<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>islamizacija &#8211; Magnifikat.hr</title>
	<atom:link href="https://magnifikat.hr/tag/islamizacija/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://magnifikat.hr</link>
	<description>U službi Istine</description>
	<lastBuildDate>Thu, 13 Nov 2025 20:57:22 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=4.4.33</generator>
	<item>
		<title>Muslimanska vjera i njeno brzo širenje cijelim svijetom</title>
		<link>https://magnifikat.hr/muslimanska-vjera-i-njeno-brzo-sirenje-cijelim-svijetom/</link>
		<pubDate>Sun, 20 Aug 2017 19:12:35 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[M.G.]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Muslimani (Islam, Muhamedizam)]]></category>
		<category><![CDATA[Religije]]></category>
		<category><![CDATA[Učenje Katoličke Crkve]]></category>
		<category><![CDATA[islam]]></category>
		<category><![CDATA[islamizacija]]></category>
		<category><![CDATA[kur'an]]></category>
		<category><![CDATA[Muhamed]]></category>
		<category><![CDATA[muslimani]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://magnifikat.hr/?p=3894</guid>
		<description><![CDATA[Poslije kršćanstva Islam je najbrže rastuća religija na svijetu. Do 2000 g. broji se da ih ima oko bilijun. (o. Hardon u situaciji u Detroitu i kako ljudi ne vide što se događa u&#46;&#46;&#46;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2017/08/muslimani.jpg" rel="attachment wp-att-3895" data-rel="lightbox-0" title=""><img class="alignnone size-full wp-image-3895" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2017/08/muslimani.jpg" alt="muslimani" width="660" height="440" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2017/08/muslimani-300x200.jpg 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2017/08/muslimani.jpg 660w" sizes="(max-width: 660px) 100vw, 660px" /></a></p>
<p>Poslije kršćanstva Islam je <strong>najbrže rastuća religija n</strong>a svijetu. Do <strong>2000 g. broji se da ih ima oko bilijun.</strong> <em>(o. Hardon u situaciji u Detroitu i kako ljudi ne vide što se događa u tom centru muslimanske revolucije. Usmjerili su se na afroamerikance.)</em> <strong>Cilj im je pobijediti kršćanske zemlje</strong>. To je ono što se događalo u 7. i 8. st. <strong>U 3. st. bilo je preko 200 biskupa koji su mučenici katoličke Crkve, a bili su mučenici Islama.</strong> I to je ono što bi muslimani svoje sljedbenike ohrabrivali da čine. Zato je važno vidjeti što se događa. (Detroit&#8230; 23 džamije&#8230;) <strong>Njihov cilj je muslimanizirati i dekristijanizirati</strong> &#8230; i to rade poprilično uspješno.</p>
<p>Kad uspoređujemo nekršćanske religije postoji bitna razlika među njima. Tako npr. hinduizam i budizam imaju svoje početke prije Krista, a <strong>islam je započeo poslije Krista 632. god</strong>. Islam bi se (prema O. Hardonu koji je religije uspoređivao/proučavao religije 40 godina!) <strong><u>islam ima puno zajedničkog sa Nestorijevim kršćanstvom.</u></strong> <strong>A tko je bio Nestorije?</strong> Nestorije je bio patrijarh u Konstantinopolu a <strong>nije vjerovao da je Isus Krist Bog.</strong> Iako je bio patrijarh bio je <strong>heretik i kao takav osuđen na koncilu u Efezu</strong>. Kršćani u arapskim zemljama u velikoj mjeri bili su Nestorijanci. Ljudi su dakle bili pod velikim utjecajem patrijarha Nestorija. Iako su bili monoteisti, vjerovali u jednog Boga, <strong>nijekali su Isusovo božanstvo</strong>, a s tim u vezi onda ni <strong>Mariju nisu priznavali za Majku Božju</strong>. Tako je jedan patrijarh napravio ogromnu, nemjerljivu štetu. Marija je Bogorodica – theothokos. (To je dogma tj. nepromjenjiva istina naše vjere.)</p>
<p>Ljudi su bili <strong>prisiljavani da pristanu na islam, a ako ne bi onda bi bili ubijeni</strong>. Gledajući proteklih 13. st. <strong>većinu mučenika katoličke Crkve &#8211; ubili su muslimani</strong>.</p>
