne dvojbe Sveta je Stolica nedavno izdala nekoliko razjašnjenja, čuvajući u svemu <strong>slobodu savjesti i osobnu odgovornost</strong> u odluci o primanju cjepiva.</em>“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn17" name="_ftnref17">[17]</a></p>
<hr />
<h3>4. Ucjena</h3>
<hr />
<p>U slučaju da se moralno uvjetovanje i manipulacija vjerom pokažu nedostatnim, paralelno se od početka proglašenja pandemije <strong>ograničava ljude s raznim preporukama, mjerama</strong> i odredbama o maskama, testovima, zaključavanjima i tako ih se sustavno, zabranama i kaznama, uči pokornosti bez razmišljanja. Zavedeno je pravo <strong>izvanredno stanje</strong> s odredbama koje su puno strože od onih koje su se donosile za vrijeme Domovinskog rata.</p>
<p>Sada se najavljuje podizanje uloga jer se <strong>prijeti onima koji se ne cijepe</strong> da neće moći putovati, da neće moći koristiti razne usluge u društvu (kazališta, restorane, dvorane…), da neće moći ostati na poslu ili ići u školu… Koliki će se smoći snage oduprijeti takvom pritisku? Mnogi će, a posebno hranitelji obitelji, izgleda, protiv vlastitih uvjerenja, <strong>podleći ovim nemoralnim ucjenama</strong> kako bi mogli sačuvati osnovnu egzistenciju.</p>
<p>Ucjena sprječava osobno rasuđivanje te uvjetuje i oduzima slobodu odlučivanja. Dakle, ugrožava dvije glavne sposobnosti čovjeka: razum i volju. Tako se gazi dostojanstvo osobe, što je protivno ljudskoj naravi i Božjem zakonu. Stvoreni su tako<strong> idealni uvjeti i za prinudno nametanje cjepiva.</strong></p>
<p>U vojnoj operaciji <strong><em>Pustinjska oluja</em></strong> 1991. godine američki vojnici su bili podvrgnuti eksperimentalnom cijepljenju protiv biološkog oružja, kojeg nisu mogli odbiti jer su se nalazili u ratnim uvjetima.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn18" name="_ftnref18">[18]</a> Sličan obrazac kao da se <strong>sada priprema za cijeli svijet</strong>. Ni ucjene ni prisile nisu od Boga i oni kršćani koji tomu podlegnu <strong>utiru put za nametanje budućeg žiga zvijeri,</strong> za koje već postoje tehnološke pretpostavke,<strong> i otpad od Krista. </strong></p>
<hr />
<h3>5. Opravdano nepovjerenje</h3>
<hr />
<p>Od građana se u vrijeme ove korona krize <strong>traži slijepo povjerenje u društvene autoritete</strong>. A mnogi ljudi su i dalje nepovjerljivi jer imaju nažalost loše iskustvo. Tako većina ljudi nema povjerenja u političare jer su <strong>toliko puta iznevjerili</strong> svoja obećanja i pokazali da uglavnom misle samo na svoje <strong>vlastite ili stranačke interese</strong>, a ne na narod koji ih je izabrao. I vodeća sredstva javnog priopćavanja sve više izazivaju podozrivost jer su podložni raznim uvjetovanjima politike i kapitala u kojima se gubi objektivnost informiranja. No, zato sada imamo dodatni <strong>čimbenik znanosti</strong> koji bi trebao biti presudan u pridobivanju ljudi. Cijeli život smo se naučili diviti stalno novim dostignućima znanosti i ona uživa najveći ugled kod modernih bezbožnika koji joj bespogovorno vjeruju. Istina znanosti, ako je doista prava istina, ne protivi se vjeri jer na koncu svaka istina ima svoj izvor u Bogu stvoritelju i održavatelju svega. Problem je, međutim, što imamo<strong> sve više primjera zloupotrebe znanosti</strong>. Pred nekoliko godina imali smo brzo i nekritično <strong>procjepljivanje protiv svinjske gripe</strong> koje je imalo<strong> teške posljedice po zdravlje</strong>, a plaćeno je našim novcem i nitko za to nije odgovarao.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn19" name="_ftnref19">[19]</a> Ili sjetimo se nedavnog lijeka protiv bolesti COVID-19<strong> <em>Remdesivir</em> </strong>koji je<strong> hvaljen kao uspješan i za koji je EU izdvojila ravno milijardu eura da bi se onda pokazalo i dokazalo da je štetan</strong>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn20" name="_ftnref20">[20]</a> Na toliko primjera je dokazano da je <strong>farmaceutskoj industriji prije svega do zarade, a ne do zdravlja ljudi</strong> i to je bilo potvrđeno korupcijom od liječnika do kontrole znanstvenih medicinskih časopisa.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn21" name="_ftnref21">[21]</a></p>
<p>Koliko puta je bio dokazan sukob interesa? Kakve veze to ima s pravom znanošću? Kako u takve osobe imati povjerenja? Američka farmaceutska tvrtka Pfizer je više puta bila osuđena zbog nemoralnog poslovanja, a 2009. je platila najveću kaznu u povijesti zdravstva od čak 2,3 milijarde dolara zbog ustaljene prakse prijevare.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn22" name="_ftnref22">[22]</a> 2012. je otkriveno da je ista tvrtka godinama podmićivala liječnike u Hrvatskoj i zato je nagodbom platila odštetu u visini od šezdeset milijuna dolara.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn23" name="_ftnref23">[23]</a> Pfizer je sada prvi proizvođač cjepiva protiv bolesti COVID-19 na Zapadu.</p>
<p>Bioetičari Luka Tomašević i Ana Jeličić konstatiraju: „No, <strong>problem znanosti</strong> se sastoji u tome da ona postaje <strong>podanička</strong> jer ponajviše ovisi o političkim odlukama, a sve manje sama procjenjuje i donosi takve odluke. Profesor Jošt navodi primjere gdje ona služi ekonomskim i političkim interesima kao što je zaraza HIV-om koja se prenijela u osamdesetim godinama transfuzijom krvi; kao što je epidemija Creutzfeldt-Jacobove bolesti ili poznatije pod pojmom ‘kravljeg ludila’ (BSE) u Engleskoj i drugim državama. U današnjem demokratskom društvu znanstvenicima je oduzeta moć etičkog prosuđivanja.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn24" name="_ftnref24">[24]</a></p>
<p>Povoda za sumnju daje i činjenica da su u ovoj koronakrizi upravo<strong> farmaceutske tvrtke</strong> bile među onima koje su ostvarile <strong>nevjerojatne zarade</strong>. Znakovito je da se inzistira <strong>samo o cjepivu kao rješenju</strong>, a posve <strong>prešućuju drugi,</strong> daleko jeftiniji, oblici suzbijanja bolesti, od prevencije do liječenja, primjerice hidroksiklorokinom i ivermektinom.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn25" name="_ftnref25">[25]</a> Nepovjerenje se dodatno utvrđuje činjenicom da se <strong>proizvođači cjepiva bore da budu izuzeti od odgovornosti</strong> za neželjene posljedice. Tako su u skladu s time postigli da se u Engleskoj promijeni zakon. <strong>Tko će onda biti odgovoran</strong> ako stvari krenu loše?</p>
<p>Puno je neodgovorenih pitanja, nelogičnosti, proturječnosti a<strong> previše propagande, poluistina, prešućivanja i obmana</strong>. Sasvim je razumljiva i opravdana zadrška i sumnjičavost onih koja traži provjeru i dokaze, a ne zadovoljavaju se lijepim riječima.</p>
<hr />
<h3>6. Informirani pristanak</h3>
<hr />
<p>Po prvi put se na ljudima koristi nova <strong>mRNK tehnologija</strong> koja sa sobom nosi velike nepoznanice i koja <strong>nije još prošla svoju zadnju fazu testiranja</strong>, koja će završiti tek za barem nekoliko godina. To znači da <strong>svi oni koji se cijepe postaju dio velikog eksperimenta, odnosno zamorci.</strong></p>
<p>Čime se to može opravdati? Zar se može tek tako prihvatiti mogućnost <strong>neplodnosti, autoimunih bolesti ili smrti od cjepiva?</strong></p>
<p>Želeći se zaštiti od virusa zar se tako ne može upasti u <strong>puno veće zlo s dalekosežnim posljedicama?</strong> Ako cjepivo <strong>ne daje stalni imunitet, nego samo privremeni,</strong> kao i sadašnja cjepiva protiv gripe, to znači da bi se trebali <strong>cijepiti svake godine i to cijelo čovječanstvo?</strong> Koliko dugo će to trajati i je li to opravdano?</p>
<p>U Nürnberškom procesu se sudilo nacističkim liječnicima jer su <strong>u koncentracijskim logorima ljude masovno podvrgavali medicinskim eksperimentima</strong> bez njihove privole, što se svrstalo <strong>u zločine protiv čovječnosti</strong>. Otada je općeprihvaćeno da je eksperimentiranje na ljudima bez njihova znanja i suglasnosti <strong>moralno i pravno neprihvatljivo</strong>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn26" name="_ftnref26">[26]</a> Sud je tada utvrdio da je za medicinske eksperimente <strong>nužno potreban pristanak</strong> dotične osobe i dodatno je propisano: „Subjekt eksperimentiranja mora biti u mogućnosti <strong>ostvariti pravo izbora</strong> bez intervencije bilo primjenom sile, prijevare, obmane, prisile, ili nekog drugog skrivenog oblika prinude; subjekt mora imati dovoljno znanja o svim okolnostima, tako da mu bude omogućeno donošenje informirane odluke temeljene na razumijevanju; prije davanja pristanka subjektu eksperimentiranja mora biti poznata priroda, trajanje i svrha istraživanja, način i sredstva kojima se istraživanje treba provesti, sve neugodnosti i opasnosti koje razumno može očekivati, te učinci na njegovo zdravlje ili na druge osobe koji mogu proisteći iz njegova sudjelovanja u istraživanju.”<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn27" name="_ftnref27">[27]</a> To je danas poznato kao informirani pristanak koji je uvršten u Helsinšku deklaraciju Svjetskog medicinskog udruženja, u Deklaraciji 33. generalne konferencije UNESCO-a donesene 2005. godine, kao i u našem Zakonu o zaštiti prava pacijenata iz 2004. godine.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn28" name="_ftnref28">[28]</a> Nažalost, i nakon Nürnberškog suđenja<strong> s eksperimentima se nastavilo u skrovitosti nad onim ljudima koji se smatraju „manje vrijednim življenja“</strong>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn29" name="_ftnref29">[29]</a> Zadnjih desetljeća moćne farmaceutske industrije preuzimaju glavnu ulogu u obavljanju ovakvih eksperimenata, posebno na štetu najranjivijih, kao što su djeca, i najsiromašnijih. Jedan od brojnih primjera je slučaj najvećeg svjetskog proizvođača lijekova<strong><em> Pfizera</em></strong> koji se dogodio u Nigeriji 1996. godine, kada je, za vrijeme epidemije bakterijskog meningitisa, <strong>200 djece u dogovoru s nigerijskim državnim službenicima na prijevaru podvrgnuto testiranju</strong> eksperimentalnog lijeka <em>Trovan</em>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn30" name="_ftnref30">[30]</a> Ishod je bio tragičan jer je<strong> jedanaestero djece umrlo</strong>, a <strong>mnogi su ostali slijepi, gluhi, paralizirani ili s oštećenjima mozga</strong>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn31" name="_ftnref31">[31]</a> Američka tvrtka Pfizer je zato bila osuđena i platila je <strong>odštetu od 75 milijuna dolara</strong>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn32" name="_ftnref32">[32]</a> Ovakvi i slični eksperimenti zorno „ukazuju na apsolutnu neprihvatljivost rješavanja kolizije između prava pojedinca i općeg interesa davanjem prevage interesima znanosti i društva u cjelini.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn33" name="_ftnref33">[33]</a> Iako se vrše u mirnodopsko doba, nisu ništa manje zločinački i s pravom ih treba svrstati u zločine protiv čovječnosti.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn34" name="_ftnref34">[34]</a></p>
<p>Ubrzavanjem globalizacijskih procesa medicinski eksperimenti se sve više premeću u <strong>globalnu opasnost</strong> i to pod krinkom očuvanja zdravlja. Zato Sunčana Roksandić Vidlička, docentica kaznenog prava, i pravnik Vinko Galiot, upozoravaju: „Kako i epidemija teških bolesti, kako je utvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a, može predstavljati prijetnju miru i sigurnosti čovječanstva, nužno je osigurati da se nastojanja suzbijanja tih bolesti kroz eksperimentiranje nad ljudima ne prometnu u drugu prijetnju miru i sigurnosti čovječanstva – <strong>zločin protiv čovječnosti.</strong> Negacija temeljnih prava kroz kriminalno eksperimentiranje više ne bi bila vršena u ime zločinačke ideologije, kao u nacističkoj Njemačkoj, nego u ime očuvanja mira i sigurnosti čovječanstva.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn35" name="_ftnref35">[35]</a> S ovom takozvanom pandemijom koronavirusa nalazimo se upravo u jednom takvom događanju koje prvi put u povijesti obuhvaća cijelo čovječanstvo. Gdje je danas <strong>nestalo</strong> predviđeno medicinski-<strong>etičko načelo informiranog pristanka</strong> korisnika cjepiva, koji postaju dio eksperimenta, a da s tim nisu upoznati? Uz problematičnost četvrte faze testiranja cjepiva koja nije završena, izlaze na vidjelo i<strong> sve glasnije sumnje o podacima iz prethodnih faza</strong>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn36" name="_ftnref36">[36]</a> Ne čudi što je i jedan od najuvaženijih znanstvenih časopisa <em>Science</em> upozorio da farmaceutske kompanije moraju biti transparentne i <strong>upoznati javnost o neželjenim posljedicama cijepljenja protiv COVID-19</strong>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn37" name="_ftnref37">[37]</a> A izraelski dnevni list <em>Calcalist, </em>nakon masovnog cijepljenja Židova u Izraelu, upozorava da se ovakvo eksperimentiranje mora prethodno odobriti i poziva Helsinški komitet za ljudska prava da intervenira.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn38" name="_ftnref38">[38]</a></p>
<hr />
<h3>7. Načelo opreza</h3>
<hr />
<p>U slučaju cijepljenja protiv COVID-19 imamo <strong>podijeljena mišljenja stručnjaka</strong> i puno propagande i cenzure pa se ne može jasno sagledati situaciju i doći do potrebne sigurnosti <strong>što je najbolje za vlastito i tuđe zdravlje</strong>, što čini razumljivim stav uzdržljivosti mnogih koji se pri tome jednostavno rukovode <strong>legitimnim načelom opreznosti</strong>. „Ovaj vid razboritosti, kojeg zovemo <strong>opreznost</strong>, nije puko preventivno djelovanje koje blokira istraživanja i djelovanja, kako mu se često prigovara, već je nastojanje da se <strong>potencijalna opasnost otkrije na vrijeme</strong>… Ono se primjenjuje u situacijama kada je znanstveni uvid u potencijalnu opasnost nekog proizvoda ili tehnologije nepotpun i nedorečen, a mogući učinak istraživanja i proizvodnje, koji bi se manifestirao tek u budućnosti, potencijalno štetan. Ovo načelo predstavlja odnos odgovorne znanosti prema riziku pa mu je uvjet za primjenu sumnja, nedostatak dokaza, znanstvena neslaganja i reakcije javnosti.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn39" name="_ftnref39">[39]</a> U praksi se već pokazala djelotvornost ovog načela: „Ono što je zakonom određeno zahvaljujući ovim načelom, a oko čega se dugo dvojilo, odredba je po kojoj su <strong>proizvođači ti koji trebaju donijeti dokaze o sigurnos­ti nekog proizvoda</strong>, a ne dosadašnja praksa da korisnici dokazuju njegovu štetnost. Čak i više od toga, najvažnija je odredba da <strong>ne treba čekati dokaze o štetnosti, već su dovoljna samo rana upozorenja</strong> (early warnings) znanstvenika koji zajedno s širom javnošću uzvikuje ‘better safe than sorry’, bolje biti siguran nego se ispričavati.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn40" name="_ftnref40">[40]</a> Ovo je posve <strong>u skladu s kršćanskim moralnim naukom</strong> koji kaže da <strong>kada postoji pozitivna, „odnosno utemeljena na ozbiljnim razlozima“, praktična sumnja, tada ne treba djelovati dok se iz nje ne iziđe</strong>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn41" name="_ftnref41">[41]</a> Odnosno kako kaže talijanski bioetičar Salvino Leone: „Pred neobvezatnim cijepljenjem, propušteni pristanak je sigurno stav koji zavrjeđuje najveće poštovanje.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn42" name="_ftnref42">[42]</a> Dakle u sadašnjoj situaciji sasvim je logičan i moralan stav<strong> nedonošenja nikakve odluke</strong> oko cijepljenja dok stvari ne postanu jasnije.</p>
<hr />
<h3>8. Sloboda izbora</h3>
<hr />
<p>Kod donošenja odluke o cijepljenju u prvi plan bi trebala doći do izražaja <strong>krepost razboritosti</strong> koja će odvagnuti argumente za i protiv<strong> i onda donijeti odluku</strong> koja omogućava ostvarenje najvećeg dobra za dotičnu osobu i njene bližnje. Cilj za kojim se ide je dobro i dužni smo se <strong>opredijeliti za ono za što smo sigurni da nam donosi više koristi nego štete</strong>, sagledavajući, koliko je moguće, sve kratkoročne i dugoročne posljedice. Odluka bi trebala biti uvijek osobna i ne može biti ista za sve, jer se trebaju uzeti u obzir različita stanja i okolnosti. Stoga, <strong>ako se neki pojedinac može osjećati dužan cijepiti, to ne vrijedi za druge</strong> koji se ne nalaze u njegovoj situaciji, a nikako to ne može biti obveza za sve. Etički je stoga <strong>neprihvatljivo</strong>, oko ovog sadašnjeg višestruko spornog cijepljenja, nametati neko <strong>jednoumlje</strong> kao za vrijeme komunizma. Svaki pojedinac ima odgovornost prema vlastitoj savjesti te moralnim i vjerskim načelima. <em>Katekizam Katoličke Crkve</em> tumači: „Moralna je savjest sud razuma po kojem ljudska osoba prepoznaje ćudorednu kakvoću nekog konkretnog čina što ga kani izvršiti, što ga vrši ili ga je već izvršila. U svemu što govori ili čini čovjek mora vjerno slijediti ono što zna da je ispravno i istinito. Po sudu vlastite savjesti čovjek razabire i prihvaća zapovijedi Božjeg zakona…“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn43" name="_ftnref43">[43]</a></p>
<p>Nepodvrći se cijepljenju je dopušteno i službeni predstavnici vlasti <strong>nemaju pravo takvima nametati osjećaj krivnje</strong> ili, još gore, vršiti bilo kakvu izravnu ili neizravnu prinudu, nego su im dužni podastrijeti sve objektivne prednosti i mane. Svatko ima pravo i na <strong>priziv savjesti</strong> kod moralno okaljanih cjepiva preko pobačaja. Protivno je ljudskom dostojanstvu odreći se svoga razuma, a grijeh je ići protiv svoje savjesti.</p>
<p>Etika nije moguća bez slobode. Zato španjolski bioetičar A. Polaino Lorente kaže: „Bez slobode ne može biti kreposti, a bez kreposti čovjek se ne može samoodređivati i poboljšavati, jednako kao što bez slobode ne bi se mogao niti samoodrediti da čini zlo.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftn44" name="_ftnref44">[44]</a> <strong>Sloboda</strong> je jedan od najvećih darova koje smo primili od Boga i zato se svim dopuštenim sredstvima moramo za nju boriti i po cijenu najvećih žrtava. <strong>U protivnom postat ćemo moderni robovi i ugroziti spasenje svoje duše</strong>.</p>
<hr />
<h3>Zaključak</h3>
<hr />
<p>Kršćani su <strong>pozvani ljubiti Boga u prvom redu pa onda sebe i druge ljude.</strong> No, to ne znači da trebaju biti korisne budale raznoraznim moćnicima, već, dapače, <strong>moraju se služiti svojim razumom s većom odgovornošću od nevjernika, upravo iz svijesti da im ga je Bog dao</strong>. Za svoje <strong>zdravlje</strong> svatko će na koncu račun morati polagati svom <strong>Stvoritelju</strong>. Zato je važno da se uz pomoć vjere u Krista<strong> uzdignemo iznad svih uvjetovanja</strong>, manipulacija i ucjena.</p>
