Tko je bila papina majka – Emilija Wojtyla?

KNJIGA MP

Litvanski, ukrajinski, slovački, židovski ili poljski? Istraživanje korijena Emilije Kaczorowske-Wojtyła

Kanonizacija Ivana Pavla II. značila je i da se povećao interes ne samo za njega nego i za njegovu obitelj. Jedna od najvećih tajni donedava je okruživala Papinu majku – Emiliju Kaczorowski-Wojtyle  koja je umrla kad je Karol imao samo devet godina. Papa nije mnogo govorio o svojoj majci. Nije ni čudo da se tijekom godina pojavljuju različite teorije o njenu životu I porijeklu. Prije samo nekoliko mjeseci konano su pobijeni mitovi vezani uz Emiliju Wojtyla.

 Pola srca pripada Litvi

Litvi Prije hodočašća u Litvu 1993. godine Ivanu Pavlu II je rečeno da su lokalni mediji izvijestili o litvanskom porijeklu njegove majke. Sugerirano je da se isrprave te informacije. A zašto? – odgovorio je, odmahujući rukom.

Nisu se pojavljivali nikakvi ispravci kad su se u majčinu porijeklu tražili ukrajinski, židovski ili slovački korjeni, iako se nikada nisu davali za to jasni dokazi.

Litvansko porijeklo Emilije Kačorowske bilo je dosta glasno u Litvi prilikom Papina posjeta 4. i 8. rujna 1993. god. “Majka pape Ivana Pavla II Emilija Kačorovska bila je Litvanka.” – napisao je litvanski dnevnik “Republika”.  Novine su se oslanjale na svjedočanstvo određene Birute Šadauskiene, prema kojem su otac njenog muža i Emilijina majka bili – njeni rođaci. Emilija je bila litvanka, govorila je je jednim litvanskim dijalektom (“po żmudzku”) Čak i prije proglašenja neovisnosti (Litve u god 1918.) ostala je studirati u Vilnus i ostala je tamo da bi radila kao učiteljica. Tamo je upoznala Poljaka za kojeg se udala” – tako su novine citirale riječi Šadauskiene. Prema novinama, pretpostavlja se da je papa znao o svojim litvanskim korjenima što potvrđuju njegove riječi da – pola njegova srca pripada Litvi. Šadauskiene nije iskuljučila to da majka možda nije otkrila sinu svoje litvansko prijeklo. Bilo mu je devet godina kad mu je umrla majka. Kako su Poljska i Litva bile u neprijateljskim odnosima Emilija nije mogla razgovarati o tome. Muž joj je bio časnik u vojsci. Žena je živjela kao u neprijateljskom kampu – tvrdila je Šaudeskeiene. Prema njenim riječima, nakon Emilijina odlaska u Posljku njeni su kontakti sa litvanskom obitelji prekinuti, između stalog zbog tada neprijateljskih poljsko-litvanskih odnosa. Međutim, Emilija je poslala sliku njezina supruga i četverogodišnjeg Karola – tvrdi Šadauskiene.

Na zamolbu novina traženi su podaci o litvanskom porijeklu majke Ivana Pavla II. Tražili su u državnom povijesnom arhivu u Litvi, gdje se čuvaju crkvene isprave, ali dokaz da Emilija Kačorovksa nije došla iz Litve nije pronađen. Litvanski mediji su više puta spomenuli litvansko porijeklo majke osobito nakon smrti Ivana Pavla II.