<p><strong>Muhamed</strong> se smatrao pozvanim da piše Ku&#8217;ran, opsega otprilike kao naš Novi zavjet. Najprije se poziva na vjeru u jednog Boga koji je apsolutni gospodar svega. A Muhamed od mistika postaje prorok, a od <strong>proroka postaje politički vojskovođa i to moglo bi se reći navjeći vojskovođa svih vremena, mnogo uspješniji od Cezara ili Napoleona</strong>. Propagirajući vjeru koju je prihvatio kao od Boga objavljenu pokazao se kao jako uspješan, a glavni način na koji je to činio bilo je silom, tj. mačem. U Medini Muhamed pobjeđuje sve koji mu se surpostavljaju, a onda ljudi u Meki mole ga za milost. 632. God oko 40000 osoba ide skupa s njim u Meku na hodočašće i Muhamed postaje simbol velikog uspjeha.</p>
<p>Muhamedova revnost bila je usmjerena <strong>protiv poganizma</strong>. Za njega je poganizam bio = politeizam – vjera u više bogova.  <strong>Ku&#8217;ran </strong>je kako je tvrdio Muhamed izvor Božje mudrosti. Ima muslimana koji su se <strong>zavjetovali da će memorirati cijelu Ku&#8217;ran napamet (!).</strong> U islamu nema hijerarhije, nema jednog učiteljstva nego se Ku&#8217;ran smatra izvor nadahnuća.</p>
<p><em>(o. Hardon govori o jednom mješovitom paru zaručnika koji su se htjeli vjenčati. On pita momka koju vjeru prakticira. On kaže: islam. Čitaš li Ku&#8217;ran? Da, svaki dan. Moliš li? Da. <strong>Vjeruješ li ti u poligamiju</strong> (višeženstvo)? Da, naravno (a s curom je, koja se na to samo nasmije). Na kraju razgovora rekao im je da mu je žao ali da njihov vjenčanje ne može biti valjano sklopljeno. Nakon tri susreta nazvala ga je djevojka te rekla da će već naći svećenika koji će ih vjenčati&#8230;)</em></p>
<p>Glavno polazište islama je – da postoji samo jedan Bog i to je bio pomak u odnosu na vrlo proširen politeizam. U Ku&#8217;ranu piše da je samo jedan Bog i taj <strong>Bog „nema sina“.</strong> Iz toga vidimo kako se <strong>niječe vjera u Presveto Trojstvo</strong>. I mnoge religije koje se nazivaju kršćanske posudile su Muhamedove ideje. Tako npr. <strong>mormoni</strong> (koji su najrasprostranjeniji u Juti).</p>
<p>U Ku&#8217;ranu piše da <strong>je Alah stvorio svijet u šest dana</strong>&#8230; Opet vidimo da <strong>posuđuje iz Starog zavjeta</strong>. No on također <strong>uzima i iz apokrifnih evanđelja</strong> (onih koje Crkva nije uvrstila u kanon, u Sveto Pismo koje se smatra od Boga nadahnuto). Muhamed za to nije znao..</p>
<p>U pravovjernom islamu <strong>nema milosrđa</strong>. &#8230;</p>
<p><strong>Nijekanje Marije kao Majke Božje</strong> je glavni razog što je bilo na milijune mučenika katoličke vjere. (jedan primjer – Sudan &#8211;  gdje je 2 milijuna katolika mučeno jer su odbili zanijekati vjeru da je Marija Majka Božja)</p>
<p><strong>Islam je duboko prodro u cijeli svijet. </strong></p>
<p>Među biskupima koji nisu prihvatili osudu patrijarha Nestorija (koji je utjecao na vjeru naroda u arapskim zemjama i koji je zanijekao Isusovo božansto) su <strong>biskupi iz sjeverne Europe</strong>. Nije čudo da su u 16. st. sve zemlje koje su prekinule s Katoličkom Crkvom  &#8211; bile zemlje sjeverne Europe: Švicarska, Škotska, Norveška, Engleska, Vels, Njemačka.</p>
<p>(nastavak&#8230; )</p>
<p style="text-align: right;"><a href="https://intostillness.wordpress.com/2011/10/15/islam-fr-john-a-hardon-s-j/">Izvor: sluga Božji o. J.A. Hardon</a></p>
<p style="text-align: right;">vidi također: <a href="http://magnifikat.hr/poceci-islama-muhamedizma/">Počeci Muhamedizma</a></p>
]]></content:encoded>
			</item>
		<item>
		<title>U Olovu (BiH), gdje je jedno od najstarijih franjevačkih svetišta (Gospa od Olova) &#8211; ostalo samo 25 katolika</title>
		<link>https://magnifikat.hr/u-olovu-bih-gdje-je-jedno-od-najstarijih-franjevackih-svetista-gospa-od-olova-ostalo-samo-25-katolika/</link>
		<pubDate>Sat, 20 Aug 2016 18:52:55 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[M.G.]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Gospa]]></category>
		<category><![CDATA[Hodočašća]]></category>
		<category><![CDATA[Prognana crkva]]></category>