<p>Zalaganje za pravo izbora oko cijepljenja protiv bolesti COVID-19 je trenutačno <strong>borba za osnovna ljudska prava,</strong> kako ne bismo postali zamorci i kako bismo mogli imati, koliko je moguće, potpune informacije i razborito donijeti odluku koja je za svakog pojedinačno najbolja. Ako se sada odreknemo informiranog pristanka i načela opreza riskiramo da budemo sudionici globalnog zločina protiv čovječnosti.</p>
<p>Nedostojno je vjernika imati <strong>idolopoklonstveni odnos prema zdravlju ili cjepivu.</strong> Od tjelesnog zdravlja važnije je duševno zdravlje a <strong>krajnji cilj nije zemaljski nego vječni život.</strong></p>
<p><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2020/12/Snimka-zaslona-1059.png" rel="attachment wp-att-8701" data-rel="lightbox-1" title=""><img class="aligncenter size-full wp-image-8701" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2020/12/Snimka-zaslona-1059.png" alt="Snimka zaslona (1059)" width="1751" height="965" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2020/12/Snimka-zaslona-1059-300x165.png 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2020/12/Snimka-zaslona-1059-768x423.png 768w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2020/12/Snimka-zaslona-1059-1024x564.png 1024w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2020/12/Snimka-zaslona-1059.png 1751w" sizes="(max-width: 1751px) 100vw, 1751px" /></a></p>
<p style="text-align: center;">Prof. dr.sc. <a href="http://magnifikat.hr/don-josip-muzic/">don Josip Mužić</a></p>
<p style="text-align: center;">Emisija SJAJ ISTINE &#8211;  &#8220;Sloboda izbora i cijepljenje&#8221;, <a href="https://www.youtube.com/watch?v=qDalk1xYqVo&amp;t=1269s" data-rel="lightbox-video-0">na Radio Mariji</a></p>
<hr />
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref1" name="_ftn1">[1]</a> Ines Grbić, „Etički aspekti cijepljenja protiv SARS-CoV-2 i moralni problemi korona krize“, <em>HKM</em>, 11. siječnja 2021., na: <a href="https://hkm.hr/zivot/don-damir-sehic-brojni-su-moralno-eticki-problemi-korona-krize-o-kojima-se-ne-govori-zbog-etiketiranja-i-moralnog-ucjenjivanja/">https://hkm.hr/zivot/don-damir-sehic-brojni-su-moralno-eticki-problemi-korona-krize-o-kojima-se-ne-govori-zbog-etiketiranja-i-moralnog-ucjenjivanja/</a>, (23. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref2" name="_ftn2">[2]</a> Vatikansko povjerenstvo za COVID-19 – Papinska akademija za život, „Nota. ‘Cjepivo za sve. Dvadeset točaka za pravedniji i zdraviji svijet’”, <em>IKA</em>, 16. siječnja 2021., br. 13, na: <a href="https://ika.hkm.hr/novosti/nota-cjepivo-za-sve-dvadeset-tocaka-za-pravedniji-i-zdraviji-svijet/">https://ika.hkm.hr/novosti/nota-cjepivo-za-sve-dvadeset-tocaka-za-pravedniji-i-zdraviji-svijet/</a>, (21. siječnja 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref3" name="_ftn3">[3]</a> Ido Efrati – Ronny Linder, „Thousands of Israelis Tested Positive for Coronavirus After First Vaccine Shot“, <em>Haaretz</em>, 19. siječnja 2021., na: <a href="https://www.haaretz.com/israel-news/thousands-of-israelis-tested-positive-for-coronavirus-after-first-vaccine-shot-1.9462478">https://www.haaretz.com/israel-news/thousands-of-israelis-tested-positive-for-coronavirus-after-first-vaccine-shot-1.9462478</a>, (21. siječnja 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref4" name="_ftn4"><sup>[4]</sup></a> Catherine Ho, „Allergic reactions at one San Diego site led state to shelf 330,000 vaccine doses“, <em>San Francisco Chronicle</em>, 18. siječnja 2021., na: https://www.sfchronicle.com/bayarea/article/Allergic-reactions-that-caused-state-to-halt-15879657.php, (21. siječnja 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref5" name="_ftn5">[5]</a> Ingrid Torjesen, „Covid-19: Norway investigates 23 deaths in frail elderly patients after vaccination“, <em>British Medical Journal</em>, 15. siječnja 2021., na: https://www.bmj.com/content/372/bmj.n149, (21. siječnja 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref6" name="_ftn6">[6]</a> HZJZ, „Informativno-edukativna kampanja ‘Misli na druge – cijepi se!’“, na: <a href="https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/12/HZJZ_O_-kampanji.pdf">https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/12/HZJZ_O_-kampanji.pdf</a>, (22. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref7" name="_ftn7">[7]</a> HZJZ, „Informativno-edukativna kampanja ‘Misli na druge – cijepi se!’“, na: <a href="https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/12/HZJZ_O_-kampanji.pdf">https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/12/HZJZ_O_-kampanji.pdf</a>, (22. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref8" name="_ftn8">[8]</a> HZJZ, „Informativno-edukativna kampanja ‘Misli na druge – cijepi se!’“, na: <a href="https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/12/HZJZ_O_-kampanji.pdf">https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/12/HZJZ_O_-kampanji.pdf</a>, (22. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref9" name="_ftn9">[9]</a> HZJZ, „Informativno-edukativna kampanja ‘Misli na druge – cijepi se!’“, na: <a href="https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/12/HZJZ_O_-kampanji.pdf">https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/12/HZJZ_O_-kampanji.pdf</a>, (22. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref10" name="_ftn10">[10]</a> Ines Grbić, „Etički aspekti cijepljenja protiv SARS-CoV-2 i moralni problemi korona krize“, <em>HKM</em>, 11. siječnja 2021., na: <a href="https://hkm.hr/zivot/don-damir-sehic-brojni-su-moralno-eticki-problemi-korona-krize-o-kojima-se-ne-govori-zbog-etiketiranja-i-moralnog-ucjenjivanja/">https://hkm.hr/zivot/don-damir-sehic-brojni-su-moralno-eticki-problemi-korona-krize-o-kojima-se-ne-govori-zbog-etiketiranja-i-moralnog-ucjenjivanja/</a>, (23. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref11" name="_ftn11">[11]</a> Congregazione per la Dottrina della Fede, „Nota sulla moralità dell’uso di alcuni vaccini anti-Covid-19“, 21. prosinca 2020., na: <a href="https://press.vatican.va/content/salastampa/it/bollettino/pubblico/2020/12/21/0681/01591.html">https://press.vatican.va/content/salastampa/it/bollettino/pubblico/2020/12/21/0681/01591.html</a>, (23. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref12" name="_ftn12">[12]</a>„Il Papa: il vaccino contro il Covid è etico, io lo farò“, <em>Ansa</em>, 10. siječnja 2021., na: <a href="https://www.ansa.it/sito/notizie/cronaca/2021/01/09/il-papa-vaccino-contro-il-covid-e-etico-io-lo-faro_cc05e470-2f64-4911-a0a4-39e24456dd6a.html">https://www.ansa.it/sito/notizie/cronaca/2021/01/09/il-papa-vaccino-contro-il-covid-e-etico-io-lo-faro_cc05e470-2f64-4911-a0a4-39e24456dd6a.html</a>, (20. siječnja 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref13" name="_ftn13">[13]</a>„Il Papa: il vaccino contro il Covid è etico, io lo farò“, <em>Ansa</em>, 10. siječnja 2021., na: <a href="https://www.ansa.it/sito/notizie/cronaca/2021/01/09/il-papa-vaccino-contro-il-covid-e-etico-io-lo-faro_cc05e470-2f64-4911-a0a4-39e24456dd6a.html">https://www.ansa.it/sito/notizie/cronaca/2021/01/09/il-papa-vaccino-contro-il-covid-e-etico-io-lo-faro_cc05e470-2f64-4911-a0a4-39e24456dd6a.html</a>, (20. siječnja 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref14" name="_ftn14">[14]</a>„Il Papa: il vaccino contro il Covid è etico, io lo farò“, <em>Ansa</em>, 10. siječnja 2021., na: <a href="https://www.ansa.it/sito/notizie/cronaca/2021/01/09/il-papa-vaccino-contro-il-covid-e-etico-io-lo-faro_cc05e470-2f64-4911-a0a4-39e24456dd6a.html">https://www.ansa.it/sito/notizie/cronaca/2021/01/09/il-papa-vaccino-contro-il-covid-e-etico-io-lo-faro_cc05e470-2f64-4911-a0a4-39e24456dd6a.html</a>, (20. siječnja 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref15" name="_ftn15">[15]</a> Riccardo Cascioli, „Il Papa e i vaccini“, <em>La Nuova Bussola Quotidiana</em>, 12. siječnja 2012., na: <a href="https://www.lanuovabq.it/it/il-papa-e-i-vaccini">https://www.lanuovabq.it/it/il-papa-e-i-vaccini</a>, (20. siječnja 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref16" name="_ftn16">[16]</a> Alfredo Maria Morselli, „Perché vaccinarsi NON PUÒ essere una scelta etica“, <em>Dogma TV</em>, 10. siječnja 2021., na: <a href="https://www.dogmatv.it/perche-vaccinarsi-non-puo-essere-una-scelta-etica/">https://www.dogmatv.it/perche-vaccinarsi-non-puo-essere-una-scelta-etica/</a>, (20. siječnja 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref17" name="_ftn17">[17]</a> HBK, „Vjernici pred izazovom pandemije i potresa“, <em>Glas Koncila</em>, 4/24. siječnja 2021., 2.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref18" name="_ftn18">[18]</a> Sunčana Roksandić Vidlička – Vinko Galiot, „Eksperimenti na ljudima kao zločin protiv čovječnosti: od Nürnberškog medicinskog suđenja do predmeta Pfizer“, <a href="https://hrcak.srce.hr/godisnjakapzh"><em>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,</em></a><a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=13171"> VII./ 2016.</a>/1, 225-226.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref19" name="_ftn19">[19]</a> Tomi Sarkanen – Anniina Alakuijala – Ikka Julkunen– Markku Partinen<em>,</em> „Narcolepsy Associated with Pandemrix Vaccine“, <em>Current Neurology and Neuroscience Reports,</em> 18<strong>/</strong>43/2018., na: <a href="https://link.springer.com/article/10.1007/s11910-018-0851-5">https://link.springer.com/article/10.1007/s11910-018-0851-5</a>, (22. siječnja 2021.); <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/?term=Hallberg%20P%5BAuthor%5D&amp;cauthor=true&amp;cauthor_uid=30711515">Pär Hallberg</a> – Hans Smedje i dr., „Pandemrix-induced narcolepsy is associated with genes related to immunity and neuronal survival“, <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6413474/"><em>EBioMedicine</em></a>, 2019./40, 595–604.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref20" name="_ftn20">[20]</a> Hina, „EU potpisao ugovor o kupovini remdesivira vrijedan milijardu eura, a sad preispituje njegovu učinkovitost“, <em>Zimo.dnevnik.hr</em>, 19. listopada 2020., na: <a href="https://zimo.dnevnik.hr/clanak/eu-potpisao-ugovor-o-kupovini-remdesivira-vrijedan-milijardu-eura-a-sad-preispituje-njegovu-ucinkovitost---624691.html">https://zimo.dnevnik.hr/clanak/eu-potpisao-ugovor-o-kupovini-remdesivira-vrijedan-milijardu-eura-a-sad-preispituje-njegovu-ucinkovitost—624691.html</a>, (22. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref21" name="_ftn21">[21]</a> Više o tome usp.: Josip Mužić, <em>Rat protiv čovjeka. Ideologije i prakse raščovječenja</em>, Glas Koncila, Zagreb, 2015., 71-79.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref22" name="_ftn22">[22]</a> Ksenija Končevski, „Pfizeru 2,3 milijarde dolara kazne za mito liječnicima i prikrivanje nuspojava lijekova“, <em>Poslovni dnevnik</em>, 3. rujna 2009., na: <a href="https://www.poslovni.hr/strane/pfizeru-23-milijarde-dolara-kazne-za-mito-lijecnicima-i-prikrivanje-nuspojava-lijekova-125760">https://www.poslovni.hr/strane/pfizeru-23-milijarde-dolara-kazne-za-mito-lijecnicima-i-prikrivanje-nuspojava-lijekova-125760</a>, (26. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref23" name="_ftn23">[23]</a> „Pfizer kažnjen zbog podmićivanja hrvatskih liječnika“, <a href="https://www.tportal.hr/autor/jutarnji-list-tportal-hr"><em>tportal.hr</em></a>, 8. kolovoza 2012., na: <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/pfizer-kaznjen-zbog-podmicivanja-hrvatskih-lijecnika-20120808">https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/pfizer-kaznjen-zbog-podmicivanja-hrvatskih-lijecnika-20120808</a>, (26. Siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref24" name="_ftn24">[24]</a> Luka Tomašević – Ana Jeličić, „Etika znanstvenog istraživanja i načelo opreznosti“, <em>Filozofska istraživanja,</em> 126/32/2012./ 2, 258.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref25" name="_ftn25">[25]</a> <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/?term=Patr%26%23x000ec%3B%20A%5BAuthor%5D&amp;cauthor=true&amp;cauthor_uid=32283237">Angela Patrì</a> – <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/?term=Fabbrocini%20G%5BAuthor%5D&amp;cauthor=true&amp;cauthor_uid=32283237">Gabriella Fabbrocini</a>, „Hydroxychloroquine and ivermectin: A synergistic combination for COVID-19 chemoprophylaxis and treatment?“, <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7146719/"><em>Journal of the American Academy of Dermatol</em></a><em>ogy</em>, 2020./82(6), e 221, na: <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7146719/">https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7146719/</a>, (22. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref26" name="_ftn26">[26]</a> Sunčana Roksandić Vidlička – Vinko Galiot, „Eksperimenti na ljudima kao zločin protiv čovječnosti: od Nürnberškog medicinskog suđenja do predmeta Pfizer“, <a href="https://hrcak.srce.hr/godisnjakapzh"><em>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,</em></a><a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=13171"> VII./ 2016.</a>/1, 188, 227.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref27" name="_ftn27">[27]</a> Sunčana Roksandić Vidlička – Vinko Galiot, „Eksperimenti na ljudima kao zločin protiv čovječnosti: od Nürnberškog medicinskog suđenja do predmeta Pfizer“, <a href="https://hrcak.srce.hr/godisnjakapzh"><em>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,</em></a><a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=13171"> VII./ 2016.</a>/1, 204-205.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref28" name="_ftn28"><sup>[28]</sup></a> Iva Sorta-Bilajac, „Informirani pristanak – konceptualni, empirijski i normativni problemi“, <a href="https://hrcak.srce.hr/medicina"><em>Medicina Fluminensis</em>,</a> <a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=5266">47/1/2011.</a>, 42-47.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref29" name="_ftn29">[29]</a> Sunčana Roksandić Vidlička – Vinko Galiot, „Eksperimenti na ljudima kao zločin protiv čovječnosti: od Nürnberškog medicinskog suđenja do predmeta Pfizer“, <a href="https://hrcak.srce.hr/godisnjakapzh"><em>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,</em></a><a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=13171"> VII./ 2016.</a>/1, 223.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref30" name="_ftn30">[30]</a> Sunčana Roksandić Vidlička – Vinko Galiot, „Eksperimenti na ljudima kao zločin protiv čovječnosti: od Nürnberškog medicinskog suđenja do predmeta Pfizer“, <a href="https://hrcak.srce.hr/godisnjakapzh"><em>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,</em></a><a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=13171"> VII./ 2016.</a>/1, 229-230.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref31" name="_ftn31">[31]</a> Sunčana Roksandić Vidlička – Vinko Galiot, „Eksperimenti na ljudima kao zločin protiv čovječnosti: od Nürnberškog medicinskog suđenja do predmeta Pfizer“, <a href="https://hrcak.srce.hr/godisnjakapzh"><em>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,</em></a><a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=13171"> VII./ 2016.</a>/1, 230.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref32" name="_ftn32">[32]</a> Sunčana Roksandić Vidlička – Vinko Galiot, „Eksperimenti na ljudima kao zločin protiv čovječnosti: od Nürnberškog medicinskog suđenja do predmeta Pfizer“, <a href="https://hrcak.srce.hr/godisnjakapzh"><em>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,</em></a><a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=13171"> VII./ 2016.</a>/1, 231.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref33" name="_ftn33">[33]</a> Sunčana Roksandić Vidlička – Vinko Galiot, „Eksperimenti na ljudima kao zločin protiv čovječnosti: od Nürnberškog medicinskog suđenja do predmeta Pfizer“, <a href="https://hrcak.srce.hr/godisnjakapzh"><em>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,</em></a><a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=13171"> VII./ 2016.</a>/1, 223, 245.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref34" name="_ftn34">[34]</a> Sunčana Roksandić Vidlička – Vinko Galiot, „Eksperimenti na ljudima kao zločin protiv čovječnosti: od Nürnberškog medicinskog suđenja do predmeta Pfizer“, <a href="https://hrcak.srce.hr/godisnjakapzh"><em>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,</em></a><a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=13171"> VII./ 2016.</a>/1, 241-242.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref35" name="_ftn35">[35]</a> Sunčana Roksandić Vidlička – Vinko Galiot, „Eksperimenti na ljudima kao zločin protiv čovječnosti: od Nürnberškog medicinskog suđenja do predmeta Pfizer“, <a href="https://hrcak.srce.hr/godisnjakapzh"><em>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,</em></a><a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=13171"> VII./ 2016.</a>/1, 189.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref36" name="_ftn36">[36]</a> Peter Doshi, “<a href="https://blogs.bmj.com/bmj/2021/01/04/peter-doshi-pfizer-and-modernas-95-effective-vaccines-we-need-more-details-and-the-raw-data/?fbclid=IwAR0s6RZrj7TKvXanm6JESLVPoYsGHawuzhBCFYxXk3fLpy-pXDJD_5DYfiI">Pfizer and Moderna’s “95% effective” vaccines—we need more details and the raw data</a>”, <em>British Medical Journal Opinion</em>, 4. siječnja 2020., na: <a href="https://blogs.bmj.com/bmj/2021/01/04/peter-doshi-pfizer-and-modernas-95-effective-vaccines-we-need-more-details-and-the-raw-data/?fbclid=IwAR0s6RZrj7TKvXanm6JESLVPoYsGHawuzhBCFYxXk3fLpy-pXDJD_5DYfiI">https://blogs.bmj.com/bmj/2021/01/04/peter-doshi-pfizer-and-modernas-95-effective-vaccines-we-need-more-details-and-the-raw-data/?fbclid=IwAR0s6RZrj7TKvXanm6JESLVPoYsGHawuzhBCFYxXk3fLpy-pXDJD_5DYfiI</a>, (22. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref37" name="_ftn37">[37]</a> Meredith Wadman, „Public needs to prep for vaccine side effects“, <em>Science</em>, 2020./ 370, 1022.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref38" name="_ftn38">[38]</a> <a href="https://www.israelnationalnews.com/News/Flash.aspx/529253">„Helsinki to declare Pfizer performing unauthorized human experiment</a>“, <em>Arutz Sheva</em>, 18. siječnja 2021., na: <a href="https://www.israelnationalnews.com/News/Flash.aspx/529253">https://www.israelnationalnews.com/News/Flash.aspx/529253</a>, (22. siječnja 2021.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref39" name="_ftn39">[39]</a> Luka Tomašević – Ana Jeličić, „Etika znanstvenog istraživanja i načelo opreznosti“, <em>Filozofska istraživanja,</em> 126/32/2012./ 2, 252-253.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref40" name="_ftn40">[40]</a> Luka Tomašević – Ana Jeličić, „Etika znanstvenog istraživanja i načelo opreznosti“, <em>Filozofska istraživanja,</em> 126/32/2012./ 2, 254-255.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref41" name="_ftn41">[41]</a> Antonio Royo Marín, <em>Teologia moral para seglares</em>, Vol. I., BAC, Madrid, 1986.<sup>6</sup>, 168-169.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref42" name="_ftn42">[42]</a> Salvino Leone, <em>Manuale di Bioetica</em>, Istituto Siciliano di Bioetica, Acireale, 2003., 243.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref43" name="_ftn43">[43]</a> <em>Katekizam Katoličke Crkve</em>, HBK, Zagreb, br. 1777, 457.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/#_ftnref44" name="_ftn44">[44]</a> Aquilino Polaino-Lorente, „La Ética como propuesta, pretensión y proyecto“, u: Aquilino Polaino-Lorente (ur.), <em>Manual de Bioética general</em>, Rialp, Madrid, 1994.<sup>2</sup>, 154.</p>
