sv. Jeronim – Magnifikat.hr

Sveti Jeronim

M.G. — Thu, 30 Sep 2021 18:01:38 +0000

Sveti Jeronim je rodom iz Dalmacije, iz grada Stridona. Ne znamo točno gdje se nalazio taj grad.
Njemu je otac htio pružiti dobar odgoj pa ga je poslao na ŠKOLOVANJE u Rim.
Tako je Jeronim iz Dalmacije otišao u veliki grad RIM.
Tamo u Rimu je Jeronim dobro savladao LATINSKI jezik.
U Rimu su na Jeronima vrebale i mnoge opasnosti za dušu, mnoge napasti, gradske zabave i sl.
Jeronim je jednom išao na putovanje u grad TRIER. Tamo je UPOZNAO ŽIVOT REDOVNIKA, u molitvi, pokori i služenju Bogu.
Tu Jeronim daje Bogu zavjet da će živjeti u celibatu. To znači da se neće ženiti nego će svoje vrijeme, svoje talente i svoje srce – DAROVATI BOGU.
Iz Rima Jeronim odlazi u pustinju, u Siriju gdje je bio četiri godine.
Papa je čuo za Jeronima i zvao ga da dođe.
Jeronim je postao tajnik pape Damaza. Dok je bio papin tajnik mnogi su mu dolazili po savjet, kako obični vjernici laici, tako i svećenici, te i sam papa. (Među njima bilo je i onih koji su proglašeni svetima) . No taj život nije bio ni malo lagan za Jeronima. Počele su rasti zavisti i klevete. To mu je život učinilo nepodnošljivim – toliko da je opet otišao u pustinju. Sada je otišao U BETLEHEM.
Tamo će Jeronim ostati do svoje smrti. Živio je 80 godina. U špilji je živio više od 20 godina.
Tu je PREVODIO BIBLIJU NA LATINSKI JEZIK, a to je bio službeni jezik Crkve.
No da bi to učinio morao je dobro naučiti i hebrejski i aramejski i grčki.
Tako je Jeronim svoje dane provodio u učenju, služeći Bogu – prevodeći Bibliju.
No osim poznatog prijevoda Biblije (Vulgata) Jeronim je pisao i komentare Biblije koji su bili jednako tako opširni. Pisao je i pisma i branio vjeru pišući. Bio je tako veliki znalac da je za njega sveti Augustin rekao: “Ono što Jeronim ne zna, to nijedan smrtnik ne zna.”
Jedna od poznatih njegovih rečenica je:
“ZANEMARIVANJE BIBLIJE JE ZANEMARIVANJE ISUSA!”
Jeronim je jedan od velikih Crkvenih otaca, a naziva se i doktorom Crkve.
Zaštitnik je onih koji se bave proučavanjem Biblije.
Na slikama ga se često prikazuje sa kamenom kojim se udara u prsa. Time se želi predočiti njegova slabost zbog koje se kajući udarao kamenom. Njegova slabost je bila njegova nagla narav, svadljivost, nepopustljivost. Jeronim se sa svojom teškom naravi borio cijeli svoj život. To može biti i utješno za svakog koji pomišlja kako se nikako ne može riješiti neke svoje slabosti. Cijeli život je borba sa našom palom naravi. Jeronim je ipak najviše bi bio ljut kad bi se vrijeđalo Isusa i Gospu. Jedno od djela koje je Jeronim pisao bilo je obrana Gospina djevičanstva, jer je bio svjestan da o tome ovisi i vjera u Isusovo božanstvo.
Jedan je papa (piše Butler u životima svetaca) dok je prolazio pored slike sv. Jeronima komentirao:

“Dobro što si nosio taj kamen sa sobom, jer te bez njega nikad ne bi proglasili svetim”.

Također ga se prikazuje i sa lavom kojem vadi trn iz šape. lavu koji je ušetao u špilju dok je on radio. Priča se da je k Jeronimu u špilju došao jedan lav koji je u šapi imao trn, a sv. Jeronim odvažio se i bez straha izvadio trn iz lavlje šape. Lav je izlazio noću da bi se nahranio te se vraćao sv. Jeronimu kraj nogu. Tako je zapravo, lav je Jeronimu služio kao pas.

Najpoznatiji je ipak po svom velikom prijevodu Biblije na latinski – Vulgati te ga se najčešće prikazuje sa Biblijom u špilji.