		<category><![CDATA[Redovništvo]]></category>
		<category><![CDATA[BiH]]></category>
		<category><![CDATA[islamizacija]]></category>
		<category><![CDATA[katolici]]></category>
		<category><![CDATA[ratovi]]></category>
		<category><![CDATA[samostani]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://magnifikat.hr/?p=2198</guid>
		<description><![CDATA[Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Olovu posjećenija je o blagdanu Velike Gospe. Ima ih koji za taj blagdan tradicionalno hodočaste Gospi Olovskoj i tri dana hodajući. Ostalih nedjelja tu vlada pustoš. A zašto je to&#46;&#46;&#46;]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><strong><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/bih8.jpg" rel="attachment wp-att-2207" data-rel="lightbox-0" title=""><img class="wp-image-2207 alignright" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/bih8-225x300.jpg" alt="bih8" width="324" height="432" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/bih8-225x300.jpg 225w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/bih8-768x1024.jpg 768w" sizes="(max-width: 324px) 100vw, 324px" /></a></strong>Crkva <strong>Uznesenja Blažene Djevice Marije</strong> u Olovu posjećenija je o blagdanu Velike Gospe. Ima ih koji za taj blagdan tradicionalno hodočaste Gospi Olovskoj i tri dana hodajući. Ostalih nedjelja tu vlada pustoš. A zašto je to tako? Turska osvajanja i <strong>islamizacija</strong>, pa onda zadnji<strong> rat i iseljavanja</strong> učinili su svoje. Od katoličkog puka u Olovu je ostalo <strong>25 katolika</strong>.</p>
<p>Franjevački samostan i crkva u Olovu <strong>spada među najstarije u Bosni.</strong> No sad je tu jedan župnik, kao čuvar svetišta i ono malo katoličkih duša što je ostalo. Prema riječima fra Gabrijela, u blizini je i<em> selo Bakići</em> koje je nekad bilo katoličko, a sada je potpuno islamsko.</p>
<p>Ovo svetište je u kolovozu 1704. god bilo zapaljeno. Kao svjedok velikog požara <strong>do danas su ostala dva crna kamena</strong>, koja se nalaze ispred crkve a gdje pobožni puk pali svijeće.<br />
U ovoj crkvi nalaze se i <strong>dvije slike Gospe Olovske</strong>. “Jedna je iz 18. st. s natpisom <em>S. Maria Plumbensis</em><em> </em>, koja je do 1920. bila kod franjevaca u Iloku, a kasnije na Petrićevcu i u Sarajevu, da bi 1964. bila prenesena u <a href="http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/pastoral/svetista/olovo-svetiste-majke-bozje.html">Olovo</a>.  Drugu je sliku god. 1954. izradio Gabrijel Jurkić prema opisu negdašnje <em>Olovske Gospe</em><em> </em>, koja je nestala.”<img class="wp-image-2204 alignleft" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/olovo-8-300x225.jpg" alt="olovo 8" width="343" height="257" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/olovo-8-300x225.jpg 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/olovo-8-768x576.jpg 768w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/olovo-8.jpg 960w" sizes="(max-width: 343px) 100vw, 343px" /></p>
<p>Gospu Olovsku nazvali su i <strong>čudotvornom </strong>jer su vjernici nakon molitve njoj zadobili <strong>milosti čudesnih ozdravljenja</strong>. Između ostalih župnik je naveo primjer <strong>ozdravljenja od raka jetre</strong>, a ozdravljeni vjernik koji se bio zavjetovao Gospi, dao je župi vrijedni Gospin kip. <em>(bijeli kip, na slici)</em></p>
<p>Na pročelju crkve nalazi se i <strong>ploča u spomen Kraljici Katarini</strong> a sa sjedećim tekstom: <em>“Blažena Katarina, kraljica Bosanska, trećoredica sv. Franje, kći Hercega Stjepana. Svojim je rukama vezla crkveno ruho u kraljevskom dvoru.  Donijela je narodu oko Kraljeve Sutjeske novu, zgodniju preslicu i poučavala žene ručnom radu. Zato i danas, iza 500 godina žene oko Kraljevske Sutjeske nose na glavi crne rupce – za dobrom kraljicom Katarinom.”</em></p>