<div class="saboxplugin-wrap">
<div class="saboxplugin-gravatar"></div>
<div class="saboxplugin-authorname">Izvor: <a href="https://www.vjeraidjela.com/sloboda-izbora-i-cijepljenje/">Vjera i djela</a> &#8211; istaknuti tekst: M.G. (magnifikat.hr)</div>
</div>
</div>
</article>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Moralno promišljanje o cjepivima povezanim s pobačajem</title>
		<link>https://magnifikat.hr/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/</link>
		<pubDate>Thu, 17 Dec 2020 19:32:02 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[M.G.]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Branitelji vjere]]></category>
		<category><![CDATA[KORONAVIRUS]]></category>
		<category><![CDATA[Moralna upitnost anti-Covid cjepiva (Prof. dr. sc. don Josip Mužić)]]></category>
		<category><![CDATA[Pro-life]]></category>
		<category><![CDATA[Vjera i znanost]]></category>
		<category><![CDATA[abortus]]></category>
		<category><![CDATA[cijepljenje]]></category>
		<category><![CDATA[cjepivo]]></category>
		<category><![CDATA[covid]]></category>
		<category><![CDATA[etika]]></category>
		<category><![CDATA[izbor]]></category>
		<category><![CDATA[korona]]></category>
		<category><![CDATA[moral]]></category>
		<category><![CDATA[pobačaj]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://magnifikat.hr/?p=8691</guid>
		<description><![CDATA[ 17. prosinca 2020. &#160; 1. Zločin pobačaja Ivan Pavao II. u enciklici Evangelium Vitae ističe da “zapovijed ‘ne ubij’ ima apsolutnu vrijednost kad se odnosi na nedužnu osobu. … Prema tome, vlašću koju je Krist dao Petru i&#46;&#46;&#46;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<header class="vn-main-header">
<h1><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2020/12/CJEPIVO.png" rel="attachment wp-att-8694" data-rel="lightbox-0" title=""><img class="aligncenter size-full wp-image-8694" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2020/12/CJEPIVO.png" alt="CJEPIVO" width="1768" height="967" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2020/12/CJEPIVO-300x164.png 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2020/12/CJEPIVO-768x420.png 768w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2020/12/CJEPIVO-1024x560.png 1024w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2020/12/CJEPIVO.png 1768w" sizes="(max-width: 1768px) 100vw, 1768px" /></a></h1>
<div class="posted-on" style="text-align: right;"> 17. prosinca 2020.</div>
</header>
<div class="vn-content-wrap vn-clearfix">
<div id="primary" class="content-area">
<article id="post-94683" class="vn-article-content post-94683 post type-post status-publish format-standard has-post-thumbnail hentry category-moralka tag-cjepivo tag-cjepivo-protiv-koronavirusa tag-covid-19 tag-koronavirus tag-pobacaj">
<div class="entry-content">
<p>&nbsp;</p>
<h3>1. Zločin pobačaja</h3>
<hr />
<p>Ivan Pavao II. u enciklici <em>Evangelium Vitae</em> ističe da “zapovijed ‘ne ubij’ ima apsolutnu vrijednost kad se odnosi na <em>nedužnu osobu.</em> … Prema tome, vlašću koju je Krist dao Petru i njegovim nasljednicima, u zajedništvu s biskupima Katoličke crkve, <em>potvrđujem da je izravno i hotimično ubojstvo nedužnog ljudskog bića uvijek teško nemoralno.</em>“<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn1" name="_ftnref1">[1]</a> Na to se nadovezuje i kategorička argumentacija: <strong>„Namjerna odluka da se nedužno ljudsko biće liši svoga života, s moralnog stajališta je uvijek zla, i nikad ne može biti dopuštena, ni kao svrha niti kao sredstvo za dobar cilj.</strong> Ona je, uistinu, teška neposlušnost prema moralnom zakonu, čak samom Bogu, njegovom tvorcu i jamstvu; proturječi osnovnim krepostima pravde i ljubavi.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn2" name="_ftnref2">[2]</a> U enciklici se potom ukazuje na „užasan zločin“ hotimičnog pobačaja koji, „<em>kako god se izvrši, namjerno je i izravno ubojstvo ljudskog bića u početnoj fazi njegova postojanja, tj. između začeća i rođenja</em>“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn3" name="_ftnref3">[3]</a> Navodi se izjava Kongregacije za nauk vjere iz 1980.: <strong>„Nitko i ništa ne može ovlastiti ubijanje nevinoga ljudskog bića, bilo fetusa ili embrija, djeteta ili odraslog, starog, neizlječivog bolesnika ili umirućeg.</strong> Osim toga, nitko ne može zahtijevati taj čin ubojstva za samog sebe ili za nekog drugog povjerenog njegovoj odgovornosti, niti na nj može pristati izričito ili prešutno. Nijedna vlast ga ne može zakonito nametati ili dozvoliti.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn4" name="_ftnref4">[4]</a> Takav čin nema opravdanja i po sebi je „nedopustiv, jer je protivan Zakonu Božjem, napisanom u srcu svakog čovjeka, razumom prepoznatljiv i od Crkve proglašen“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn5" name="_ftnref5">[5]</a></p>
<p><strong>Učiteljstvo Crkve je svjesno da se pobačaj nekad opravdava i takozvanim napretkom medicine</strong>. Dokument Kongregacije za nauk vjere <em>Dignitas personae</em> govori kako se za proizvodnju cjepiva „ponekad koriste stanične linije koje su rezultat nedopuštenog zahvata protiv života“ odnosno znače njegovo uništenje pa stoga za njih vrijedi „ista moralna prosudba pobačaja“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn6" name="_ftnref6">[6]</a> Ovakvi zahvati stoga „tvore uvijek teški moralni nered“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn7" name="_ftnref7">[7]</a> Enciklika <em>Evangelium vitae</em> sa svoje strane ističe: „Moralno vrednovanje pobačaja treba primijeniti i na sadašnje oblike intervencije na ljudskim embrijima koji, premda smjerajući po sebi zakonitim ciljevima, neizbježno dovode do ubojstva. To je slučaj vršenja pokusa na zamecima što je u sve većoj ekspanziji na biomedicinskom području a zakonom je dopušteno u nekim državama. … Uporaba embrija ili ljudskih fetusa kao predmeta za pokuse predstavlja zločin u odnosu na njihovo dostojanstvo ljudskih bića, koja imaju pravo na isto dužno poštovanje kao i rođeno dijete i kao svaka druga osoba.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn8" name="_ftnref8">[8]</a></p>
<hr />
<h3>2. Predumišljaj proizvođača</h3>
<hr />
<p><strong>U pripravi nekih cjepiva protiv virusa COVID-19 koristile su se stanice pobačene djece</strong>. Više američkih katoličkih biskupa i predstavnika pokreta za život uputili su 17. travnja 2020. otvoreno pismo američkoj Agenciji za hranu i lijekove (FDA) u kojem traže da buduće cjepivo protiv koronavirusa bude posve u skladu s osnovnim moralnim načelima a poglavito s „najvažnijim načelom da je ljudski život svet i da se nikad ne smije izrabljivati“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn9" name="_ftnref9">[9]</a> <strong>Biskup Joseph Strickland iz Tylera u Teksasu (SAD) već je u travnju ove godine u svom pastirskom pismu ukazao da se do potrebnih stanica za cjepivo može doći, ne ogriješivši se o etiku, na razne druge načine koristeći „stanice od pupkovine, stanice od placente, matične stanice odraslih – i druge izvore stanica</strong>“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn10" name="_ftnref10">[10]</a> Biskup Strickland je zaključio: “<em>Znanstvenici s kojima sam razgovarao uvjeravaju me da ne postoji medicinska potreba za primjenom pobačene djece kako bi se razvilo prijeko potrebno cjepivo za zaštitu od ovog posebnog soja koronavirusa</em>.”<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn11" name="_ftnref11">[11]</a></p>
<p>Unatoč tome, prema navodima časopisa <em>Science</em>, trenutačno barem pet tvrtki koje rade na izradi cjepiva protiv koronavirusa koriste jednu od dvije <strong>stanične linije dobivene od hotimično pobačenih beba koje moraju biti zdrave</strong>: HEK-293 (bubrežna stanična linija dobivena od fetusa pobačenog 1972.) i PER.C6 (retinalna linija dobivena od fetusa od 18 tjedana pobačenog 1985.).<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn12" name="_ftnref12">[12]</a> Postoje i stanične linije koje su izvorno razvijene od pluća ženskog fetusa pobačenog 1964. godine (WI-38) i pluća muškog fetusa pobačenog 1966. (MRC-5) koje se koriste kod drugih cjepiva.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn13" name="_ftnref13">[13]</a> Papinska akademija za život je 2005. upozorila: „Budući da su ta cjepiva dobivena korištenjem virusa iz tkiva uzetih iz tkiva fetusa koji su bili zaraženi i hotimično pobačeni, a virusi su kasnije oslabljeni i uzgojeni na ljudskim staničnim linijama koje su također dobivene iz hotimičnih pobačaja, ona ne prestaju postavljati važne etičke probleme.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn14" name="_ftnref14">[14]</a></p>
<p>Također treba imati na umu da <strong>ove poznate slučajeva hotimičnih pobačaja u proizvodnji cjepiva mogu pratiti i mnogi drugi nepoznati</strong>. Tako je za potrebe razvoja i proizvodnje cjepiva protiv rubeole bilo napravljeno više od četrdeset namjernih pobačaja.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn15" name="_ftnref15">[15]</a> Ne čudi stoga da ovu praksu neki nazivaju „medicinski kanibalizam“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn16" name="_ftnref16">[16]</a></p>
<hr />
<h3>3. Suradnja sa zlom</h3>
<hr />
<p>Papinska akademija za život još je 2005. godine osudila praksu ovako dobivanih cjepiva kao neetičnu. U vezi s tim se ukazuje da svatko tko „surađuje na neki način, dijeleći nakanu, u izvršenju hotimičnog pobačaja s ciljem proizvodnje cjepiva, sudjelovao bi stvarno u istoj moralnoj zloći onog koji je izvršio taj pobačaj“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn17" name="_ftnref17">[17]</a> Svaka takva formalna suradnja sa zlom pobačaja je uvijek moralno nedopuštena. Govoreći o suradnji u moralno zlim činima enciklika <em>Evangelium vitae</em> kaže: „Kršćani su, kao i svi ljudi dobre volje pozvani, zbog teške obveze u savjesti, da ne daju formalnu suradnju u takvim činima koji su, premda dopušteni civilnim zakonodavstvom, u suprotnosti s Božjim zakonom. Doista, s moralnog stajališta, nikad nije dopušteno formalno surađivati u zlu. Takva suradnja događa se kad se izvršeno djelo, zbog same svoje naravi ili zbog oblika koji zadobiva u određenom kontekstu, procijeni kao izravno sudjelovanje u nekom činu protiv nedužnog ljudskog života ili kao sudjelovanje u nemoralnoj namjeri glavnog počinitelja. Ta suradnja nikad ne može biti opravdana, ni pozivanjem na poštivanje slobode drugoga niti oslanjanjem na činjenicu da je građanski zakon predviđa i zahtijeva: za djela, koja svatko osobno izvršava postoji, doista, moralna odgovornost kojoj nitko ne može izbjeći i prema kojoj će sam Bog svakog suditi (usp. Rim 2,6; 14,12).“<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn18" name="_ftnref18">[18]</a></p>
<p><strong>Priprava, distribucija i trgovanje takvim cjepivima „je moralno nedopuštena jer bi mogla doprinijeti stvarno u poticanju vršenja drugih hotimičnih pobačaja</strong>“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn19" name="_ftnref19">[19]</a> Oni koji koriste takva cjepiva iz zdravstvenih razloga ostvaruju „barem posrednu, daleku pasivnu materijalnu suradnju u pobačaju, i neposrednu pasivnu materijalnu suradnju u njihovoj komercijalizaciji“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn20" name="_ftnref20">[20]</a> Zato je „teška dužnost koristiti alternativna cjepiva i priziv savjesti“ za cjepiva koja su moralno problematična.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn21" name="_ftnref21">[21]</a> Također, kako traži Papinska akademija za život, treba ići i dalje: „Osim toga trebaju se na svaki način suprotstaviti (pišući, kroz različite udruge, sredstva javnog priopćavanja, itd.) cjepivima koja još nemaju alternative bez moralnih problema stvarajući pritisak da se proizvedu alternativna cjepiva koja nisu povezana s pobačajem ljudskog fetusa i da traže strogu zakonsku kontrolu nad proizvodnim farmaceutskim industrijama.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn22" name="_ftnref22">[22]</a></p>
<hr />
<h3>4. Korištenje spornih cjepiva</h3>
<hr />
<p>Ako ne postoji alternativa, a velika je opasnost po zdravlje, privremeno se može koristiti sporna cjepiva kao krajnju mjeru.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn23" name="_ftnref23">[23]</a> Kada nema mogućnosti izbora tada je situacija vrlo teška. Tada imamo, kako ukazuje Papinska akademija za život, kontekst „moralne prisile na savjest roditelja koji moraju izabrati djelovati protiv vlastite savjesti ili staviti u opasnost zdravlje svoje djece i cijele populacije. To je nepravedan izbor između alternativa koji treba biti uklonjen što je moguće prije.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn24" name="_ftnref24">[24]</a> U toj situaciji „moralne prisile“, kako je nedavno istaknuo španjolski biskup José Ignacio Munilla, oni koji se cijepe radi spašavanja zdravlja ne upadaju osobno u suradnju sa zlom.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn25" name="_ftnref25">[25]</a> Prema uputi <em>Dignitas Personae</em>, “teški razlozi mogli bi biti moralno razmjerni za opravdati upotrebu“ ovakvog cjepiva.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn26" name="_ftnref26">[26]</a> Konkretno navodi se primjer: „opasnost za zdravlje djece može ovlastiti njihove roditelje da koriste cjepivo u čijoj pripremi su bile korištene stanične linije nedopuštenog porijekla“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn27" name="_ftnref27">[27]</a> Dakle radi se o izuzetnim slučajevima i u ograničenom vremenu. Uz to uvijek se traži ispunjenje uvjeta “od strane sviju da izraze svoje neslaganje u vezi toga i da traže da zdravstveni sustavi stave na raspolaganje druge vrste cjepiva”.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn28" name="_ftnref28">[28]</a></p>
<p>Svakako primanje cjepiva u takvom slučaju nikad se ne smije tumačiti kao „proglašenje dopuštenosti njihove proizvodnje, i upotrebe, nego kao pasivna materijalna suradnja“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn29" name="_ftnref29">[29]</a> Velika zdravstvena dobrobit koju donose ova cjepiva ne može biti opravdanje za njihovo korištenje jer se time upada u neprihvatljivu logiku da cilj opravdava sredstvo koja nije moralno prihvatljiva. Iza toga mogu stajati pogrešne moralne teorije. Konkretno, kako navodi slovački bioetičar René Balák: “Etika konsekvencijalizma i proporcionalizma, u ime znanosti, uspoređuje dobro ljudskog života ubijene nevine djece s dobrom zdravlja i njegovom zaštitom u živoj djeci, smanjujući život ubijene djece na prihvatljivi omjer dobrih i zlih posljedica, ili drugim riječima, na veće dobro ili manje zlo.”<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn30" name="_ftnref30">[30]</a></p>
<hr />
<h3>5. Moralna revizija</h3>
<hr />
<p>Papinska akademije za život se ponovno oglasila 2017. godine na istu temu navodeći da nove spoznaje nalažu „reviziju i posadašnjenja“ dokumenta iz 2005. Razlog koji navode je vremenska udaljenost: „Stanične linije koje se trenutačno koriste veoma su udaljene od izvornih pobačaja i više ne podrazumijevaju onu svezu moralne suradnje neophodnu za etički negativnu procjenu njihove uporabe.”<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn31" name="_ftnref31">[31]</a> Istina je da je znanost došla do novih spoznaja u vezi cjepiva, ipak činjenice su ostale nepromijenjene. Nepobitno je da je prošlo više desetljeća od počinjenih pobačaja koji su omogućili dobivanje stanica za cjepivo ali to ne znači da njihova upotreba nije više moralno problematična. Primjerice, možemo zamisliti hipotetski slučaj da je nacistički liječnik Josef <em>Mengele</em> u svojim pokusima s ljudima u Auschwitzu neko židovsko dijete namjerno zarazio i onda ga ubio kako bi mogao koristiti njegove stanice kao podlogu za razvoj staničnih linija koje će služit u proizvodnji učinkovita cjepiva protiv neke smrtonosne bolesti. Zar u tom slučaju sva javnost s gnušanjem ne bi odbacila takva cjepiva kao neetična, bez obzira na vremenski odmak veći od pola stoljeća i bez obzira na zdravstvenu dobrobit koju donose? Također, potrebno je imati na umu da se ne može proglašavati moralna zastara za zlodjelo, a u isto vrijeme i dalje od njega izvlačiti korist preko cijepljenja. To je kao da se proglasi da krivotvorena novčanica nakon dužeg vremena što je u upotrebi postaje prava.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn32" name="_ftnref32">[32]</a></p>
<p>Na koncu u istom priopćenju Papinska akademije za život se kaže: „Tehničke karakteristike proizvodnje cjepiva najčešće korištenih u djetinjstvu navode nas da isključimo postojanje moralno relevantne suradnje između onih koji danas koriste ta cjepiva i prakse dobrovoljnog pobačaja” te da stoga „sva klinički preporučena cjepiva mogu biti korištena mirne savjesti“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn33" name="_ftnref33">[33]</a> Utvrđuje se dakle da materijalna suradnja postoji ali se kaže da nije značajna i da je se stoga može zanemariti. To je prilično dvojben sud.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn34" name="_ftnref34">[34]</a> Ujedno, nisu se uzele u obzir i činjenice koje ga posve pobijaju a to je da stanice stare. <strong>Više studija dokazuju da se korištene stanice dobivene u pobačaju ne mogu stalno uzgajati nego nakon nekog vremena moraju biti zamijenjene novim</strong>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn35" name="_ftnref35">[35]</a> Dobivene stanične linije iz pobačenih fetusa koja se koriste za cjepiva nisu besmrtne <strong>i stoga se traži dodatni biološki materijal iz novih pobačaja za proizvodnju cjepiva a zdravstvena korist opravdava i potiče nova istraživanja koja se zasnivaju na uništavanju fetusa</strong>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn36" name="_ftnref36">[36]</a> Doista, neki su već ovo shvatili kao ohrabrenje da nesmetano nastave s istom praksom. Tako je <strong>doktor Stanley A. Plotkin</strong>, jedan od najpoznatijih stručnjaka za cjepiva, 11. siječnja 2018. pod zakletvom svjedočio na sudu priznavši da je <strong>za samo jedno istraživanje koristio 76 fetusa pobačene djece starije od tri mjeseca</strong>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn37" name="_ftnref37">[37]</a> U jednom trenutku ga sudac pita: „Jeste li svjesni da je jedan od prigovora tužitelja protiv cijepljenja – u ovom slučaju uključivanje pobačenog fetalnog tkiva u razvoj cjepiva i činjenica da je ono (tkivo) zapravo jedan od njihovih sastojaka?“ <a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn38" name="_ftnref38">[38]</a> Plotkin je na to odgovorio: <em>“Da, svjestan sam tih prigovora. Katolička Crkva je objavila dokument na ovu temu u kojem stoji da oni kojima je potrebno cjepivo, da se mogu cijepiti. Unatoč tome pretpostavljam da podrazumijevaju da ću ja ići u <strong>pakao</strong> jer koristim pobačeno tkivo što ću rado učiniti.“</em><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn39" name="_ftnref39">[39]</a></p>