OBITELJSKI ODNOS S PAPOM

Ukrajina je također priznala povezanost sa Ivanom Pavlom II. Dnevnik “Den” (dan) odmah je nakon njegove smrti napisao da stanovnici Lwowa osjećaju gotovo “obiteljski odnos s papom”. Tim više što je majka Karola W. došla iz ukrajinske obitelji Kačorovski. Prije toga, tijekom hodočašća u Ukrajinu 2001. god. jedne od dnevnih novina u Lwowu izvijestile su: “Majka Ivana Pavla II bila je ukrajinska žena.” Referentna točka za ovu tvrdnju bila je Emilijina baka Uršula Malinowska (druga žena Nikole Kačorovskog, majka Feliksa). Rođena je 22. listopada 1818. U u Komaszycu, u župi Chodel u regiji Lublina. Žendiba s Nikolom Kačorovskim bila je 1842. god. u Szczebreszynu (Ščebrešinu?). Bila je to Nikolina župa, koji je tada živio i radio u Michalowu. Je li u Uršulinim korjenima bilo ukrajinsko porijeklo, kako bi to htjeli neki ukrajinski autori, a također i poljski i drugi? Doista, njezin otac, Jan Malinowski, rođen je u blizini Cudnowa, u sadašnjoj Ukrajini. Samo podrijetlo s tog područja ne određuje etničku pripadnost. U Cudnówu, u regiji Zhytomyr, nisu živjeli samo Ukrajinci. Tim više što je prapradjed Ivana Pavla II – Jan Malinowski (rođen 1779.), tim više što je prapradjed Ivana Pavla II došao na svijet

To je još više zato što je u vrijeme kada je veliki pradjed Jan Malinowski Ivan Pavao II došao na svijet (rođen 1779.), grad je još uvijek bio unutar poljsko-litavskih granica, a koji je uklopljen je u Ukrajinu tek nakon promjene granica Rusije kao rezultat drugog cijepanja Poljske. U stvari, Jan Malinowski rođen je u Poljskoj. Moguće da su cijepanja imala i neki utjecaj na migraciju obitelji iz Cudnowa. To bi značilo da  je obitelj pobjegla od ruske podjele, to jest iz Ukrajine u Poljsku. Poznato je da se Jan Malinowski oženio već 1815. god. god. u Chodelu s Agatom (iz obitelji Migora), koji je došao iz Godowa u regiji Lublina. Nema jasnih osnova za traženje ukrajinskih korjena u porijeklu Jana Malinowskog. Nema također razloga za predlaganje da su sin i unuk njegove kćerke Nikola ili Feliks Kačorovski, bili progonjeni iz Chelmszcyzna u rusko-ukrajinski kraj. Poznato je da je obitelj Kaczorowski došla u područje Zamošć iz središje Poljske, a glavni razlgo tomu bio je odnos s grofom Zamoyski. U svim zapisima svadbenim, krsnim ili pogrebnim kod Kočorowskih se ponavlja izraz: “rimokatolička denominacija” a  kao značajan spomen je smrtni list Feliksa Kočorovskog, oca Emilije, koji je umro 1908. Taj dokumenat je napisan ćirilicom (!) što ukazuje na etničku pripadnost pokojnika. Krakow je pripadao Galicji, dijelu Austro Ugarskog carstva. U Galiciji (službeni naziv Kraljevine Galicije i Lodomerije), koji se protezao od Bukovine do Biale, velik dio stanovnika bili su Ukrajinci. Ta činjenica je uzeta u obzir u mnogim publikacijama. Jozef Czech u svom “Krakovskom kalendaru” 1884 objavljivao je svaki mjesec u jednoj rubrici “Rimski blagdani”, a i u drugoj “blagdani ruski”. Formulari popisa stanovništva u Krakowu 1890. god. napisani su ćirilicom. Crkveni dokumenti, čak i u zapadnoj Galaciji, i stoga oni u Krakowu, Wadovicama ili Bialoj, napisani su na latinski, ali i na njemački, ukrajinski i poljski.

istina je da je smrtni list djeda Karola Wojtyle bio napisan na ćirilici. Nije to zbog činjenice da je obitelj Kaczorowski napustila rusku oblast i nastanila se u Bialoj, u austrijoj Galiciji, a kamoli zbog toga da je imala ukrajinske korjene. To je bila jedna forma zapisa u Krakowu.