<p><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/bih5.jpg" rel="attachment wp-att-2205" data-rel="lightbox-1" title=""><img class="wp-image-2205 aligncenter" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/bih5-300x225.jpg" alt="bih5" width="345" height="259" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/bih5-300x225.jpg 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/bih5-768x576.jpg 768w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/bih5-1024x768.jpg 1024w" sizes="(max-width: 345px) 100vw, 345px" /></a></p>
<p><img class="wp-image-2201 aligncenter" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/bih12-225x300.jpg" alt="bih12" width="316" height="422" /></p>
<p><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/bih10.jpg" rel="attachment wp-att-2200" data-rel="lightbox-2" title=""><img class=" wp-image-2200 aligncenter" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/bih10-300x150.jpg" alt="bih10" width="346" height="173" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/bih10-300x150.jpg 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/bih10-768x385.jpg 768w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/bih10-1024x513.jpg 1024w" sizes="(max-width: 346px) 100vw, 346px" /></a></p>
<div id="attachment_2203" style="width: 398px" class="wp-caption aligncenter"><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/olovo1.jpg" rel="attachment wp-att-2203" data-rel="lightbox-3" title=""><img class=" wp-image-2203" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/olovo1-300x225.jpg" alt="Hodočašće u Olovo, Crkva sv. Filipa Nerija, ožujak 2009." width="388" height="291" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/olovo1-300x225.jpg 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/olovo1-768x576.jpg 768w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/olovo1.jpg 960w" sizes="(max-width: 388px) 100vw, 388px" /></a><p class="wp-caption-text">Hodočašće u Olovo, Crkva sv. Filipa Nerija, ožujak 2009.</p></div>
<p><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/olovo-9.jpg" rel="attachment wp-att-2202" data-rel="lightbox-4" title=""><img class=" wp-image-2202 aligncenter" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/olovo-9-300x225.jpg" alt="olovo 9" width="403" height="302" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/olovo-9-300x225.jpg 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/olovo-9-768x576.jpg 768w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/olovo-9.jpg 960w" sizes="(max-width: 403px) 100vw, 403px" /></a></p>
<p><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/olovo2.jpg" rel="attachment wp-att-2208" data-rel="lightbox-5" title=""><img class=" wp-image-2208 aligncenter" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/olovo2-300x225.jpg" alt="olovo2" width="399" height="299" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/olovo2-300x225.jpg 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/olovo2-768x576.jpg 768w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/olovo2.jpg 960w" sizes="(max-width: 399px) 100vw, 399px" /></a></p>
<p style="text-align: center;">S hodočašća,</p>
<p style="text-align: center;">ožujak 2009.</p>
<div id="attachment_2206" style="width: 411px" class="wp-caption aligncenter"><a href="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/samostani.jpg" rel="attachment wp-att-2206" data-rel="lightbox-6" title=""><img class=" wp-image-2206" src="http://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/samostani-300x285.jpg" alt="Samostani u na prostorima današnje Bosne i Hercegovine u 15. stoljeću hr.wikipedia.org" width="401" height="381" srcset="https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/samostani-300x285.jpg 300w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/samostani-768x731.jpg 768w, https://magnifikat.hr/wp-content/uploads/2016/08/samostani-1024x974.jpg 1024w" sizes="(max-width: 401px) 100vw, 401px" /></a><p class="wp-caption-text">Samostani u na prostorima današnje Bosne i Hercegovine u 15. stoljeću &#8211; hr.wikipedia.org</p></div>
]]></content:encoded>
			</item>
	</channel>
</rss>