<hr />
<h3>6. Gubljenje osjećaja za grijeh</h3>
<hr />
<p>U novonastaloj situaciji pandemije koronavirusa sva su očekivanja upravljena <strong>iščekivanju cjepiva kao rješenju za sve probleme</strong>. Postavljanje bilo kojeg pitanja u vezi cjepiva, još prije nego će biti izrečeno do kraja, već zvuči heretično, a kamoli ako je još s moralnog stajališta. <strong>Nije se lako oduprijeti ovom silnom pritisku te trezveno i slobodno rasuđivati.</strong> <strong>Od Crkve se očekuje da se pokorno prilagodi novim okolnostima</strong>. Ako se sve to uzme u obzir sasvim su očekivane izjave poput one koje su dali nedavno engleski biskupi u kojoj su ustvrdili da, iako se Crkva protivi proizvodnji cjepiva koja koriste stanice pobačene djece, ipak nema moralne zapreke za vjernike kod uzimanja takvih cjepiva.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn40" name="_ftnref40">[40]</a> Tako ono što je bilo dopušteno kao iznimka sada ispada da postaje pravilo, uklopivši se izvrsno u takozvano novo normalno preslagivanje. No bez obzira na dobru volju i teške okolnosti, ipak ovaj zaključak nije utemeljen, a stoga ni prihvatljiv. Grijeh u ovom slučaju nije moguće ukinuti ni izravno ni neizravno. U konačnici to pogoduje mentalitetu moralnog permisivizma. Odnosno, kako je to Papinska akademija za život još 2005. upozorila: „Na kulturnoj razini upotreba takvih cjepiva pridonosi stvaranju općeg društvenog <strong>pristajanja uz djelovanje farmaceutske industrije</strong> koja ih pripravlja na <strong>nemoralan način</strong>.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn41" name="_ftnref41">[41]</a></p>
<p>U stvarnosti <strong>materijalna suradnja sa zlom</strong>, pa kako bila mala ili daleka, postoji jer su sporna cjepiva doista u svojoj pripravi uključivali korištenje stanica pobačene djece. Uz to ne radi se o stanicama nenamjerno pobačenih fetusa preko spontanog pobačaja, nego <strong>namjerno pobačenih fetusa koji se biraju zdravi da bi se imao materijal za medicinske svrhe</strong>. Stoga se nikad takvo cjepivo ne može shvatiti olako niti uzimati mirne duše, nego jedino kad se nema drugog izbora kao manje zlo. U protivnom <strong>polako ali sigurno gubi se svaki osjećaj za grijeh</strong>. To je već vidljivo i u „stručnoj“ terminologiji nekih, gdje se <strong>pobačeno dijete naziva „biološki materijal“</strong>, vršitelj pobačaja i proizvođač cjepiva „opskrbljivač“ a naručitelji cjepiva „dobavljači“. Zato s pravom američki profesor i imunolog <a href="https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0024363918761715">Kyle Christopher McKenna</a> zaključuje: „Svaka medicinska korist ili znanstveni napredak preko korištenja fetalnog tkiva iz izabranih (engl: elective) pobačaja desenzibilizira korisnike, znanstvenike i liječnike na izvorni zli čin koji je proizveo ove stanice. Pobačena fetalna tkiva koja se koriste u laboratorijima svedena su na samo ljudske stanice, a ljudska bića kojima su oduzeti životi postaju nebitna i s vremenom zaboravljena. Najviše zabrinjava to što desenzibilizacija u konačnici dovodi do sablazni pogrešnim vrednovanjem izabranih pobačaja zbog većeg dobra. Bez pažljivog nadzora, fetus bi mogao, poput staničnih linija fetalnog tkiva, postati samo stanice koje se uzgajaju u maternici za znanstveno istraživanje. Svi ljudi dobre savjesti imaju odgovornost izraziti protivljenje upotrebi fetalnog tkiva iz izabranih pobačaja kako bi se promovirao razvoj alternativa, potvrdila vrijednost cjelokupnog ljudskog života i ograničilo sablazan.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn42" name="_ftnref42">[42]</a> Zato zajednička izjava jednog kardinala (Janis Pujats) i četiri biskupa (<em>Tomash Peta, Jan Pawel Lenga, Joseph E. Strickland i Athanasius Schneider</em>) od 12. prosinca 2020. upozorava: <em><strong>“Neki svećenici u današnje vrijeme umiruju vjernike izjavom da je cijepljenje anti-Covid-19 cjepivom, pripremljeno sa staničnim linijama od pobačenog djeteta moralno dozvoljeno</strong></em>, ako ne postoje alternative, opravdavajući to takozvanom ‘materijalnom i dalekom suradnjom’ sa zlom. Takve su izjave crkvenih lica vrlo <strong>anti-pastoralne i kontraproduktivne</strong>, uzimajući u obzir <strong>kontinuirani rast industrije pobačaja i neljudskih fetalnih tehnologija</strong>, u gotovo apokaliptičnom scenariju.”<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn43" name="_ftnref43">[43]</a></p>
<hr />
<h3>7. Obrana života</h3>
<hr />
<p>Svjesni da <strong>korištenje moralno problematičnih cjepiva pomaže širenju kulture smrti</strong> još bolje je odbiti svaku suradnju sa zlom jer „kršćani ne smiju sudjelovati ili prihvaćati prakse koje nastavljaju i ohrabruju vezu između pobačaja, biomedicinske znanosti, i trgovine ljudima, bez obzira kada je spoj započet ili koliko dugo je ta praksa društveno prihvaćena“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn44" name="_ftnref44">[44]</a> To pogotovo vrijedi danas kada se planira provesti prvi put u povijesti globalno cijepljenje cijelog ljudskog roda. Zato stoji upozorenje profesora filozofije Aleksandera R. Prussa: „Ako bi sve ovo doista povećalo prihvaćanje pobačaja u javnosti, opasnost od takvog slučaja mogla bi biti nesrazmjerna dobrobitima cijepljenja za javno zdravlje. Moralno zlo pobačaja, uostalom, nadmašuje nemoralno zlo smrti zbog bolesti.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn45" name="_ftnref45">[45]</a> Ako je suditi po plodovima dosadašnje iskustvo pokazuje da se sve više prihvaća cjepiva koja su nastala u povezanosti s pobačajima štoviše da mnogi ne vide u tome ništa loše. Pri tome se potpuno zaboravlja da, kako je ukazala Papinska akademija za život, „u svakom slučaju ostaje moralna obveza nastavka borbe i korištenja svih dopuštenih sredstava kako bi se otežao život farmaceutskim industrijama koje djeluju bez etičkih skrupula“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn46" name="_ftnref46">[46]</a></p>
<p>Zabrinuti zbog korištenja stanica pobačene djece u proizvodnji cjepiva protiv koronavirusa kršćanski biskupi Sidneya, i to anglikanski nadbiskup, Glenn Davies, katolički nadbiskup, Anthony Fisher i pravoslavni primat, Makarios, uputili su australskom premijeru zajedničko pismo. U njemu se pokazuje <strong>razumijevanje za one koji neće pristati na takvo cjepivo</strong>: „Ali drugi će opet povući ravnu crtu od završetka ljudskog života u pobačaju kroz uzgoj stanične linije do upotrebe za proizvodnju ovog cjepiva; čak i ako su se stanice godinama razmnožavale u laboratoriju daleko od pobačaja, ta linija povezanosti ostaje. Bit će zabrinuti da na bilo koji način nemaju koristi od smrti male djevojčice kojoj su stanice uzete i uzgojene, niti da tu smrt banaliziraju i da ne potiču industriju fetalnog tkiva.“ <a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn47" name="_ftnref47">[47]</a> Američki biskup J. Strickland je izjavio još u travnju ove godine da <em><strong>„ako cjepivo za ovaj virus bude dobiveno jedino preko upotrebe dijelova tijela pobačene djece tada ću ja odbiti cjepivo… Ja neću ubijati djecu da bih živio.</strong></em>“<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn48" name="_ftnref48"><sup>[48]</sup></a> Biskup <strong>A. Schneider</strong> pak drži da se iza nametanja isključivo onih cjepiva protiv korone koje sadrže dijelove pobačenih beba krije <strong>nakana da se tako neizravno ozakoni pobačaj</strong> po cijelom svijetu i da je to <strong>„posljednji korak sotonizma“</strong>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn49" name="_ftnref49">[49]</a> „Stoga se moramo vrlo snažno oduprijeti ovome, ako se to dogodi. <strong>Moramo čak prihvatiti da budemo mučenici.</strong>“<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn50" name="_ftnref50">[50]</a> <strong>Što više bude onih koji će dijeliti ovaj stav da neće uzimati cjepiva koja u svojoj pripravi koriste stanice pobačene djece to su veći izgledi da će se ona prestati proizvoditi.</strong> Ovaj <strong>izbor nikome se ne može nametati</strong> jer, kako kaže teolog Arnaud Sélégny, ovdje se radi o „jednom sudu razboritosti koji ne može biti jednoobrazan za sve i u svim slučajevima.“<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn51" name="_ftnref51">[51]</a> No, imajući u vidu da su biskupi koji zagovaraju ovaj stav uglavnom pripadnici rizične skupine gledano po dobi, ovaj izbor je nedvojbeno savršeniji.</p>
<p>U spomenutoj zajedničkoj izjavi jednog kardinala i četiri biskupa od 12. prosinca 2020. daje se obrazloženje ovog stava preko uskraćivanja ikakve materijalne suradnje. “Teološko načelo materijalne suradnje zasigurno vrijedi i može se primijeniti na čitav niz slučajeva (plaćanje poreza, uporaba proizvoda od ropskog rada itd.). Međutim, ovo se načelo teško može primijeniti na slučaj cjepiva dobivenih iz fetalnih staničnih linija, jer oni koji svjesno i dobrovoljno primaju takva cjepiva ulaze u neku vrstu, iako vrlo udaljenog, ulančavanja s procesom industrije pobačaja. <strong>Zločin pobačaja toliko je monstruozan da je bilo kakvo ulančavanje s tim zločinom, čak i ako je vrlo udaljeno, nemoralno i ne može biti prihvaćeno od strane katolika ni u nikakvim okolnostima</strong> jednom kad je toga potpuno svjestan. Onaj koji koristi ova cjepiva mora shvatiti da se njegovo tijelo okorištava ‘plodovima’ (iako se dogodio niz kemijskih procesa) jednog od najvećih zločina čovječanstva.”<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn52" name="_ftnref52">[52]</a> Dovoljno se prisjetiti da se prema službenim podacima <em>Svjetske zdravstvene organizacije</em><strong> godišnje u svijetu izvrši preko pedeset milijuna pobačaja</strong>.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn53" name="_ftnref53">[53]</a> Prihvaćanje ovih cjepiva od strane katolika, na osnovu činjenice da uključuju samo ‘daleku, pasivnu i materijalnu suradnju’ sa zlom, pogodovalo bi njihovim neprijateljima i oslabilo bi zadnju utvrdu protiv pobačaja.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn54" name="_ftnref54">[54]</a> Po srijedi je, ni više ni manje, nego razaranje Božjeg reda stvaranja: “Da ovom djetetu nije bilo uskraćeno pravo na život, da njegove stanice (koje su od tada bile dalje više puta uzgajane u epruveti) nisu bile dostupne za proizvodnju cjepiva, ne bi se mogle komercijalizirati. Dakle, imamo dvostruko kršenje svetog Božjeg reda: s jedne strane samim pobačajem, a s druge strane groznim poslom komercijalizacije tkiva pobačene bebe. Međutim, taj <strong>dvostruki prezir prema redu stvaranja</strong> nikada <strong>ne može biti opravdan</strong>, čak ni s namjerom da se očuva zdravlje jedne osobe cijepljenjem zasnovanim na ovom preziru od Boga danog redu stvaranja.”<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn55" name="_ftnref55">[55]</a></p>
<hr />
<h3>8. Ponuđeni izbor</h3>
<hr />
<p>Kada postoje i druga cjepiva, kao u slučaju koronavirusa, koja <strong>ne uključuju u svom sastavu stanice pobačene djece</strong> tada je obveza <strong>uzeti samo takvo cjepivo.</strong> Zato trojica spomenutih australskih biskupa traže da se omoguće građanima „alternativna etički nesporna cjepiva“ jer se povratak u normalu ne smije dogoditi „po cijenu savjesti mnogih dobrih ljudi“.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn56" name="_ftnref56">[56]</a></p>
<p>Hrvatska vlada je naručila sljedeća cjepiva: AstraZeneca/Oxford University dva milijuna i sedamsto tisuća doza; Pfizer/BioNTech milijun doza; Moderna milijun doza i Johnson&amp;Johnson devetsto tisuća doza.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn57" name="_ftnref57">[57]</a> Od nabrojenih cjepiva protiv koronavirusa AstraZeneca/Oxford University i Johnson&amp;Johnson koriste stanične linije koje potječu od pobačene djece u pripravnoj i proizvodnoj fazi pa su kao takve neprihvatljive.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn58" name="_ftnref58">[58]</a> Cjepiva protiv koronavirusa od Pfizer/BioNTech i Moderne su pak stanične linije koje potječu od pobačene djece koristili samo u fazi testiranja.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn59" name="_ftnref59">[59]</a> Dakle ne nudi se nikakva prava alternativa već samo da između dva zla možemo koristiti manje. Među moralno nesporna cjepiva koja ne koriste stanične linije koje potječu od pobačene djece koja je naručila Europska unija spadaju Sanofi-GSK i CureVac.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn60" name="_ftnref60">[60]</a> Na žalost, kako stvari sada stoje, hrvatskim građanima će možda biti dostupan samo manji broj od nekih tristo tisuća cjepiva CureVac koncem sljedeće godine.<a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftn61" name="_ftnref61">[61]</a> Očito se uvjerenja kršćana koji su, barem na papiru, većina od preko devedeset posto stanovništva u Hrvatskoj uopće nije uzimalo u obzir. U toj situaciji, <strong>onima koji su se odlučili za cijepljenje, preostaje da odbiju sporna cjepiva te da čekaju da im se ponude druga koja nisu moralno problematična.</strong></p>
<hr />
<h3>Zaključak</h3>
<hr />
<p>U vremenu masovne raširenost pobačaja Crkva jasno naučava da je to <strong>zločin ubojstva nedužnog djeteta.</strong> Proizvodnja i trgovanje cjepivima koja su proizvedene uz upotrebu stanica pobačene djece iako su bila moguća druga rješenja za vjernike je moralno neprihvatljiva. <strong>Formalna suradnja sa zlom pobačaja nikad nije dopuštena a to vrijedi za svakog tko proizvodi ili trguje s cjepivom protiv korone koje je proizvedeno na bazi stanica pobačene djece.</strong> Pasivna i daleka materijalna suradnja u ovom slučaju može biti iznimno i privremeno dopuštena kod korisnika cjepiva kada nemaju drugu alternativu i to kao manje zlo. No i tada svatko ima pravo da odbije takvo cjepivo pozivajući se na <strong>priziv savjesti.</strong> Uz to svi kršćani su dužni svim zakonitim sredstvima nastavati borbu <strong>da im se omogući etički prihvatljiva alternativa cijepljenja</strong>. To je posebno važno u našem vremenu koje gubi osjećaj za grijeh i banalizira pobačaj. Tolerirati sporna cjepiva ili ih čak preporučivati u ime brige za zdravlje drugih, a<strong> zaboravljati na obranu života nerođeni</strong>h <strong>veliki je grijeh propusta</strong> kojega se kršćani trebaju kloniti.</p>
<hr />
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref1" name="_ftn1">[1]</a> Ivan Pavao II, <strong><em>Evangelium vitae</em></strong><em>. Lettera enciclica sul valore e l’inviolabilità della vita umana</em>, 1995., br. 57, na: <a href="http://www.vatican.va/content/john-paul-ii/it/encyclicals/documents/hf_jp-ii_enc_25031995_evangelium-vitae.html">http://www.vatican.va/content/john-paul-ii/it/encyclicals/documents/hf_jp-ii_enc_25031995_evangelium-vitae.html</a>, (11. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref2" name="_ftn2">[2]</a> Ivan Pavao II, <strong><em>Evangelium vitae.</em></strong><em> Lettera enciclica sul valore e l’inviolabilità della vita umana</em>, 1995., br. 57, na: <a href="http://www.vatican.va/content/john-paul-ii/it/encyclicals/documents/hf_jp-ii_enc_25031995_evangelium-vitae.html">http://www.vatican.va/content/john-paul-ii/it/encyclicals/documents/hf_jp-ii_enc_25031995_evangelium-vitae.html</a>, (11. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref3" name="_ftn3">[3]</a> Ivan Pavao II, <strong><em>Evangelium vitae</em></strong><em>. Lettera enciclica sul valore e l’inviolabilità della vita umana</em>, 1995., br. 58, na: <a href="http://www.vatican.va/content/john-paul-ii/it/encyclicals/documents/hf_jp-ii_enc_25031995_evangelium-vitae.html">http://www.vatican.va/content/john-paul-ii/it/encyclicals/documents/hf_jp-ii_enc_25031995_evangelium-vitae.html</a>, (11. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref4" name="_ftn4">[4]</a> Congregazione per la Dottrina della Fede, <em>Dichiarazione sull’eutanasia </em><a href="http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_19800505_eutanasia_it.html"><em>Iura et bona</em></a>, 1980., II, na: <a href="http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_19800505_eutanasia_it.html">http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_19800505_eutanasia_it.html</a>, (11. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref5" name="_ftn5">[5]</a> Ivan Pavao II, <strong><em>Evangelium vitae</em></strong><em>. Lettera enciclica sul valore e l’inviolabilità della vita umana</em>, 1995., br. 62, na: <a href="http://www.vatican.va/content/john-paul-ii/it/encyclicals/documents/hf_jp-ii_enc_25031995_evangelium-vitae.html">http://www.vatican.va/content/john-paul-ii/it/encyclicals/documents/hf_jp-ii_enc_25031995_evangelium-vitae.html</a>, (11. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref6" name="_ftn6"><sup>[6]</sup></a> Congregazione per la Dottrina della Fede, <em>Istruzione <strong>Dignitas personae</strong> su alcune questioni di bioetica</em>, 2008., br. 32, 34, na: <a href="http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_20081208_dignitas-personae_it.html#_ftnref54">http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_20081208_dignitas-personae_it.html#_ftnref54</a>, (11. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref7" name="_ftn7"><sup>[7]</sup></a> Congregazione per la Dottrina della Fede, <em>Istruzione <strong>Dignitas personae</strong> su alcune questioni di bioetica</em>, 2008., br. 32, 34, na: <a href="http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_20081208_dignitas-personae_it.html#_ftnref54">http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_20081208_dignitas-personae_it.html#_ftnref54</a>, (11. prosinca 2020.). Hrvatski prijevod v. <a href="https://carnet-my.sharepoint.com/:b:/g/personal/snjezana_majdandzic-gladic_skole_hr/ETlTPDZoZRFHqHnyju4B1oQBSl58iqaXS12_OyfdIdX9Rw?e=MzaPoV">ovdje</a>.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref8" name="_ftn8">[8]</a> Ivan Pavao II, <strong><em>Evangelium vitae</em></strong><em>. Lettera enciclica sul valore e l’inviolabilità della vita umana</em>, 1995., br. 63, na: <a href="http://www.vatican.va/content/john-paul-ii/it/encyclicals/documents/hf_jp-ii_enc_25031995_evangelium-vitae.html">http://www.vatican.va/content/john-paul-ii/it/encyclicals/documents/hf_jp-ii_enc_25031995_evangelium-vitae.html</a>, (11. prosinca 2020.). Usp.: Congregazione per la Dottrina della Fede, Donum vitae<em>.