Sveti Jeronime, moli za naš narod!

SVETI JERONIM – Ljubav prema dobrim knjigama, osobito Bibliji i odvažna borba protiv mana

M.G. — Fri, 19 Oct 2018 06:05:57 +0000

Sveti Jeronim rodio se u gradu Stridonu, u Dalmaciji, u 4. st. Ne znamo točno gdje se nalazio taj grad. Njegov otac mislio je da će mu dati najbolje nasljedstvo ako mu da dobro znanje pa ga je poslao u Rim na školovanje. Tamo je Jeronim između ostalog, dobro naučio lainski jezik.

Život u Rimu, međutim, bio je pun opasnosti za Jeronimovu dušu jer je bio okružen ljudima koji su voljeli zabave. Zbog toga su ga često mučile napasti, a zbog kojih je kasnije radio mnogo pokore.

… …

Do kraja života ostaje u Betlehemu. Jedno od njegovih najznačajniih dijela je – prijevod cijele Biblije na latinski jezik . …

Vidi više na videu… video, 3 min

Iz propovijedi sv. Jeronima (odraslim) novokrštenicima

M.G. — Sat, 30 Sep 2017 19:56:00 +0000

„Kao što košuta žudi za izvor vodom tako i duša moja čezne za Tobom, Bože moj!“. Kao što košuta žudi za izvor vodom tako i novokrštenici, može se reći, kao košute, također žude za Bogom. Ostavljajući Egipat i svijet oni su ostavili faraona i cijelu njegovu vojsku predanu smrti, u vodama krštenja. Nakon što su pobijedili sotonu njihova srca čeznu za izvorima čiste vode u Crkvi. Ti izvori su Otac, Sin i Duh Sveti. Prorok Jeremija nam pokazuje da je Bog Otac kao izvor kad nam kaže: “Zaboravili su mene, izvor žive vode, i kopaju sebi bunare puknute koji ne mogu zadržati vodu.“ na drugom mjestu čitamo o Sinu: „Zaboravili su izvor mudrosti“, a o Duhu Svetom sveti Ivan evanđelist govori: „Tko god pije vode koje ću mu ja dati ta voda će mu postati izvor vode, koji struji u život vječni.“ Evanđelist objašnjava da je Spasitelj ovo rekao o Duhu Svetom. Svjedočanstvo ovih triju tekstova bez sumnje nam ukazuju na tri izvora u Crkvi a to je otajstvo Presvetoga Trojstva.

To su vode za kojima čezne srce vjernika, to su vode za kojima čeznu i novokrštenici kad govore: “Moje srce žeđa za Bogom, živim izvorom.” Ovo nije slaba želja za Bogom, novokrštenici zapravo gore od želje za Bogom. Prije nego su primili krštenje pitali bi jedan druoga: “Kada ću gledati lice Gospodnje?” Sada je njihova žela ispunjena. Sada oni mogu pristupiti u Prisutnosti Božjoj. Došli su pred oltar i gledaju otajstvo našeg Spasitelja. Primajući Tijelo našeg Gospodina i preporađajući se u vodama koje daju Život, oni hrabro govore: „Ići ću u mjesto Božjeg boravka, u Kuću Njegovu.“ Kuća Božja je Crkva, njegovo prebivalište, ispunjeno radosnim glasovima i zvucima koji Bogu daju hvalu i slavu…

Ovo je način na koji vi novokrštenici trebate govoriti, jer ste vi sada obučeni u Krista. Pod našim vodstvom, Riječju Božjom, podignuti se iz opasnih voda ovoga svijeta kao mnoštvo malih riba. U nama je narav stvari promjenjena. Riba koja se uzme iz mora ugine; ali apostoli su ribarili za nas i uzeli su nas iz mora ovoga svijeta tako da mi možemo biti prenešeni iz smrti u život. Kako smo dugo bili u svijetu, naše oči su promatrale ponore i nečistoće. Nakon što smo spašeeni od tih valova počeli smo gledati sunce i pravo svijetlo. …

Izvor: brevijar

Sveto Pismo (Kompendij KKC)

M.G. — Thu, 27 Jul 2017 19:29:54 +0000

Sveto Pismo je od Boga nadahnuto. Ono sadrži istine vjere koje su potrebne za naše spasenje. Sveto pismo su pisali sveti pisci koje je Bog nadahnjivao. Kršćanstvo ipak nije religija nego Žive Božje Riječi, Boga koji se utjelovio i živio među nama.

