Je li trpljenje kazna za grijeh? Može biti, ali i ne mora biti. Teško je objasniti problem trpljenja. Upravo kako je teško objasniti problem zla u svijetu. Ali ne možemo taj problem promatrati ne gledajući u križ Isusov. Vidimo da i nedužni trpe. A opet trpljenje može biti i prilika za obraćenje, prilika da budemo bolji prema drugima…

:::::::

Pitanje koje se javlja: ZAŠTO postoji trpljenje? Zašto bol? Zašto ljudi moraju patiti?

Koji je uzrok? Koji je razlog? Koja je svrha? Koje je značenje trpljenja?

To je jako teško pitanje. Isto kao što je teško pitanje postojanja ZLA U SVIJETU.

Kad mi pitamo zašto ZLO postoji na svijetu mi zapravo pitamo ZAŠTO NA SVIJETU POSTOJI TRPLJENJE?

I čovjek postavlja to pitanje BOGU. Onom koji je svijet stvorio i čiji je on Gospodar.

Iz ovog pitanja izviru mnogi konflikti, frustracije, a neki čak  idu dotle da zaniječu i samog Boga. To pokazuje i koliko je ovo pitanje VAŽNO. I koliko je važno na to pitanje odgovoriti.

Čovjek može i smije pitati takvo pitanje, a Bog ga uvijek sluša.

Kad gledamo knjigu o Jobu vidimo kako su ga snašla sva razna zla da su na kraju i njegovi neprijatelji zaključili: „On mora da je učinio nešto jako loše!“

Neki trpljenje tumače samo kao kaznu za grijeh.

U moralnom redu čovjek za grijeh zaslužuje kaznu. Objavljena istina je da je Bog pravedni sudac koji dobro nagrađuje, a zlo kažnjava.

U redu pravde ljudi tu se može vidjeti i značenje trpljenja. Ipak trpljenja se ne može tumačiti samo u vezi s pravdom.

JOB je svjestan da on ne zaslužuje takvu kaznu i da je nedužan. Vidi da to da se trpljenje mora prihvatiti kao tajna. Otajstvo. Pojedinac je nesposoban da pronikne to otajstvo dublje svojom vlastitim razumom.

Istina može biti da je trpljenje ima značenje kazne kad je povezano s grijehom, ali to nije istina da svako trpljenje biva posljedica grijeha i da ima narav kazne.

Job je upravo osoba iz starog zavjeta koja nam to dokazuje. Bog je dopustio da bude kušan od strane Sotone. Ako se Gospodin slaže da kuša Joba sa kušnjama trpljenja on to čini da bi kasnije pokazao svoju pravednost.

Trpljenje ima narav testa. Kušnje.

Trpljenje je i kušnja.

Iz objave vidimo i Isusovo trpljenje. Vidimo da trpljenje pogađa i nedužne. Iako trpljenje često može biti kazna za grijeh ne biva to uvijek.

Ali to nam još ne objašnjava – zašto onda trpljenje?

U Svetom pismu vidimo i trpljenje Izabranog naroda. Čemu je ono služilo? Da se narod odgaja, da prihvati trpljenje kao kaznu, na ga Bog pozove na milosrđe, da ga pozove ka obraćenju… To trpljenje nije bilo da čovjeka uništi nego da ga dovede u red.

Trpljenje stvara mogućnost za obraćenje onog koji trpi. To je vrlo važan aspekt trpljenja. Ponovo se izgrađuje dobro u osobi koja prepoznaje Božje milosrđe i poziv na obraćenje. Trpljenje može služiti da čovjek u sebi nadvlada zlo koje u njem leži te da u njem ojača dobrota prema drugima.

Da bismo mogli odgovoriti na smisao patnje moramo vidjeti OBJAVU BOŽJE LJUBAVI – KAO KRAJNJI IZVOR SMISLA SVEGA ŠTO UOPĆE POSTOJI.

Taj izvor je najbogatiji, a ipak to ostaje za nas otajstvo. Neshvatljivo do kraja. Mi ne možemo na to dati dovoljno dobar odgovor.

Isus ulazi u to otajstvo trpljenja – da bismo mogli donekle vidjeti ZAŠTO. Onoliko koliko je čovjeku to moguće.

Da bismo odgovorili na pitanje smisla trpljenja moramo gledati Obajvu ne samo kao Objavu Božje Pravde nego i kao Obajavu Božje LJUBAVI.

Odgovor na pitanje trpljenja treba gledati – u križu našeg Gospodina Isusa Krista.

…

Prepričan 3. odlomak iz Apostolskog pisma pape Ivana Pavla II o Kršćanskom smislu trpljenja