</em><em> Il rispetto della vita umana nascente e la dignità della procreazione</em>, 1987., I, 4, na: <a href="http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_19870222_respect-for%20human-life_it.html">http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_19870222_respect-for%20human-life_it.html</a>, (11. prosinca 2020.). Hrvatski prijevod vidi <a href="https://carnet-my.sharepoint.com/:b:/g/personal/snjezana_majdandzic-gladic_skole_hr/ES1-BE3NlidLozR2c2IrJ60BPS_3l97NeaLq0weQO9jF1g?e=lt9LZW">ovdje</a>.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref9" name="_ftn9">[9]</a> Paul Smeaton, „Catholic bishops, pro-life leaders: COVID-19 vaccines should be ‘free from any connection to abortion’“, <em>LifeSiteNews</em>, 20. travnja 2020., na: <a href="https://www.lifesitenews.com/news/catholic-bishops-pro-life-leaders-covid-19-vaccines-should-be-free-from-any-connection-to-abortion">https://www.lifesitenews.com/news/catholic-bishops-pro-life-leaders-covid-19-vaccines-should-be-free-from-any-connection-to-abortion</a>, (4. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref10" name="_ftn10">[10]</a> Joseph E. Strickland, „On the Ethical Development of COVID-19 Vaccine“, 23. travnja 2020., 2, na: <a href="https://stphilipinstitute.org/wp-content/uploads/2020/04/Letter-on-Development-of-COVID-19-Vaccine.pdf">https://stphilipinstitute.org/wp-content/uploads/2020/04/Letter-on-Development-of-COVID-19-Vaccine.pdf</a>,(4. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref11" name="_ftn11">[11]</a> Joseph E. Strickland, „On the Ethical Development of COVID-19 Vaccine“, 23. travnja 2020., 2, na: <a href="https://stphilipinstitute.org/wp-content/uploads/2020/04/Letter-on-Development-of-COVID-19-Vaccine.pdf">https://stphilipinstitute.org/wp-content/uploads/2020/04/Letter-on-Development-of-COVID-19-Vaccine.pdf</a>,(4. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref12" name="_ftn12">[12]</a> To su: CanSino Biologics, Inc./Beijing Institute of Biotechnology; University of Oxford/AstraZeneca; Janssen Research &amp; Development USA; University of Pittsburgh i ImmunityBio/NantKwest. Usp.: <a href="https://www.sciencemag.org/author/meredith-wadman">Meredith Wadman</a>, „Abortion opponents protest COVID-19 vaccines’ use of fetal cells“, <em>Science</em>, 5. lipnja 2020., na: <a href="https://www.sciencemag.org/news/2020/06/abortion-opponents-protest-covid-19-vaccines-use-fetal-cells">https://www.sciencemag.org/news/2020/06/abortion-opponents-protest-covid-19-vaccines-use-fetal-cells</a>, (4. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref13" name="_ftn13">[13]</a> Pontificia Accademia per la Vita, „Riflessioni morali circa i vaccini preparati a partire da cellule provenienti da feti umani abortiti“, 5. lipnja 2005., na: <a href="https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html">https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html</a>, (4. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref14" name="_ftn14">[14]</a> Pontificia Accademia per la Vita, „Riflessioni morali circa i vaccini preparati a partire da cellule provenienti da feti umani abortiti“, 5. lipnja 2005., na: <a href="https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html">https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html</a>, (4. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref15" name="_ftn15">[15]</a> René Balák, „Never–Ending Story of the Use of Vaccines Derived from Aborted Infants. Part I: Critique of Teleological Proportionalism and Consequentialism from the Perspective of Moral Theology“, <a href="https://www.ceeol.com/search/journal-detail?id=884"><em>Roczniki Teologiczne</em></a>, 64/2017., 78 b. 11.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref16" name="_ftn16">[16]</a> René Balák, „Never–Ending Story of the Use of Vaccines Derived from Aborted Infants. Part I: Critique of Teleological Proportionalism and Consequentialism from the Perspective of Moral Theology“, <a href="https://www.ceeol.com/search/journal-detail?id=884"><em>Roczniki Teologiczne</em></a>, 64/2017., 77.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref17" name="_ftn17">[17]</a> Pontificia Accademia per la Vita, „Riflessioni morali circa i vaccini preparati a partire da cellule provenienti da feti umani abortiti“, 5. lipnja 2005., na: <a href="https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html">https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html</a>, (4. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref18" name="_ftn18">[18]</a> Ivan Pavao II, <strong><em>Evangelium vitae</em></strong><em>. Lettera enciclica sul valore e l’inviolabilità della vita umana</em>, 1995., br. 74, na: <a href="http://www.vatican.va/content/john-paul-ii/it/encyclicals/documents/hf_jp-ii_enc_25031995_evangelium-vitae.html">http://www.vatican.va/content/john-paul-ii/it/encyclicals/documents/hf_jp-ii_enc_25031995_evangelium-vitae.html</a>, (11. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref19" name="_ftn19">[19]</a> Pontificia Accademia per la Vita, „Riflessioni morali circa i vaccini preparati a partire da cellule provenienti da feti umani abortiti“, 5. lipnja 2005., na: <a href="https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html">https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html</a>, (4. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref20" name="_ftn20">[20]</a> Pontificia Accademia per la Vita, „Riflessioni morali circa i vaccini preparati a partire da cellule provenienti da feti umani abortiti“, 5. lipnja 2005., na: <a href="https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html">https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html</a>, (4. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref21" name="_ftn21">[21]</a> Pontificia Accademia per la Vita, „Riflessioni morali circa i vaccini preparati a partire da cellule provenienti da feti umani abortiti“, 5. lipnja 2005., na: <a href="https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html">https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html</a>, (4. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref22" name="_ftn22">[22]</a> Pontificia Accademia per la Vita, „Riflessioni morali circa i vaccini preparati a partire da cellule provenienti da feti umani abortiti“, 5. lipnja 2005., na: <a href="https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html">https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html</a>, (4. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref23" name="_ftn23">[23]</a> „Ipak ako su izloženi značajnoj opasnosti, moralno problematična cjepiva mogu se privremeno upotrebljavati.“ (Pontificia Accademia per la Vita, „Riflessioni morali circa i vaccini preparati a partire da cellule provenienti da feti umani abortiti“, 5. lipnja 2005., na: <a href="https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html">https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html</a>, (4. prosinca 2020.)).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref24" name="_ftn24">[24]</a> Pontificia Accademia per la Vita, „Riflessioni morali circa i vaccini preparati a partire da cellule provenienti da feti umani abortiti“, 5. lipnja 2005., na: <a href="https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html">https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html</a>, (4. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref25" name="_ftn25">[25]</a> <a href="https://www.religionenlibertad.com/contactar.html?idarticulo=762381539">Álex Rosal</a>, „Munilla discierne sobre las vacunas contra el Covid-19 que usan líneas celulares de fetos abortados“, <em>Religion en Libertad</em>, 8. rujna 2020., na: <a href="https://www.religionenlibertad.com/ciencia_y_fe/762381539/munilla-vacuna-covid-19-celulas-fetos-abortados.html">https://www.religionenlibertad.com/ciencia_y_fe/762381539/munilla-vacuna-covid-19-celulas-fetos-abortados.html</a>, (5. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref26" name="_ftn26"><sup>[26]</sup></a> Congregazione per la Dottrina della Fede, <em>Istruzione <strong>Dignitas personae</strong> su alcune questioni di bioetica</em>, 2008., br. 35, na: <a href="http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_20081208_dignitas-personae_it.html#_ftnref54">http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_20081208_dignitas-personae_it.html#_ftnref54</a>, (11. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref27" name="_ftn27"><sup>[27]</sup></a> Congregazione per la Dottrina della Fede, <em>Istruzione <strong>Dignitas personae</strong> su alcune questioni di bioetica</em>, 2008., br. 35, na: <a href="http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_20081208_dignitas-personae_it.html#_ftnref54">http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_20081208_dignitas-personae_it.html#_ftnref54</a>, (11. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref28" name="_ftn28"><sup>[28]</sup></a> Congregazione per la Dottrina della Fede, <em>Istruzione <strong>Dignitas personae</strong> su alcune questioni di bioetica</em>, 2008., br. 35, na: <a href="http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_20081208_dignitas-personae_it.html#_ftnref54">http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_20081208_dignitas-personae_it.html#_ftnref54</a>, (11. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref29" name="_ftn29">[29]</a> Pontificia Accademia per la Vita, „Riflessioni morali circa i vaccini preparati a partire da cellule provenienti da feti umani abortiti“, 5. lipnja 2005., na: <a href="https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html">https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html</a>, (4. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref30" name="_ftn30">[30]</a> René Balák, „Never–Ending Story of the Use of Vaccines Derived from Aborted Infants. Part I: Critique of Teleological Proportionalism and Consequentialism from the Perspective of Moral Theology“, <a href="https://www.ceeol.com/search/journal-detail?id=884"><em>Roczniki Teologiczne</em></a>, 64/2017., 89.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref31" name="_ftn31">[31]</a> Pontificia Accademia per la Vita<strong> – </strong>Ufficio Nazionale per la Pastorale della Salute (CEI) – Associazione Medici Cattolici Italiani, “Nota circa l’uso dei vaccini”, Rim, 31. srpnja 2017., na: <a href="http://www.academyforlife.va/content/pav/it/the-academy/activity-academy/note-vaccini.html">http://www.academyforlife.va/content/pav/it/the-academy/activity-academy/note-vaccini.html</a>, (5. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref32" name="_ftn32">[32]</a> Angel Rodriguez Luño,“Riflessioni etiche sui vaccini preparati a partire da cellule provenienti da feti umani abortiti”, <em>Medicina e Morale</em>, 2005/3, 523-524.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref33" name="_ftn33">[33]</a> Pontificia Accademia per la Vita<strong> – </strong>Ufficio Nazionale per la Pastorale della Salute (CEI) -Associazione Medici Cattolici Italiani, “Nota circa l’uso dei vaccini”, Rim, 31. srpnja 2017., na: <a href="http://www.academyforlife.va/content/pav/it/the-academy/activity-academy/note-vaccini.html">http://www.academyforlife.va/content/pav/it/the-academy/activity-academy/note-vaccini.html</a>, (5. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref34" name="_ftn34">[34]</a> On je još više pojačan dvoznačnim zaključkom: „Iako zajednički zauzeti oko osiguravanja da nijedno cjepivo u svojoj pripremi ne bude povezano s bilo kojim materijalom proizašlim iz pobačaja, ponovno se naglašava moralna odgovornost cijepljenja kako bi se izbjegli ozbiljni zdravstveni rizici za djecu i opću populaciju.“ Pontificia Accademia per la Vita<strong> – </strong>Ufficio Nazionale per la Pastorale della Salute (CEI) -Associazione Medici Cattolici Italiani, “Nota circa l’uso dei vaccini”, Rim, 31. srpnja 2017., na: <a href="http://www.academyforlife.va/content/pav/it/the-academy/activity-academy/note-vaccini.html">http://www.academyforlife.va/content/pav/it/the-academy/activity-academy/note-vaccini.html</a>, (5. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref35" name="_ftn35">[35]</a> Leonard Hayflick, “The limited in vitro lifetime of human diploid cell strains”, <em>Experimental Cell Research</em>, 37/1965., 614–636; Leonard Hayflick, “Mortality and immortality at the cellular level. A review”, <em>Biochemistry</em>, 62/1997., 1180-1190; Debi Vinnedge, „Aborted Fetal Cell Line Vaccines and the Catholic Family. A Moral and Historical Perspective”, <em>Children of God for Life</em>, 2005., na: <a href="https://cogforlife.org/vaccines-abortions/">https://cogforlife.org/vaccines-abortions/</a>, (5. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref36" name="_ftn36">[36]</a> Vidi iscrpnu studiju: Debi Vinnedge, „Aborted Fetal Cell Line Vaccines and the Catholic Family. A Moral and Historical Perspective”, <em>Children of God for Life</em>, 2005., na: <a href="https://cogforlife.org/vaccines-abortions/">https://cogforlife.org/vaccines-abortions/</a>, (5. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref37" name="_ftn37">[37]</a> „Vaccinologist Stanly Plotkin on the Safety of Vaccine Ingredients“, <a href="https://www.rodefshalom613.org/"><em>Rodef Shalom 613</em></a>, na: <a href="https://www.rodefshalom613.org/2020/12/vaccinologist-stanly-plotkin-on-the-safety-of-vaccine-ingredients/">https://www.rodefshalom613.org/2020/12/vaccinologist-stanly-plotkin-on-the-safety-of-vaccine-ingredients/</a>, (7. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref38" name="_ftn38">[38]</a> „Vaccinologist Stanly Plotkin on the Safety of Vaccine Ingredients“, <a href="https://www.rodefshalom613.org/"><em>Rodef Shalom 613</em></a>, na: <a href="https://www.rodefshalom613.org/2020/12/vaccinologist-stanly-plotkin-on-the-safety-of-vaccine-ingredients/">https://www.rodefshalom613.org/2020/12/vaccinologist-stanly-plotkin-on-the-safety-of-vaccine-ingredients/</a>, (7. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref39" name="_ftn39">[39]</a> „Vaccinologist Stanly Plotkin on the Safety of Vaccine Ingredients“, <a href="https://www.rodefshalom613.org/"><em>Rodef Shalom 613</em></a>, na: <a href="https://www.rodefshalom613.org/2020/12/vaccinologist-stanly-plotkin-on-the-safety-of-vaccine-ingredients/">https://www.rodefshalom613.org/2020/12/vaccinologist-stanly-plotkin-on-the-safety-of-vaccine-ingredients/</a>, (7. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref40" name="_ftn40">[40]</a> Paul Mason – John Sherrington, „The Catholic position on vaccination“, 2020., na: <a href="https://www.cbcew.org.uk/wp-content/uploads/sites/3/2020/03/catholic-position-on-vaccination-110820.pdf">https://www.cbcew.org.uk/wp-content/uploads/sites/3/2020/03/catholic-position-on-vaccination-110820.pdf</a>, (5. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref41" name="_ftn41">[41]</a> Pontificia Accademia per la Vita, „Riflessioni morali circa i vaccini preparati a partire da cellule provenienti da feti umani abortiti“, 5. lipnja 2005., na: <a href="https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html">https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html</a>, (4. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref42" name="_ftn42">[42]</a> <a href="https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0024363918761715">Kyle Christopher McKenna</a>, „Use of Aborted Fetal Tissue in Vaccines and Medical Research Obscures the Value of All Human Life“, <em>The Linacre Quarterly</em>, 85 (1)/2018., 16.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref43" name="_ftn43">[43]</a> Janis Pujats – Tomash Peta – Jan Pawel Lenga – Joseph E. Strickland – Athanasius Schneider, „Sull’illiceità morale dell’uso dei vaccini a base di cellule derivate da feti umani abortiti“, 12. prosinca 2020., na: https://www.aldomariavalli.it/2020/12/12/sullilliceita-morale-delluso-dei-vaccini-a-base-di-cellule-derivate-da-feti-umani-abortiti/, (14. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref44" name="_ftn44">[44]</a> „The Personhood Alliance’s official position on vaccine ethics“, <em>Personhood Alliance</em>, 13. listopada 2020., br. 5., na: https://personhood.org/positions/vaccines/, (5. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref45" name="_ftn45">[45]</a> Alexander R. Pruss, „Complicity, Fetal Tissue, and Vaccines“, <em>The National Catholic Bioethics Quarterly</em>, 6/3/2006., 467.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref46" name="_ftn46">[46]</a> Pontificia Accademia per la Vita, „Riflessioni morali circa i vaccini preparati a partire da cellule provenienti da feti umani abortiti“, 5. lipnja 2005., na: <a href="https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html">https://www.corvelva.it/approfondimenti/notizie/riflessioni-morali-circa-i-vaccini-preparati-a-partire-da-cellule-provenienti-da-feti-umani-abortiti.html</a>, (4. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref47" name="_ftn47">[47]</a> Glenn N. Davies – Anthony Fisher – Makarios, „Letter to Scott Morrison“, 20. kolovoza 2020., na: file:///C:/Users/Josip/Downloads/Archbishops_to_PM_re_COVID_vaccine_with_attachments.pdf, (6. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref48" name="_ftn48">[48]</a> Judie Brown, „A Coronavirus Vaccine Containing Aborted Baby Cells? Yes“, <em>American Life League</em>, <a href="https://www.all.org/2020/04">14. travnja 2020</a>., na: <a href="https://www.all.org/a-coronavirus-vaccine-containing-aborted-baby-cells-yes/">https://www.all.org/a-coronavirus-vaccine-containing-aborted-baby-cells-yes/</a>, (5. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref49" name="_ftn49">[49]</a> Jeanne Smits, „Bishop: Christians must refuse COVID vaccine derived from aborted babies, even if it means martyrdom“, 2. listopada 2020., na: https://www.lifesitenews.com/news/bishop-christians-must-refuse-covid-vaccine-derived-from-aborted-babies-even-if-it-means-martyrdom, (5. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref50" name="_ftn50">[50]</a> Jeanne Smits, „Bishop: Christians must refuse COVID vaccine derived from aborted babies, even if it means martyrdom“, 2. listopada 2020., na: https://www.lifesitenews.com/news/bishop-christians-must-refuse-covid-vaccine-derived-from-aborted-babies-even-if-it-means-martyrdom, (5. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref51" name="_ftn51">[51]</a> Arnaud Sélégny, „Is it Morally Permissible to Use the Covid-19 Vaccine?