Sveto Pismo treba čitati u svijetlu onog što nas uči Crkveno učiteljstvo (ne udaljavati se od crkvenog učiteljstva i tumačiti proizvoljno, kao što tumače protestanti), u svjetlu Predaje te pazeći na povezanost objavljenih istina vjere. Sveto Pismo kod katolika ima 73 knjige, 46 u starom i 27 u novom zavjetu (u protestanta je taj broj manji). Taj izbor knjiga, koje će biti u sadržaju Svetog Pisma zove se – kanon. Stari zavjet nije prestao biti važan dolaskom novog zavjeta. Cijelo Sveto Pismo je od Boga nadahnuto. U Starom zavjetu vidimo kako Bog postupno vodi i odgaja svoj narod, a također kroz stari zavjet vidimo kako Bog navješta dolazak svoga Sina na svijet. Ni jedan drugi utemeljitelj neke religije nije unaprijed navješten. Novi zavjet je centar Svetog Pisma, osobito četiri evanđelja, u kojima susrećemo Božju utjelovljenu Riječ, Isus Krista. Stari i Novi zavjet međusobno su povezani. Koliko je važno za kršćanina čitati Sveto Pismo možda nam najbolje kazuje sv. Jeronim rečenicom: “NepoznavanjeSvetog Pisma je nepoznavanje Krista”. A možemo i dodati – “Nitko ne može voljeti ono što ne poznaje tj. Onog koga ne poznaje.”

Kako to da Sveto pismo uči istinu?

Jer je sam Bog tvorac Svetoga pisma: zato se za njega kaže da je nadahnuto i da nezabludivo naučava one istine koje su potrebne za naše spasenje. Naime, Duh Sveti je nadahnuo ljudske pisce koji su zapisali ono čemu nas je on htio poučiti. Pa ipak, kršćanska vjera nije »religija knjige«, nego Božje riječi, »ne neke napisane i nijeme riječi, nego utjelovljene i žive Riječi« (sveti Bernard iz Clairvouxa).

Kako čitati Sveto pismo?

Sveto pismo treba čitati i tumačiti uz pomoć Duha Svetoga i pod vodstvom Crkvenoga učiteljstva, prema tri kriterija: 1) brižno paziti na sadržaj i jedinstvo cijeloga Pisma, 2) Pismo čitati u živoj Predaji Crkve, 3) paziti na analogiju vjere, tj. na uzajamnu povezanost istina vjere.

Što je kanon Pisma?

Kanon Pisma je zaokružen popis svetih spisa koje je po apostolskoj predaji Crkva razaznala kao takve. Taj kanon sadrži 46 knjiga Staroga zavjeta i 27 knjiga Novoga zavjeta.

Koja je važnost Staroga zavjeta za kršćane?

Kršćani poštuju Stari zavjet kao pravu riječ Božju: svi su njegovi spisi božanski nadahnuti i imaju neprolaznu vrijednost. Oni svjedoče o odgojnome postupku Božje spasiteljske ljubavi. Napisani su ponajprije da priprave dolazak Krista, Spasitelja svijeta.

Koja je važnost Novoga zavjeta za kršćane?

Novi zavjet, čije je središte Isus Krist, predaje nam konačnu istinu božanske Objave. U njemu četiri evanđelja, po Mateju, Marku, Luki i Ivanu, budući da su poglavito svjedočanstvo o Isusovu životu i nauku, tvore srce čitava Svetoga pisma i u Crkvi zauzimaju jedinstveno mjesto.

Kakvo je jedinstvo Staroga i Novoga zavjeta?

Pismo je jedno jer je jedna Božja riječ, jedan je spasenjski Božji naum, jedno je božansko nadahnuće obaju Zavjeta. Stari zavjet pripravlja Novi, a Novi ispunjava Stari: međusobno se osvjetljuju.

Koja je uloga Svetoga pisma u životu Crkve?

Sveto pismo je uporište i životna snaga Crkvi, a njezinoj djeci čvrstina vjere, hrana i vrelo duhovnoga života. Ono je duša teologije i pastirskoga propovijedanja. Psalmist veli: ono je »nozi mojoj svjetiljka i svjetlo mojoj stazi« (Ps 119,105). Zato Crkva potiče na učestalo čitanje božanskih Pisama jer »nepoznavanje Pisama jest nepoznavanje Krista« (sveti Jeronim).