U interenetskim publikacijama, ali i u tiskanim, pojavljuju se mišljenja o židovskim korjenima majke Ivana Pavla II. Razgo je ovaj: Kad je Emilijin otac Feliks Kačorowski stigao u Galaciju, oženio je Mariju Scholz, koja je rođena u Bialoj, kćerku Jana Sholza, krojača iz Biale, i Suzane iz doma Rubicki.

Nema dokumenata koji bi vodili dublje u genealogiju rodbine, ali može se reći da je obitelj “stoljećima” bila naseljena u Bijeloj. Na temelju istog imena – pisano drugčije – čak i u njemačkim zapisima pojavljuje se Marija Scholz – ne može se zaključiti o porijeklu je li židovsko ili njemačko. Na tim područjima njemačka prezimena nisu bila rijetkost, i mogla ih je nositi i obitelj koja je kroz mnoge generacije bila Poljska. Čak i u posljednjim talijanskim publikacijama na temu nacizma pojavilo se mišljenje da Karol Wojtyla u času Drugog svjetskog rata bio pod budnim okom “SS”-ovac, a to je bilo zato što je, kako su znali, bio sin židovke, koja se zapravo prezivala Emilija Katz, te je kasnije promijenila prezime u Kačorowski. Može biti čudno da je prezime papine majke Kačorovski bio oblik židovskog obiteljskog prezimena Katz. Povijest Emilijinih predaka ili obitelji Kačorowski jasno ovom proturječe.

Konačno, trebali bismo spomenuti teorije o slovačkom porijeklu majke Ivana Pavla II. Činjenica je da je gotovo mjesec dana (1914/1915.) Karol Woytla, zajedno sa suprugom Emilijom sa sinom Edmundom prebivao u Morawskoj. Boravak je vio vezan uz ratne aktivnosti tog vremena. To ni na kji način nije dokaz o bilo kakvim obiteljskim odnosima s toh područja. Nema razloga za takva mišljenja.

Iz Mazovije do Krakowa

Lijepo je što različite nacije žele uključiti Ivana Pavla II u svoju obitelj. Vjerojatno je to stoga što Kočorovski koji dolaze iz središnje Poljske imali su sreću živjeti na pograničnim područjima koji imaju zanimljivu povijest i raznoliku kulturu. Najpijre su prebivali pod Sczebrzeszinom na Michalowu, tako da su prebivali na pograničnom području smješetenom uz Chelmno, Crvene Rusije i Ukrajine. Potom Feliks Kačorowski uzima ženu iz Biale, a to je mjesto koja je ležalo na rijeci Bialoj, koja je stoljećima formirala granicu Malopoljske i Šleske ili Poljske i Češke, a pod Austrijom to je bila granica između Galacije i tzv austrijske Šleske. Zato je Biala postao grad koji se s pravom može nazvati multikulturalnim, a prezime nije uvijek pokazivao etničku pripadnost.

Ova činjenica dovela je do raznih mišljenja koja se pojavljuju u popularnim i ozbiljnim publikacijama o  litvanskom, ukrajinskim, židovskom ili slovačkom porijeklu predaka Karola Wojtyle. Naravno, grko-katoličko ili židovsko korjenje Wojtyle ne bi bilo ništa uvredljivo. Naprotiv, oni će svjedočiti kulturnom bogatstvu. Međutim, trebalo bi se držati činjenica. Analiza povijesnih činjenica pokazuje definitivno da Emilija Kačorowska nije bila ni litvanka ni ukrajinka ni židovka ni slovakinja. Njena obitelj je došla iz Mazovije, i tamo bismo trebali tražiti najstraiji trag Papine obitelji. Korjeni njegove majke dakle sigurno su poljski. Dr. Milena Kindziuk, docentica na institutu za medijsku edukaciju i novinarstvo UKSW, autor je knjige pod naslovom “Papina majka. Uzbudljiva priča o Emiliji Wojtyla”

Izvor: ww.rp.pl.

Print

You may also like...