“, <em>SSPX</em>, 4. prosinca 2020., na: <a href="https://sspx.org/en/news-events/news/it-morally-permissible-use-covid-19-vaccine-62290">https://sspx.org/en/news-events/news/it-morally-permissible-use-covid-19-vaccine-62290</a>, (15. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref52" name="_ftn52">[52]</a> Janis Pujats – Tomash Peta – Jan Pawel Lenga – Joseph E. Strickland – Athanasius Schneider, „Sull’illiceità morale dell’uso dei vaccini a base di cellule derivate da feti umani abortiti“, 12. prosinca 2020., na: https://www.aldomariavalli.it/2020/12/12/sullilliceita-morale-delluso-dei-vaccini-a-base-di-cellule-derivate-da-feti-umani-abortiti/, (14. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref53" name="_ftn53">[53]</a> Usp. Josip Mužić, <em>Rat protiv čovjeka. Ideologije i prakse raščovječenja</em>, Glas Koncila, Zagreb, 2015., 263-264.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref54" name="_ftn54">[54]</a> Janis Pujats – Tomash Peta – Jan Pawel Lenga – Joseph E. Strickland – Athanasius Schneider, „Sull’illiceità morale dell’uso dei vaccini a base di cellule derivate da feti umani abortiti“, 12. prosinca 2020., na: https://www.aldomariavalli.it/2020/12/12/sullilliceita-morale-delluso-dei-vaccini-a-base-di-cellule-derivate-da-feti-umani-abortiti/, (14. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref55" name="_ftn55">[55]</a> Janis Pujats – Tomash Peta – Jan Pawel Lenga – Joseph E. Strickland – Athanasius Schneider, „Sull’illiceità morale dell’uso dei vaccini a base di cellule derivate da feti umani abortiti“, 12. prosinca 2020., na: https://www.aldomariavalli.it/2020/12/12/sullilliceita-morale-delluso-dei-vaccini-a-base-di-cellule-derivate-da-feti-umani-abortiti/, (14. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref56" name="_ftn56">[56]</a> Glenn N. Davies – Anthony Fisher – Makarios, „Letter to Scott Morrison“, 20. kolovoza 2020., na: file:///C:/Users/Josip/Downloads/Archbishops_to_PM_re_COVID_vaccine_with_attachments.pdf, (6. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref57" name="_ftn57">[57]</a> Javorka Luetić, „Cjepiva! Koliko nas štite, hoćemo li morati svake godine primati novu dozu…“, <em>Slobodna Dalmacij</em>a, 6. prosinca 2020., 3.</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref58" name="_ftn58">[58]</a> „Covid-19 Vaccines and Treatments in Development“, <em>Children of God for Life</em>, 19. studenoga 2020., na: <a href="https://cogforlife.org/wp-content/uploads/CovidCompareMoralImmoral.pdf">https://cogforlife.org/wp-content/uploads/CovidCompareMoralImmoral.pdf</a>, (8. prosinca 2020.); „List of Vaccines Currently in Preparation“, <em>SSPX</em>, na: <a href="https://sspx.org/sites/sspx/files/list_of_vaccines_currently_in_preparation.pdf">https://sspx.org/sites/sspx/files/list_of_vaccines_currently_in_preparation.pdf</a>, (15. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref59" name="_ftn59">[59]</a> „List of Vaccines Currently in Preparation“, <em>SSPX</em>, na: https://sspx.org/sites/sspx/files/list_of_vaccines_currently_in_preparation.pdf, (15. prosinca 2020.); Kevin C. Rhoades – Joseph F. Naumann, „USCCB Issues Guidance on COVID-19 Vaccines“, <em>Holy Name Catholic Church</em>, 23. studenog 2020., na: <a href="https://holynamewinfield.org/rotator/364-usccb-issues-guidance-on-covid-19-vaccines">https://holynamewinfield.org/rotator/364-usccb-issues-guidance-on-covid-19-vaccines</a>, (15. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref60" name="_ftn60">[60]</a> „Covid-19 Vaccines and Treatments in Development“, <em>Children of God for Life</em>, 19. studenoga 2020., na: <a href="https://cogforlife.org/wp-content/uploads/CovidCompareMoralImmoral.pdf">https://cogforlife.org/wp-content/uploads/CovidCompareMoralImmoral.pdf</a>, (8. prosinca 2020.); „List of Vaccines Currently in Preparation“, <em>SSPX</em>, na: <a href="https://sspx.org/sites/sspx/files/list_of_vaccines_currently_in_preparation.pdf">https://sspx.org/sites/sspx/files/list_of_vaccines_currently_in_preparation.pdf</a>, (15. prosinca 2020.).</p>
<p><a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/#_ftnref61" name="_ftn61">[61]</a> „Cijepljenje protiv COVID-19 – kratak pregled situacije“, <em>Hrvatski zavod za javno zdravstvo</em>, Zagreb, 4. prosinca 2020., na: <a href="https://www.hzjz.hr/ravnateljstvo/cijepljenje-protiv-covid-19-kratak-pregled-situacije/">https://www.hzjz.hr/ravnateljstvo/cijepljenje-protiv-covid-19-kratak-pregled-situacije/</a>, (16. prosinca 2020.).</p>
<p style="text-align: center;">Izvor: <a href="https://www.vjeraidjela.com/moralno-promisljanje-o-cjepivima-povezanim-s-pobacajem/">Vjera i djela</a></p>
<p style="text-align: center;">(Istaknuti tekst: admin. magnifikat M.G.)</p>
</div>
</article>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Čime nas Crkva obvezuje kada govorimo o postanku? (Objavljene istine o stvaranju)</title>
		<link>https://magnifikat.hr/cime-nas-crkva-obvezuje-kada-govorimo-o-postanku-objavljene-istine-o-stvaranju/</link>
		<pubDate>Sat, 24 Nov 2018 21:08:20 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[M.G.]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Biblija]]></category>
		<category><![CDATA[Učenje Katoličke Crkve]]></category>
		<category><![CDATA[Vjera i znanost]]></category>
		<category><![CDATA[Adam i Eva]]></category>
		<category><![CDATA[biblija]]></category>
		<category><![CDATA[istine vjere]]></category>
		<category><![CDATA[postanak]]></category>
		<category><![CDATA[prvi ljudi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://magnifikat.hr/?p=6480</guid>
		<description><![CDATA[Pod pojmom “postanak” podrazumijevat ćemo proces koji je rezultirao pojavom materijalnog svijeta kojeg svakodnevno opažamo, sa svim složenim oblicima koji se u njemu nalaze: atomi, molekule, nebeska tijela, zemlja, živi organizmi, čovjek. Danas postoje&#46;&#46;&#46;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p align="center"><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2018/11/postanak.jpg" rel="attachment wp-att-6482" data-rel="lightbox-0" title=""><img class="alignnone wp-image-6482" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2018/11/postanak.jpg" alt="postanak" width="893" height="367" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2018/11/postanak-300x123.jpg 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2018/11/postanak.jpg 730w" sizes="(max-width: 893px) 100vw, 893px" /></a></p>
<p align="center">Pod pojmom “postanak” podrazumijevat ćemo proces koji je rezultirao pojavom materijalnog svijeta kojeg svakodnevno opažamo, sa svim složenim oblicima koji se u njemu nalaze: atomi, molekule, nebeska tijela, zemlja, živi organizmi, čovjek.</p>
<p>Danas postoje dvije prevladavajuće paradigme koje pokušavaju dati odgovore na pitanja o postanku, a uobičajeno ih se naziva evolucionizam i kreacionizam.<span id="more-2026"></span></p>
<p><strong>Evolucionizam </strong>kaže da je svemir nastao prije 13.7 milijardi godina ekspanzijom singularne točke prostor-vremena popularno nazvane “veliki prasak” (engl. Big Bang). Naturalistički procesi vremenom su doveli do nastanka prvih atomskih jezgara, atoma i molekula koje su se, opet uslijed naturalističkih procesa (uglavnom gravitacijskim kolapsom), organizirale u zvijezde iz kojih su nastali planeti. Tako je prije 4.6 milijardi godina nastao Sunčev sustav u kojem se nalazi planet Zemlja. Nekih 800 milijuna godina po nastanku planeta Zemlje, došlo je do nastanka kompleksnih samoreplicirajućih organskih molekula iz kojih se razvio život. Nadalje, neodarvinističkim procesima mutacija i prirodne selekcije, dolazi do evolucije primitivnog života u složene organizme kao što su bakterije, gljive, biljke i životinje. Jedna grana životinjskog carstva, primati, s vremenom je evoluirala do razine u kojoj se nekim jedinkama razvila razum i inteligencija – i tako je nastao čovjek.</p>
<p>Postoje dvije varijante evolucionizma: ateistički i teistički evolucionizam [1] .Ateistički je onaj koji <em>a priori</em>isključuje bilo kakvu nadnaravnu intervenciju u procese postanka. Teistički je onaj koji dozvoljava ulogu Boga i njegove providnosti koja upravlja svim događajima, pa tako i evolucijom. Nauk teističke evolucije može se sažeti u poznatoj maksimi: “Bog koristi evoluciju kako bi stvarao svijet”.</p>
<p><strong>Kreacionizam</strong>, s druge strane, kaže da je svijet nastao prije svega nekoliko tisuća godina, da ga je Bog stvorio u šest dana, u dovršenom stanju. Kao što Gospodin Isus u Kani nije morao koristiti spore naturalističke procese da bi proizveo vino, tako ni Bog Stvoritelj nije morao koristiti spore naturalističke procese da bi stvorio svemir u dovršenom stanju. Svemir na prvi pogled može izgledati star (kao što je i vino u Kani izgledalo staro), ali pomnija opažanja pokazuju da je zapravo vrlo mlad. Svi osnovni tipovi biljnih i životinjskih vrsta stvoreni su u dovršenom stanju, a kruna stvaranja je čovjek koji je stvoren upravo onako kako nam kaže izvještaj u Knjizi postanka: Adam od praha zemaljskog (usp. Post 2,7), a Eva od Adamova rebra (usp. Post 2,22).</p>
<p>Usporedo s time, treba spomenuti i sve rašireniji pokret “Inteligentni dizajn” (ID) koji pokušava razviti znanstvenu metodu kojom možemo nedvojbeno utvrditi djelovanje inteligentnog agenta na postanak složenih oblika koje promatramo. Kao što arheolog zna da zdjela koju je iskopao nije nastala slijepim prirodnim procesima, već da iza toga stoji inteligentni agent (iako ga on u tom trenutku ne vidi), tako i znanstvenici koji su uključeni u ID pokret pokušavaju naći način da se promatranjem neke strukture odredi stoji li iza nje inteligentni agent. Protagoniste ID pokreta čine katolici, kršćani drugih denominacija, židovi, muslimani pa čak i agnostici. Većina njih ne smatra se kreacionistima u smislu da koriste religijske premise, već samo znanstvenicima koji pokušavaju razviti i primijeniti znanstvenu metodu detekcije dizajna u prirodi.</p>
<p>Budući da Crkva ispovijeda vjeru u “jednog Boga, stvoritelja Neba i Zemlje, svega vidljivoga i nevidljivoga” (Nicejsko-carigradski simbol), pitanje postanka u vjeri Crkve uvijek je zauzimalo središnje mjesto. Zato smo kao katolici dužni, prije nego što postavimo bilo kakvu hipotezu o postanku, poslušati glas crkvenog Učiteljstva, na što nas upozorava i papa Pijo XII: <i>Treba biti na oprezu kada je riječ o pretpostavkama koje, premda su na neki način znanstveno utemeljene, zadiru u učenje sadržano u Svetom pismu ili u predaji. Ako su te pretpostavke izravno ili neizravno upravljene protiv objavljenog nauka, nipošto ih se ne smije odobriti. </i><b>[2]</b><i> </i></p>
<p>Pogledajmo dakle koja ograničenja Crkva stavlja kada je u pitanju govor o stvaranju, tj. koje su to objavljene istine koje se izravno tiču postanka, a obvezuju nas u savjesti:</p>
<ol>
<li><strong>Svijet je imao početak u vremenu. [3]</strong></li>
<li><strong>Stvaranje prvog čovjeka, tijelom i dušom, je nadnaravni čin Boga Stvoritelja. [4]</strong></li>
<li><strong>Adam i Eva, prvi ljudi, su zbiljske i povijesne osobe. [5]</strong></li>
<li><strong>Prvi ljudi, Adam i Eva, stvoreni su u stanju tjelesne besmrtnosti. Da nisu sagriješili, nikada ne bi iskusili tjelesnu smrt: ni oni ni njihovi potomci. [6]</strong></li>
<li><strong>Svi ljudi koji su ikada živjeli na Zemlji vuku svoje porijeklo biološkim rađanjem od Adama i Eve, prvih ljudi. [7]</strong></li>
<li><strong>U jednom trenutku u povijesti, cijelo čovječanstvo svedeno je na samo osmero ljudi: Noa sa svoja tri sina i njihove supruge. [8]</strong></li>
</ol>
<p>Svaka hipoteza o postanku koja ne negira neke od ovih istina može biti dozvoljena i o njoj se može raspravljati. Međutim, ako neka znanstvena hipoteza ili teorija rezultira time da zaniječe neke od ovih istina, onda ju se <i>nipošto ne smije odobriti</i> (usp. riječi Pija XII. gore).</p>
<p>Ovako postavljene stvari ne dovode u pitanje legitimnu nezavisnost znanosti i znanstvenog istraživanja od teologije. Prava sloboda nikada ne može biti odvojena od istine, što nam poručuje i sam Gospodin (<i>Upoznat ćete istinu i istina će vas osloboditi., </i>Iv 8,32). Zadatak Crkve je budno pratiti sve ljudske napore koje su upravljene ka pronalaženju istine, i ispravljati ih onda kada nas vlastito umovanje dovede na put zablude. Zato bl. Ivan Pavao II piše: <i>Zadaća i dužnost učiteljstva nije pomagati da se popune praznine manjkavoga filozofijskog razmišljanja.</i> <i>Naprotiv, njegova je dužnost suprotstaviti se otvoreno i snažno kada sumnjive filozofske tvrdnje prijete opasnošću da se objava ne shvati ispravno i kada se šire lažna i kriva mnijenja koja siju teške zablude, zbunjujući jednostavnost i iskrenost vjere Božjega naroda. […] Na učiteljstvo ponajprije spada rasuđivanje o tome koje se filozofijske pretpostavke i zaključci protive objavljenoj istini </i>[9].</p>
<p>Iz toga slijedi da katolik smije prihvaćati teoriju evolucije i evolucionistički pogled na postanak, ali ako i samo ako istovremeno prihvaća gore navedene objavljene istine. Ali ako bi npr. prihvaćanje teorije evolucije dovelo do toga da kaže da je starost svemira beskonačna, ili da Adam i Eva nisu stvarne osobe, ili da je na Zemlji bilo ili da ima ljudi koji svoje porijeklo ne vuku biološkim rađanjem od Adama i Eve, ili da nije postojao trenutak u povijesti kada je čovječanstvo bilo svedeno na osam ljudi, i slično, onda bi taj nauk trebalo odbaciti – čak i onda ako trenutno postoji znanstveni konsenzus po pitanju nekih od tih tvrdnji.</p>
<p>S druge strane, prihvaćanje kreacionizma nas sigurno neće dovesti do toga da zaniječemo neke od temeljnih istina nauka o stvaranju. Stoga su zaista smiješne i neutemeljene tvrdnje nekih [10] da katolik 21. stoljeća ne smije prihvaćati kreacionizam, kao i stav da je kreacionizam nešto što je isključivo vezano za protestantski fundamentalizam.</p>
<p>Katolik je dijete Božje i kao takvo uživa legitimnu slobodu Božjeg djeteta kada se radi o stvarima o kojima treba donijeti razumski sud. Dokle god to prosuđivanje ostaje u granicama dopuštene slobode, tj. dok se zaključci tog suda ne kose s objavljenim doktrinarnim i moralnim istinama, dužni smo iskazivati puno poštovanje stavu i mišljenjima koja se razlikuju od našeg vlastitog.</p>
<p style="text-align: right;">Izvor: <a href="http://www.katolik.hr/temeljivjeremnu/vjeraiznanostmnu/cime-nas-crkva-obvezuje-kada-govorimo-o-postanku/">katolik.hr</a></p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Prijašnji totalitarizmi su ubijali tijelo, a DŽENDERIZAM UBIJA i tijela i DUŠE! (dr.sc. Ivan Poljaković)</title>
		<link>https://magnifikat.hr/prijasnji-totalitarizmi-su-ubijali-tijelo-a-dzenderizam-ubija-i-tijela-i-duse-dr-sc-ivan-poljakovic/</link>
		<pubDate>Mon, 26 Jun 2017 17:37:05 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[M.G.]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Branitelji vjere]]></category>
		<category><![CDATA[Mladi]]></category>
		<category><![CDATA[Vjera i znanost]]></category>
		<category><![CDATA[Za normalnost]]></category>
		<category><![CDATA[dženderizam]]></category>
		<category><![CDATA[gay parade]]></category>
		<category><![CDATA[homoseksualnost]]></category>
		<category><![CDATA[Ivan Poljaković]]></category>
		<category><![CDATA[rodna ideologija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://magnifikat.hr/?p=3469</guid>
		<description><![CDATA[Kad kažete dječacima i djevojčicama koji ulaze u pubertet, kako danas postoje ljudi koji tvrde da s nama nije određeno što smo: muško ili žensko, (spol) nego da je to nešto što mi možemo&#46;&#46;&#46;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2017/06/MASKE.jpg" rel="attachment wp-att-3470" data-rel="lightbox-0" title=""><img class="wp-image-3470 aligncenter" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2017/06/MASKE-300x165.jpg" alt="MASKE" width="750" height="412" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2017/06/MASKE-300x165.jpg 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2017/06/MASKE.jpg 618w" sizes="(max-width: 750px) 100vw, 750px" /></a></p>
<p>Kad kažete dječacima i djevojčicama koji ulaze u pubertet, kako danas postoje ljudi koji tvrde da s nama nije određeno što smo: <strong>muško ili žensko</strong>, (spol) nego da je to <strong>nešto što mi možemo sami odabrati</strong> sami (rod &amp; rodna teorija)… <strong>čude se – kako je netko tako “glup”.</strong> Kao da se to ne zna.</p>
<p>Nama se još uvijek podrazumjeva, tj. normalno nam je da smo onog spola kojeg smo od rođenja, ili bolje reći i prije rođenja.<br />
Iako nam sena prvi mah čini samo kao &#8220;glupa teorija&#8221; koja nije vrijedna trošenja niti pet minuta vremena, dobro je zaustaviti se na tren i shvatiti <strong>u kakvom to društvu živimo</strong> i od kakvih opasnosti trebamo braniti mlade naraštaje koji tih opasnosti često nisu niti svjesni, a što je očito u trenucima kad <strong>počnu opravdavati homoseksualno ponašanje</strong>, pa iako se zovu katolici&#8230;</p>
<p>Ovdje prepričavam jedno <strong>predavanje koje je održao prof dr. sc. Ivan Poljaković</strong>, a predavanje možete poslušati (uz slikovni prikaz) na videu, u prilogu (prikladno za one koji predaju vjeronauk srednjoškolcima). Dr. Ivan Poljaković je inače stručnjak na tom području i koji se tom temom bavi već 15 godina. Živo je <strong>deset godina na Novom Zelandu</strong> i vidio je kakvo zlo je tamo u kratkom vremenu donio &#8211; dženderizam.</p>
<p>Dženderisti su ljudi koji tvrde da mi jesmo rođeni kao muško ili žensko, ali to je samo pitanje spola, no &#8220;rod je nešto drugo&#8221;, a to je pak nešto što se može mijenjati. I tu je bit te rodne teorije (gender=rod) tj. dženderizma. Oni tu svoju teoriju, naime, žele prikazati kao nekakvu &#8220;znanost&#8221;. Da stvar bude gora, među začetnicima te teorije ili tzv. znanosti su poznati <strong>pedofil Kinsey</strong>, čovjek koji je zlostavljao mnogu djecu, a njegove ideje je nastavlja, <strong>osnivač sotonističke crkve  LaVay.</strong></p>
<p><strong>Teoretičari, promicatelji dženderizma</strong> nisu nikakvi znanstvenici koji bi bili stručni na području medicine, neurologije, psihologije, psihijatrije i sl. nego su mahom <strong>profesori engleskog jezika i filozofije</strong>, koji su znanošću prozvali nešto što je zapravo samo <strong>igra riječi</strong>.</p>
<p>Iako je dženderizam ideologija koja je tek na svom početku već je uzela mnoge žrtve. Upravo zato jer uzima mnoge žrtve i to ne samo da ubija tijelo, nego i duše – može se reći da je <strong>dženderizam moderni oblik totalitarizma </strong>koji gledajući statistički ima <strong>ogroman  broj žrtava</strong>, veći nego svi dosadašnji totalitarni sistemi  (i nacizam i komunizam zajedno…)  A tek je početak! Ta ideja koja je krenula od Amerike brzo se širi, sada i Europom… Želi nam se <strong>silom nametnuti odgoj djece prema tim  idejama</strong>, a roditelje proglasiti nazadnima i “nenormalnima” zato što su heteroseksualci i što im je heteroseksulanost (privlačnost prema suprotnom spolu) normalna, zato što su “robovi patrijarhalnog društva” koje im je nametnulo da se moraju osjećati u skladu sa svojim spolom, jer su ih od početka “terorizirali” dajući im muške ili ženske igračke, robu i sl.</p>
<p>Ovaj oblik totalitarizma je gori od dosadašnjih u tomu što smo prijašnje mogli prepoznati kao loše – jer su koristili tenkove, puške i sl. Ove sada je teško prepoznati. Koriste se lijepim riječima. Sve je pod izlikom <strong>borbe za ljudska prava, za ljubav</strong> i sl.</p>
<p>Nekima je u interesu da se narod ponaša nemoralno, da koristi preservative, (za koje neće reći da nisu niti sigurni), da se liječi od AIDS-a (kopnice) itd. <strong>Farmaceutske tvrtke na tomu zarađuju</strong>. A dženderisti narodu “pomažu”. Kako pomažu? Tako da dijele kondome i tako ih “štite”?! Tajland je primio pošiljku kondoma na dar i za 20 godina dobio <strong>milijun (!) oboljelih od side.</strong> Filipini nisu željeli taj “dar”, (pod utjecajem katoličanstva), pa su u istom vremenskom periodu zabilježili blizu 2000  slučajeva. Puno, ali u usporedbi sa 1 milijun &#8211; vidi se ogromna razlika.</p>
<p>Krivo je homoseksualce tj. ispospolce poistovjetiti sa sudionicima gay parada. Među tim sudionicima veoma je mali broj onih koji su homoseksualci. Oni koji to jesu najčešće se nastoje boriti s tim na drugčiji način. Važno je shvatiti da <strong>homoseksulanost kao sklonost jest jedan problem uz koji</strong>, onaj koji se s tim bori, može postati svet, baš kao što svaki čovjek sa svim svojim slabostima <strong>može postati svet</strong>, ako se trudi riješiti svojih slabosti. Druga stvar je svjesno i hotimično prakticiranje homoseksualnih čina. To ne možemo opravdavati. Ne možemo javno reći da je to “u redu” jer bi tako promicali grijeh koji je još u Bibliji jasno osuđen. Naravno da pri tom nitko ne osuđuje osobu, ali mora se razlikovati ponašanje koje je grešno od osobe kojoj želimo dobro. <strong>Ne možemo mi mijenjati nauk koji su nam predali apostol</strong>i i koji traje već dva tisućljeća. Ni papa to ne može. Ne možemo u ime nekog “milosrđa” pobijati apostole i reći da ne treba obraćenje onima koji su u teškim grijesima zalutali. <strong>Isus voli sve ljude i oprašta im ako se kaju i žele se popraviti.</strong></p>
<p>No, kod homoseksualaca treba također <strong>razlikovati homoseksualce – militante</strong> od onih koji se tiho bore sa svojom sklonošću. Ti militanti su oni koji su u paradama i koji su <strong>opasni ljudi</strong>. Oni žele prikazati da su parade pune istospolaca, što nije točno. Puno je dženderista koji žele postupno doći do toga da od naše djece i mladih učine svoje istomišljenike koji će <strong>birati sami što žele biti: muško ili žensko</strong>, muško koje se osjeća kao žensko ili žensko koje se osjeća kao muško ili… Ima već <strong>bezbroj tih mogućih rodova</strong>. Nekad ih je bilo 20, sad ih je kažu – koliko i ljudi. Jedan od njih je otvoreno govorio kako želi “<strong>sodomizirati vaše sinove</strong>”… No nisu svi tako izravni. Kod njih je važna <strong>metoda – postupnosti</strong>. Najprije treba prihvatiti <strong>homoseksualnost, kao ljudsko pravo</strong>.</p>
<p>Na žalost <strong>i među katolicima su mnogi koji počinju nasjedati na lijepe riječi i vjerovati u te džender – priče</strong>. No ne treba smetnuti s uma kako se i sotona zna zaodjenuti u anđela svijetla. A onda kad se prihvati homoseksulanost kao normalna pojava, onda će se polako doći do toga da se prihvati ono što je tvrdio <strong>Kinsey</strong> (pedofil!) – da su u stvari <strong>većina ljudi biseksualci</strong> (privlačnost prema oba spola), a da je samo 4% heteroseksualaca (privlačnost prema suprotnom spolu). Prema njima, biseksualci su normalni, a <strong>heteroseksualci nisu normalni</strong>, nego bolesni. U Americi se već polako radi na tome <strong>da se normalizira pedofilija</strong>. Takvim tempom za desetak godina može biti da će biti prihvaćena i zoofilija kao normalna pojava.</p>
<p>U kakvom to svijetu živimo? Očito je da je <strong>sotonino djelovanje sve jače, a zdravog razuma sve manje</strong>. Ne treba biti vjernik da bi se shvatilo kako ta teorija nije normalna. Dovoljan je razum. A ipak ta nerazumnost se opasno širi.</p>
<p>Na nama je da činimo koliko je do nas da živimo normalno, svatko u skladu sa svojim pozivom, <strong>da budemo razumni i vjerni Isusu i njegovu evanđelju</strong>.</p>
<p>&#8230;.</p>
<p>A <strong>tko je Ivan Poljaković</strong>, kojeg imate priliku čuti u gornjoj video-snimci? Prepisujem iz knjige: <em>&#8220;Istina&#8221; &#8211; uvod u apologetiku:</em></p>
<ul>
<li>Ivan Poljaković rodio se 1956. Godine u SUBOTICI, gdje je pohađao klasičnu VJERSKU GIMNAZIJU Paulinum.</li>
<li>Kasnije studira GERMANISTIKU I ANGLISTIKU na sveučilištu u Innsbrucku, Cambridgeu, Rostocku i Zagrebu, gdje 1980 godinee i diplomira.</li>
<li>Početkom 90-ih uključuje se u POLITIČKI ŽIVOT hrvatske zajednice, postaje članom predsjedništva Demokratskog saveza HRVATA U VOJVODINI, te u mandatu od 1992. Do 1996. Godine, kao jedini Hrvat, obnaša funkciju ZASTUPNIKA u Vojvođanskom parlamentu.</li>
<li>Kao predstavnik PREDSTAVNIK HRVATSKE MANJINE U VOJVODINI sudjeluje na Međunarodnom mirovnim konfrernicma o bivšoj Juoslaviji u Den Haagu, Londonu i Rimu.</li>
<li>Na Sveučilištu u Aucklandu studira ŠPANJOSLKI JEZIK I KNJIŽEVNOST, a na Teološkom institutu studij za KATEHETU&#8230;</li>
<li>završava diplomski studij za PROFESORA NJEMAČKOG, ENGLESKOG kao stranog, engleskog kao materinjeg i španjoslkog jezika. U veljači 1999. Godine postaje šef odjela za engleski jezik na jednom od najuglednijih koledža na Novom Zelandu.</li>
<li>Na sveučilištu u Aucklandu završava diplomski studij za profesora njemačkog&#8230;</li>
</ul>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Neraspadnuta tijela svetaca – očuvana bez ikakvih postupaka balzamiranja</title>
		<link>https://magnifikat.hr/neraspadnuta-tijela-svetaca-ocuvana-bez-ikakvih-postupaka-balzamiranja/</link>
		<pubDate>Sun, 09 Oct 2016 17:58:08 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[M.G.]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Ako čuda tražiš, gle]]></category>
		<category><![CDATA[Hodočašća]]></category>
		<category><![CDATA[Vjera i znanost]]></category>
		<category><![CDATA[čudo]]></category>
		<category><![CDATA[hodočašće]]></category>
		<category><![CDATA[neraspadnuta tijela]]></category>
		<category><![CDATA[sveci]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://magnifikat.hr/?p=2417</guid>
		<description><![CDATA[Tijela svetaca koja su se kroz stoljeća sačuvala neraspadnuta neobjašnjiv su fenomen za znanstvenike. Mnoga neraspadnuta tijela, u cijelosti ili dijelovi, koji su do sada po svim prirodnim zakonima trebala biti raspadnuta, čuvaju se&#46;&#46;&#46;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/10/sveta-tijela.jpg" rel="attachment wp-att-2418" data-rel="lightbox-0" title=""><img class="wp-image-2418 alignleft" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/10/sveta-tijela-300x153.jpg" alt="sveta-tijela" width="557" height="284" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/10/sveta-tijela-300x153.jpg 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/10/sveta-tijela-768x393.jpg 768w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/10/sveta-tijela-1024x524.jpg 1024w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/10/sveta-tijela.jpg 1400w" sizes="(max-width: 557px) 100vw, 557px" /></a>Tijela svetaca koja su se <strong>kroz stoljeća sačuvala neraspadnuta</strong> neobjašnjiv su fenomen za znanstvenike. Mnoga neraspadnuta tijela, u cijelosti ili dijelovi, koji su do sada po svim prirodnim zakonima trebala biti raspadnuta, čuvaju se <strong>u crkvi svetog Blaža, u Vodnjanu</strong> (Istra). Među brojnim relikvijama tu su neraspadnuti <strong>dijelovi tijela sv. Sebastijana, svete Barbare</strong> i dr.</p>
<p>Jedno od neraspadnutih tijela je i <strong>tijelo sv. časne sestre NIKOLOZE</strong>. Umrla je na glasu svetosti 1512. Kad su časne sestre htjele premjestiti tijelo pokojne sestre iz samostana sv. Ivana Lateranskog tijelo je <strong>nakon četrnaest godina nađeno potpuno neraspadnuto</strong>. Nakon nekog vremena je izloženo vjernicima na štovanje u samostanu sestara gdje se moglo gledati kroz prozor. Zapisano je <strong>45 svjedočanstava o primljenim milostima i čudesima</strong> na njen zagovor. <strong>2009</strong>.-e godine je provedeno CT <strong>ispitivanje</strong> u Splitu gdje je ustanovljeno da su <strong>u tijelu očuvani svi unutarnji organi</strong>.</p>
<p>Očuvano je također i tijelo poniznog, <strong>svetog župnika IVANA OLINIJA. </strong>Bio je župnik u Veneciji, u župi sv. Ivana Krstitelja. U dokumentima je ostala sačuvana njegova prva propovijed u kojoj između ostalog govori: <em>„Veliki strah je u mojoj duši kad vidim kako ću u buduće trebati polagati račun Božjoj dobroti ne samo za svoju dušu, nego vječnom Sucu i za vaše grijehe koje ste učinili zbog moje odgovornosti te primiti neizbježnu kaznu.“</em> Kad je u Veneciji harala kuga <strong>nije oklijevao obilaziti bolesnike bez straha da bi i sam mogao biti zaražen kugom</strong>. Odlazio je i tamo gdje nitko više nije zalazio. Zbog toga su prozvali: „živi svetac“, „hodajuće čudo“. Umro je 1300. godine. Da je tijelo nesraspadnuto otkrilo se kad su sarkofag prevrnula neka nestašna djeca, te je iz njega ispalo tijelo u svećeničkoj odori. I na ovom tijelu su izvršena <strong>ispitivanja</strong> 2009.-e godine u Splitu gdje je ustanovljeno da su <strong>očuvani neraspadnuti i svi unutranji organi</strong>.</p>
<p><strong>Sv. Biskup LEON BEMBO</strong> je također uzor vjere i pobožnosti, čije tijelo je <strong>djelomično raspadnuto</strong> (ustanovljeno na snimanju u Splitu 2009.) Ovog svetog biskupa car je dao zatvoriti, a on je čudom pobjegao u Veneciju gdje se kao potpuno <strong>nepoznat javio časnim sestrama sv. Lovre, kod kojih bi radio najobičnije poslove</strong>. U vrtnoj izbici nalazili bi ga kako u zanosu moli. Tu je i umro 1158. a tek se onda saznalo o komu se radi. <strong>Dvadeset godina nakon smrti na nebu se ukazao vijenac zvijezda i svijetleća ruka koja je pokazivala na sarkofag</strong>. Jedna predaja govori oko tome kako mu je tijelo nađeno na otočiću gdje se nije moglo propustiti mnoštvo naroda koji su tu htjeli hodočastiti, pa se tijelo prenijelo u Veneciju. Kad je tijelo položeno u crkvu, “svi su bolesnici oko crkve ozdravljali…” Više o ovim i drugim neraspadnutim tijelima i relikvijama koje se čuvaju u crkvi sv. Blaža u Vodnjanu vidi na: <a href="http://zupavodnjan.com/sveta-tijela">Sveta tijela &#8211; Vodnjan</a></p>
<p style="text-align: center;">***</p>
<p>Među poznatijim neraspadnutim tijelima svetaca je svakako i <strong>starac sv. Šimun</strong>, koji je četrdeseti dan nakon Isusova rođenja imao tu radost na svoje ruke uzeti Spasitelja, kako mu je bilo najavljeno da će se ispuniti, prije nego napusti ovaj svijet. Tijelo svetog Šimuna, čuva se naraspadnuto, opet bez ikakvih postupaka balzamiranja ili hermetičkog zatvaranja, <strong>u crkvi svetog Šimuna u Zadru.</strong> Prema predaji tijelo je najprije bilo sahranjeno u Carigradu, a onda ga je jedan križar ponio sa sobom ploveći prema Italiji. Nije ipak došao do Italije zbog oluje na moru. Zaustavio se stoga u Zadru, a onda je tu i ostao. Nije odmah odao o komu se radi, nego tek kad se namrt razbolio.</p>
<p style="text-align: center;">***</p>
<p>Štovanje tijela svetaca od davnina ima svoje opravdanje zbog čudesa koja su se događala oko njih. <strong>Vjernici su oduvijek željeli imati sa sobom tijela svetaca tražeći od njih milosti i zagovor, </strong>a tu je opet bila i materijlna korist.</p>
<p><em>Blagdan svetog Šimuna i jučer (8.10.2016) smo svečano proslavili u crkvi sv. Šimuna, u Zadru. Hodočasnici iz crkve sv. Filipa Nerija, opet su imali priliku prije svete mise biti u koloni vjernika koji su se uspinjali do škrinje sv. Šimuna, postavljenoj iznad oltara, te vidjeti njegove kosti koje su neraspadnute već dva tisućljeća te zamoliti za njegov zagovor kod Boga..</em>. (sa lanjskog hodočašća &#8211; vidi na: <a href="http://magnifikat.hr/zadar-sv-simun/">sv. Šimun</a> )</p>
<p style="text-align: center;"><em>Neka sv. starac Šimun i svi sveci Božji čuvaju našu svetu vjeru od propadanja. </em></p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Euharistija &#8211; LIJEK BESMRTNOSTI &#038; euharistijska čuda</title>
		<link>https://magnifikat.hr/euharistija-lijek-besmrtnosti-euharistijska-cuda/</link>
		<pubDate>Mon, 18 Jul 2016 20:08:19 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[M.G.]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Ako čuda tražiš, gle]]></category>
		<category><![CDATA[Euharistijska čuda]]></category>
		<category><![CDATA[LJUBITE JEDNI DRUGE]]></category>
		<category><![CDATA[Sv. Misa]]></category>
		<category><![CDATA[Vjera i znanost]]></category>
		<category><![CDATA[čuda]]></category>
		<category><![CDATA[euharistija]]></category>
		<category><![CDATA[lanciano]]></category>
		<category><![CDATA[misa]]></category>
		<category><![CDATA[pričest]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://magnifikat.hr/?p=1948</guid>
		<description><![CDATA[Euharistijska čuda potvrđuju našu vjeru da je u posvećenoj hostiji ŽIVI ISUS tj. uprisutnjenje Isusove muke, smrti i uskrsnuća&#8230; Kad bi ovog bili svjesni ne bi propuštali (osobito nedjeljne) svete mise &#8230;  &#8230; Kao&#46;&#46;&#46;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<div id="attachment_1949" style="width: 381px" class="wp-caption alignleft"><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/07/euh-lanc.jpg" rel="attachment wp-att-1949" data-rel="lightbox-0" title=""><img class="wp-image-1949" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/07/euh-lanc-200x300.jpg" alt="Lanciano (Ch), Miracolo Eucaristico, il reliquiario" width="371" height="557" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/07/euh-lanc-200x300.jpg 200w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/07/euh-lanc.jpg 550w" sizes="(max-width: 371px) 100vw, 371px" /></a><p class="wp-caption-text">Relikvijar u Lanicanu (It) 1. pokaznica sa ostatkom posvećene hostije koja se pretvorila u srčano mišićno tkivo i 2. kalež sa pet grumenova krvi (8.st)</p></div>
<p><em>Euharistijska čuda potvrđuju našu vjeru da je u posvećenoj hostiji ŽIVI ISUS tj. uprisutnjenje Isusove muke, smrti i uskrsnuća&#8230; Kad bi ovog bili svjesni ne bi propuštali (osobito nedjeljne) svete mise &#8230; </em></p>
<p>&#8230;</p>
<p>Kao i kod drugih euharistijskih čuda koja su se dogodila tijekom povijesti Crkve, čudo u Poljskom mjestu  <strong>Sokółka</strong> (u Poljskoj) je posebna <strong>objava moći Svemogućeg Boga</strong> koji nas sve poziva na obraćenje; to nam također služi kao ogledna lekcija.</p>
<p>Preko nadnaravnih znakova kao što su euharistijskih čuda, <strong>Krist potvrđuje da je Euharistija &#8211; uprisutnjenje Njegove muke, smrti i uskrsnuća</strong>. Pod prilikama kruha i vina, On je uistinu prisutan u Njegovom uskrslom i proslavljenom čovještvu.</p>
<p><strong>Patnja Srca Isusova</strong></p>
<p>Ukratko ćemo sagledati <strong>rezultate znanstvenih studija provedenih na tri najpoznatija euharistijska čuda.</strong></p>
<p>Poput nedavnog čuda u mjestu <strong>Sokółka</strong>, euharistijsko <strong>čudo u Buenos Airesu</strong> (1996.) dogodio nakon što je posvećena hostija, profanirana od strane nepoznatog počinitelja, <strong>promijenjena u mišićno tkivo ljudskog srca</strong>. To je ustanovljeno 1999.gog. od strane tima američkih istraživača u New Yorku pod vodstvom poznatog kardiologa i forenzičkog patologa profesora F. Zugibea. Znanstvenici koji su ispitivali opisani uzorak nisu imali pojma otkud je uzorak tkiva došao. Ustanovili su da je analizirani materijal fragment srčanog mišića. Mišić je bio u upalnom stanju, a sadržavao je veliki broj bijelih krvnih stanica, što <strong>ukazuje da je srce bilo živo u trenutku kada je primjerak uzet.</strong> Činjenica da su bijele krvne stanice ušle u tkivo bio je dokaz da srce <strong>silno pati</strong>, kao na primjer, kada bi netko bio teško pogođen u prsni koš.</p>
<p>Možda najpoznatije Euharistijsko čudo se dogodilo u osmom stoljeću <strong>u Lancianu</strong>, u Italiji. Bazilijanski redovnik, slaveći svetu misu počeo je, u trenutku pretvrobe, sumnjati da kruh zaista postaje Tijelo Kristovo, a vino Isusova krv. Kad je izgovarao riječi posvete, <strong>kruh se (vidljivo) promijenio u tijelo, a vino u krv</strong> – na način na koji su to mogla zapaziti osjetila. 18. studenog 1970., papa Pavao VI uputio grupu talijanskih znanstvenika da provede temeljitu analizu euharistijskih otajstava. Završeno 4. ožujka 1971. godine, znanstvena otkrića potvrdila su tradicionalnu vjeru. Sa znanstvenog gledišta  istraživana hostija je sadržavala <strong>kompletno ljudsko srce</strong> tj. tu su bili svi elementi koji ljudsko srce sačinjavaju.  Sačuvano je također  pet kuglica zgrušane ljudske krvi , krvne grupe AB, one iste koja se nalazi i na Torinskom platnu. Godine 1976, UN je imenovao liječnike koji bi provjerili istinitost nalaza. Uzeli su uzorke krvi i mesa iz euharistijskog čuda u Lancianu, na analizu. Rezultati njihovih istraživanja potvrdila stručno mišljenje talijanskih znanstvenika.</p>
<p>U mjestu <strong>Sokółka</strong> , veliki <strong>središnji dio hostije promijenjen je u mišićno tkivo ljudskog srca</strong> u stanju agonije i velike patnje. Struktura mišićnih <strong>vlakana srca (u sredini hostije) je također usko povezana sa sastavom kruha</strong>  (okolo) da je potpuno isključena svaka mogućnost ljudskog uplitanja.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><strong>  Što je više mogao Isus učinio za nas?</strong></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Kroz ovakve izvanredne znakove kao što su ova euharistijska čuda, Krist želi jasno vratiti u naše svijesti činjenicu da je Euharistija <strong>sakramentalno uprisutnjenje cijele drame Njegove muke, smrti i uskrsnuća</strong>. Na taj način, svi smo mi u mogućnosti sudjelovati u Kristovoj pobjedi nad smrću, Sotone i grijeha. <strong><em>&#8220;Što je više mogao Isus učinio za nas?&#8221;,</em></strong> piše <em>sveti Ivan Pavao II</em> u svojoj enciklici o Euharistiji. &#8220;Zaista, u Euharistiji nam pokazuje ljubav koja ide &#8220;do kraja &#8220;(Iv 13: 1), ljubav koja ne poznaje mjeru&#8221; (EE, 11). &#8220;Euharistija&#8221;, on primjećuje, &#8220;je žrtva križa koja se ovjekovječuje kroz stoljeća. (&#8230;) Kad Crkva slavi Euharistiju &#8211; taj <strong>središnji događaj spasenja</strong> je <strong>stvarno prisutan</strong> i &#8216;djelo našeg otkupljenja provodi&#8217; (EE, 11). Dakle, žrtva križa ne ostaje ograničena na prošlost, budući da je &#8220;sve što je Krist &#8211; sve što je učinio i pretrpio za sve ljude &#8211; sudjeluje u božanskoj vječnosti  i tako nadilazi sve vrijeme&#8221; (EE, 11).</p>
<p>U Bogu ne postoji prošlost ili budućnost, samo <strong>vječno &#8220;sada&#8221;.</strong> To je razlog zašto je Isus Krist, što je pravi Bog i pravi čovjek, preuzeo na sebe svu bol i grijeh svakog ljudskog bića. Tijekom svoje muke i smrti na križu, On je iskusio posljedice grijeha cijelog čovječanstva. U ovom iskustvu najvećeg zla, on, pravi Bog i pravi čovjek, ponudio je Bogu Ocu sebe i sve ljude.</p>
<p>Kroz svoju muku, smrt i uskrsnuće, Krist je pobijedio grijeh i Sotonu, otvorio vrata neba za sve i dao <strong>smisao našeoj patnji i smrti. </strong>Zahvaljujući Kristu, svako naše trpljenje (<strong>koje ujedinjujemo s Njegovim trpljenjem za spasenje svijeta</strong>) postaje put našeg spasenja i izvor najvećih milosti. Zahvaljujući Njemu i naša srmt postaje sudjelovanje u Njegovoj konačnoj pobjedi nad smrti i uskrsnućem, samo ako svoje povjerenje poklonimo Njemu i po njemu se pomirimo s Ocem.</p>
<p>Sjetimo se, dakle, da kad se god nalazimo u iskustvu patnje imao priliku zahvaliti Isusu za ovo iskustvo i povjeriti ga Njemu: <em>„Isuse, ujedini svoj trpljenje s ovim trpljenjem&#8230; „</em></p>
<p><strong>  Protuotrov za smrt</strong></p>
<p><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/07/euharistija-1.png" rel="attachment wp-att-1950" data-rel="lightbox-1" title=""><img class="wp-image-1950 alignleft" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/07/euharistija-1-300x195.png" alt="euharistija 1" width="489" height="318" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/07/euharistija-1-300x195.png 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/07/euharistija-1-768x499.png 768w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/07/euharistija-1.png 924w" sizes="(max-width: 489px) 100vw, 489px" /></a>Zahvaljujući sakramentu Euharistije, možemo se sjediniti s Isusom u Njegovoj žrtvi na križu, doživjeti radost uskrsnuća i sudjelovati u životu i ljubavi Božjoj u zajedništvu Presvetog Trojstva. Moramo se sjetiti da je &#8220;Kristova žrtva i žrtva Euharistije samo &#8211; jedna žrtva&#8221; (Katekizam Katoličke Crkve, 1367) i da kad sudjelujemo u svetoj misi trebamo prinijeti sebe, u jedinstvu s Kristom, Bogu Ocu.</p>
<p><strong>Uskrsli Krist</strong> postaje za nas Euharistija<strong>, &#8220;Kruh života&#8221;</strong> (Iv 6, 35). Isus nam govori: &#8220;<em>Ja sam Kruh živi koji je s neba sišao; tko bude jeo od ovoga Kruha, živjet će uvijeke. Kruh koji ću ja dati za život svijeta tijelo je moje&#8221;(Iv 6, 51); &#8220;Zaista, zaista, kažem vam, ako ne jedete tijela Sina Čovječjega i ne pijete krvi njegove, nemate života u sebi; Tko blaguje tijelo moje i pije krv moju, ima život vječni; i ja ću ga uskrisiti u posljednji dan. Tijelo je moje jelo istinsko, krv je moja piće istinsko. Tko jede moje tijelo i pije moju krv, u meni ostaje i ja u njemu. Kao što je mene poslao Otac i ja živim po Ocu, tako i onaj koji mene blaguje živjet će po meni. Ovo je kruh koji je sišao s neba (&#8230;); Tko jede ovaj kruh, živjet će uvijeke &#8220;(Iv 6: 55-58).</em></p>
<p>&#8220;Euharistija&#8221;, piše Blaženi Ivan Pavao II &#8220;je stremljenje prema cilju, predokus punine radosti koju je obećao Krist (Iv 15,11); to je na neki način anticipacija neba (&#8230;). Oni koji se hrane Kristom u Euharistiji ne trebaju čekati da će tek jednom primiti vječni život: oni već posjeduju taj život na zemlji, kao prvinu buduće punine koja će tada čovjeka obuhvatiti u njegovoj cjelovitosti. Jer u Euharistiji smo također dobiti zalog uskrsnuća našeg tijela na kraju svijeta: <em>&#8220;Tko jede tijelo moje i pije krv moju, ima život vječni; i ja ću ga uskrisiti u posljednji dan&#8221; (Iv 6:54 ).</em> Taj zalog budućeg uskrsnuća proizlazi iz činjenice da je tijelo Sina Čovječjega, prisutno u euharistiji, njegovo  tijelo &#8211; u svom slavnom stanju nakon uskrsnuća. Sa Euharistijom primamo  &#8216;tajnu&#8217; uskrsnuća. Iz tog razloga <strong>Sveti Ignacije Antiohijski </strong>s pravom opisuje <strong>euharistijski kruh </strong>kao<strong> <em>&#8220;lijek besmrtnosti, protuotrov za smrt</em></strong>&#8221; (EE, 18).</p>
<p><strong> Tko to može shvatiti?</strong></p>
<p>Židovi su bili šokirani i zgražali se nad onim što je Isus govorio o euharistiji. &#8220;Kako nam ovaj može dati nam tijelo svoje za jelo?&#8221; &#8211; pitali su (Iv 6, 60). <strong>&#8220;Tvrd je to govor, </strong>govorili su i<strong> „tko ga može slušati?&#8221;</strong> A Isus ih pita: &#8220;Zar vas ovo sablažnjava? A što ako vidite Sina Čovječjega kako uzlazi onamo gdje je prije bio? Duh je onaj koji oživljuje, tijelo ne koristi ništa. Riječi koje sam vam govorio Duh su i život su“! (Iv 6, 61-63) Kad Isus kaže: &#8220;A što ako vidite Sina Čovječjega kako uzlazi onamo gdje je prije bio? On aludira na proslavu svoga čovještva, uskrsnućem i uzašašćem na nebo.</p>
<p>Na drugom mjestu Isus kaže apostolima: &#8220;Kad uzdignete Sina Čovječjega, tada ćete spoznati da jesam&#8221; (Iv 8: 28), to jest<strong>, nakon njegove smrti i uskrsnuća, oni će znati da je On je Bog</strong>. &#8230;</p>
<p>Od tog trenutka je Isus Krist završio svoju vidljivu fizičku prisutnost na Zemlji i započeo novi način postojanja. Tako je i njegova stvarna  prisutnost u Euharistiji moguća. <strong>Euharistija je Uskrsli Krist u njegovu proslavljenom čovječanstva koji daje svega sebe za nas, tako da bi nas &#8220;dionici božanske naravi&#8221; </strong>(2 Pt 1, 4).</p>
<p>U Euharistiji, <strong>Krist nas preobražava</strong> snagom Duha Svetoga, tako da bismo i mi mogli čak i sada na zemlji sudjelovati u ljubavi i vječnom životu Presvetoga Trojstva. Zato nas Isus upozorava: <em>&#8220;ako ne jedete tijela Sina Čovječjega i ne pijete krvi Njegove, nemate života u sebi&#8221;</em> (Iv 6, 53). Drugim riječima, ako ne živimo u stanju posvetne milosti i ne primamo Euharistiju vjerujući  u tajanstvenu prisutnost Njegova tijela  i krvi, onda mi se oduzima <strong>vječni život.</strong></p>
<p>Završavajući <strong>svoj govor o otajstvu euharistije, Isus kaže svojim apostolima: <em>&#8220;Ali ima među vama koji ne vjeruju.</em>&#8221; Jer znao je Isus od početka koji</strong> su to što ne vjeruju i tko je taj će ga izdati &#8220;(Iv 6, 64). &#8220;Nisam li dvanaestoricu izabrao, a ipak jedan je od vas đavao? Govorio je o Judi, sinu Šimuna Iškariotskoga &#8220;(Iv 6, 70-71). Judina <strong>izdaja</strong> počela je kad je odbio vjerovati  u ono što je Isus učio na temu euharistije. Tako i mi izdajemo Isusa, kad ga odbacujemo Njegovu objavljenu istinu o Njegovoj stvarnoj prisutnosti u Euharistiji, ili kada primimo pričest nedostojno.</p>
<p style="text-align: right;">o. M. Piotrowski</p>
<p>izvor: časopis <em>Love one another</em></p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>Vjernici u Poljskoj pred euharistijskim čudom (Sokółka, 2008.)</title>
		<link>https://magnifikat.hr/vjernici-u-poljskoj-pred-euharistijskim-cudom-sokolka-2008-2/</link>
		<pubDate>Sun, 13 Mar 2016 21:53:21 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[M.G.]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Euharistijska čuda]]></category>
		<category><![CDATA[LJUBITE JEDNI DRUGE]]></category>
		<category><![CDATA[Sv. Misa]]></category>
		<category><![CDATA[Vjera i znanost]]></category>
		<category><![CDATA[čudo]]></category>
		<category><![CDATA[EUHARISTIJSKA ČUDA]]></category>
		<category><![CDATA[Isus]]></category>
		<category><![CDATA[misa]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://magnifikat.hr/?p=1511</guid>
		<description><![CDATA[U listopadu 2008. godine, izvanredni događaj dogodio se u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog, u mjestu Sokółka, u Poljskoj. Posvećena Hostija u središnjem dijelu pretvorena je u mišićno tkivo koje pripada živom ljudskom SRCU&#46;&#46;&#46;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/cud_sokolka.jpg" rel="attachment wp-att-1503" data-rel="lightbox-0" title=""><img class="wp-image-1503 alignleft" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/cud_sokolka-226x300.jpg" alt="cud_sokolka" width="384" height="510" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/cud_sokolka-226x300.jpg 226w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/cud_sokolka.jpg 640w" sizes="(max-width: 384px) 100vw, 384px" /></a>U listopadu 2008. godine, <strong>izvanredni događaj</strong> dogodio se u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog, u mjestu Sokółka, u Poljskoj. <strong>Posvećena Hostija u središnjem dijelu pretvorena je u mišićno tkivo koje pripada živom ljudskom SRCU koje trpi smrtnu agoniju</strong>.</p>
<p>Što se događalo to jutro na svetoj misi?</p>
<p>U 8:30, u nedjelju ujutro <strong>12. listopada 2008</strong>. godine, fra Filip Zdrodowski je slavio svetu misu u gore spomenutoj crkvi. Fra Jacek Ingielewicz mu je pomogao u dijeljenju svete pričesti. <strong>Jedna hostija slučajno je pala na stepenicu oltara.</strong> Župljanka koja je klečala u blizini to je primijetila i pokazala fra Jaceku. <strong>On je odmah hostiju podigao.</strong> Vidjevši da je bila prljava <strong>stavio ju je u vasculum</strong> (posudicu u kojoj svećenik opere prste nakon podjele svete pričesti).</p>
<p>Nakon mise, sakristanka, <strong>sestra  Julia Dybowska</strong>, je odnijela vasculum u sakristiju, ispraznila njen sadržaj u drugu posudu, i zaključala u sef. Samo ona i župnik, mons. Stanisław Gniedziejko, imali su ključ od sefa. Važno je napomenuti da je sestra Julia član Kongregacije sestara službenica Isusa u Euharistiji, čija posebna karizma je <em>promicanje i štovanje Isusa prisutnog u Presvetom Sakramentu. </em><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/sr.jpg" rel="attachment wp-att-1504" data-rel="lightbox-1" title=""><img class="wp-image-1504 alignleft" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/sr.jpg" alt="sr" width="175" height="140" /></a></p>
<p>Nikad radnije sestra Julija se nije našla u sličnoj situaciji, te je <strong>svaki dan provjeravala posvećenu hostiju, je li se otopila</strong>. Za očekivati je bilo da se otopi za par dana. Nakon sedmicu dana, <strong>19.10. sestra Julija je otvarajući sakristiju osjetila miris kruha. Kad je pogledala posudicu sa hostijom bila je u čudu: U sredini hostije bila je krv, a taj srednji dio izgledao je kao živi komad mesa. </strong></p>
<p>Kasnija laboratorijska analiza će pokazati da se stvarno radi o pravom mišiću koji ima <strong>karakteristike tkiva živog ljudskog srca i to u trenutku umiranja, kao da ima infarkt.</strong></p>
<p>Sestra Julija je u čudu promatrala hostiju i govori kako se osjećala kao Mojsije kad je gledao u gorući grm, koji gori a ne izgara. Budući da je sestra tu dugo stajala nepomično vlč. Filip Zdrodowski ju je upitao što nije u redu. S. Julia je objasnila što je imala u ruci i kako je posvećenena hostija tamo dospjela. <strong>Stavila je posudicu na stol kako bi svećenici prisutni u sakristiji mogu vidjeti što se dogodilo</strong>. Mons. Stanisław Gniedziejko će se kasnije prisjetiti svog šoka kad je vidio crvenu tvar na bijeloj Hostiju. Gledajući izbižega i on je primjetio da je sredina imala izgled živog mišinog tkiva.</p>
<p>Svi su znali da je to bila posvećena Hostija i vjerovali da je tu prisutan uskrsli Krist, u svom proslavljenom čovještvu. Počeli su se pitati o čemu je tu riječ i ne želi li Isus preko ovog događaja nešto dati do znanja. <strong>Istog dana obavješten je i biskup koji je ubrzo posjetio Sokółku. </strong></p>
<p><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/cud-eucharystyczny-sokółka.png" rel="attachment wp-att-1505" data-rel="lightbox-2" title=""><img class="wp-image-1505 alignright" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/cud-eucharystyczny-sokółka-300x198.png" alt="cud-eucharystyczny-sokółka" width="221" height="146" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/cud-eucharystyczny-sokółka-300x198.png 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/cud-eucharystyczny-sokółka.png 600w" sizes="(max-width: 221px) 100vw, 221px" /></a>Zatražio je da se hostija drži na sigurnom i promatra.<br />
Dana 29. listopada, posudica sa Hostijom je prebačena u tabernakul kapelice Božjeg Milosrđa. Sljedeći dan, <strong>nadbiskup je Hostiju uklonio iz vode i postavio na bijeli korporal</strong>, a onda postavio u ciborij i natrag u tabernakul. U kratko vrijeme hostija se osušila. A <strong>crvenkasto-smeđa tvar koja je otisnuta na korporalu &#8211; ostala je do danas. </strong>Kroz tri godine hostija se držala u toj kapelici.</p>
<p><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/sokolka-5.jpg" rel="attachment wp-att-1506" data-rel="lightbox-3" title=""><img class="alignnone size-medium wp-image-1506" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/sokolka-5-300x225.jpg" alt="sokolka-5" width="300" height="225" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/sokolka-5-300x225.jpg 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/sokolka-5-768x576.jpg 768w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/sokolka-5.jpg 800w" sizes="(max-width: 300px) 100vw, 300px" /></a><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/kapela.jpg" rel="attachment wp-att-1507" data-rel="lightbox-4" title=""><img class="alignnone wp-image-1507" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/kapela-300x170.jpg" alt="kapela" width="399" height="226" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/kapela-300x170.jpg 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/kapela.jpg 591w" sizes="(max-width: 399px) 100vw, 399px" /></a></p>
<p>Od 2.listopada 2011. svečano je vraćena u crkvu Gospe od Ružarja, u kojoj vjernici imaju cjelodnevno klanjanje.</p>
<p><strong>Zaključci znanstvenika</strong></p>
<p><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/cud-eucharystyczny-w-sokólce.png" rel="attachment wp-att-1502" data-rel="lightbox-5" title=""><img class="wp-image-1502 alignright" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/cud-eucharystyczny-w-sokólce-300x142.png" alt="cud-eucharystyczny-w-sokólce" width="391" height="185" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/cud-eucharystyczny-w-sokólce-300x142.png 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/cud-eucharystyczny-w-sokólce-520x245.png 520w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/cud-eucharystyczny-w-sokólce-720x340.png 720w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/03/cud-eucharystyczny-w-sokólce.png 600w" sizes="(max-width: 391px) 100vw, 391px" /></a></p>
<p>Iz kurije u Białystoku je upućeno pismo <strong>prof. Mariji Sobaniec-Łotowskoj i prof. Stanisławu Sulkowskom</strong>, od kojih je zatraženo da znanstveno istraže &#8220;materijal koji se čuva u župnoj crkvi Sokółke, sv. Antuna Padovanskog.&#8221; U pismu je naglašeno je stvar ozbiljna, hitna i treba biti držana u povjerenju.</p>
<p>Inače, prof. Maria Sobaniec-Łotowska i Stanisław Sulkowski su i <strong>izvanredni znanstvenici, vrlo cijenjeni u Poljskoj i inozemstvu</strong>. Kroz trideset godina s<strong>pecijalizirali su se u području patohistološke dijagnostike i imaju mnogo akademskih postignuća</strong>.<br />
7. kolovoza 2009. godine, prof Maria Sobaniec-Łotowska otputovala je  u Sokółku gdje, u nazočnosti posebnog povjerenstva, uzela uzorak sa tajanstvene tvari na Hostiji. &#8220;Kada sam uzela uzorak&#8221;, ona kaže: &#8220;nisam imala pojma što je bila ta tvar. Dobila sam malu količinu. Bilo je smeđe boje..&#8221;<br />
Dvoje profesora proveli <strong>odvojene, strogo znanstvene analize na uzorku Hostije</strong>. Koristeći se posebnim svjetlom i elektronskim mikroskopom, oni su sve fotografirali i napravili detaljan opis morfoloških slika.<br />
Odvojeni <strong>rezulati i neovisna analiza potpuno se se podudarali.</strong> Ispostavilo se da je tajanstveni sastojak u koji se posvećena Hostija promjenila bilo &#8211; mišićno tkivo ljudskog srca koje doživljava agoniju smrti, kao da je u trenutku srčanog zastoja. (&#8230;)  I ono što je važno, po našem mišljenju, je činjenica da se materijal koji smo analizirali u potpunosti sastoji od tog tkiva. &#8221;<br />
<strong>Profesor Stanisław Sulkowski</strong> naglašava, &#8220;Tvar koju sadrži Hostija brzo se otapa kada se uroni u vodu. No, ova sveta Hostija iz Sokółke &#8211; ne &#8211; što je zbunjujuće za znanost. Što je još više zapanjujuće jest <strong>činjenica da je srednji dio hostije pretvoren u mišićno tkivo srca, tvoreći nedjeljivu strukturu sa ostatkom bijele hostije.</strong>&#8221;</p>
<p>Mikrofotografije predstavjaju jedan <strong>znanstveni dokaz koji pokazuje da nitko nije mogao ujedinio mišićno tkivo dvije strukture &#8211; SRCE I KRUH.</strong> Čak i znanstvenici koji su opremljeni sa najsuvremenijom opremom ne mogu proizvesti nešto slično. To isključuje svaku mogućnost ljudskog uplitanja.<br />
Profesor Maria Sobaniec-Łotowska naglašava, &#8220;&#8230; tu nije moglo biti  ljudske intervencije. Još jedna izvanredna činjenicu treba spomenuti. Hostija je ostala uronjena u vodu velik dio vremena. A ipak <strong>naša istraživanja ne pokazuju promjenu srčanog mišića kakav se očekuje nakon takvog uranjanja</strong>&#8230; Sa znanstvenog stajališta ne možemo objasniti ovu činjenicu. Ovo je nesumnjivo najvažnije istraživanje koje sam provela u svom životu. Rezultati su bili šokantni za mene. Oni ukazuju na <strong>izvanrednom fenomen, koji je sa znanstvenog stajališta, jednostavno neobjašnjiv. &#8220;</strong></p>
<p>Nažalost, ima i onih koji će, iz ideoloških razloga, poreći činjenica da se dogodilo čudo i šire propagandu laži.<br />
Jedni su čak na temelju toga što je pronađeno tkivo <em>srca koje umire</em> zaključili kako <strong>mora da je počinjeno ubojstvo</strong>, pa je tužitelj poduzeo sve da ispita slučaj. No, naravno, brzo je odbacio optužbe zbog nedostatka dokaza. <span style="line-height: 1.5;"> Ateisti koji odbacuju objektivne činjenice ponašaju se iracionalno. <strong>Čudo u mjestu Sokółka ne ide u prilog njihovu svjetonazoru pa pribjegavaju smiješnim i iracionalnim argumentima.</strong></span></p>
<p>Ni prof. Maria Sobaniec-Łotowska, ni prof. Stanisław Sulkowski ne prikrivaju činjenicu da su vjernici.  Međutim, oni u svom istraživanju nisu vođeni zaključcima vjere nego su <strong>istraživanje obavili stručno i savjesno a što su dokumentirali i sa brojnim fotgrafijama</strong>.<br />
&#8230;<br />
Pretvroba posvećene hostije u mišić ljudskog srca u smrtnoj agoniji <strong>znak je sve nas &#8211; koji poziva na &#8211; obraćenje.</strong> To je podsjetnik svima nama da je <strong>svaka misa uprisutnjenje Isusove muke, smrti i uskrsnuća, te da je Krist uistinu prisutan u posvećene Hostiji</strong> u njegovom proslavljenom čovještvu.</p>
<p>Fr. Mieczysław Piotrowski</p>
<p><a href="http://www.loamagazine.org/nr/love_one_another22.html">Izvor: časopis &#8221;Ljubite jedni druge&#8221;</a></p>
]]></content:encoded>
			</item>
	</channel>
</rss>
