Papa Ivan Pavao II je prilikom svog prvog posjeta Poljskoj posjetio svetište Gospe Czestochowske. Rekao je “Poziv sina Poljske na katedru sv. Petra ima velike veze s ovim svetim mjestom, sa svetištem velike nade: “Totus tuus” (Sav tvoj), tako sam u molitvi prošaptao tako puno puta pred ovom slikom” (4 lipnja, 1979)

Što se tiče početaka, prema tradiciji ovu je sliku naslikao sveti Luka na drvenoj površini stola kojeg je izradio sv. Josip, a koju je Marija sačuvala kad je otišla živjeti u Efez, gdje se za nju brinuo sv. Ivan apostol. Prisjetimo se, sv. Luka je u svom evanđelju donio detalje (kojih nemamo kod drugih evanđelista) o navještenju, pohođenju Elizabeti, Božiću, prikazanju Isusa u hramu, pronalasku dvanaestogodišnjeg Isusa u hramu – što je zasigurno čuo od same Gospe.

Kaže se da je sliku oko 300.-e godine pronašla sv. Helena. Godine 988 ikona je došla u posjed princeze Anne, kćerke bizantinskog cara Bazila II i žene sv. Vladimira Kijevskog koji se obratio i postao prvi kršćasnki vladar Rusije. Godine 1382 princ Ladislav Opolczyk  uzima ikonu u dovrac u Belzu. Kasnije je odlučio odnijeti ikonu u svoje rodno mjesto – Opala. Na putu tamo on i njegovi suputnici su se zaustavili u Czestochowi, gradu na jugu Poljske. Sljedeći dan konji koji su prevozili ikonu nisu htjeli krenuti s mjesta. princ Ladislav je to prepoznao kao čudesan znak da ikona treba ostati tu pa ju je povjerio brizi redovnika Pavlina koji su imali samostan na Jasnoj Gori. God 1386 kralj Jagiella je sagradio lijepo svetište za samostan. Prvi izvještaji o čudesima koja su vezani uz ikonu spominju se 1402. god. Otprilike u to vrijeme vjernici počinju zvati Mariju “Zdravlje bolesnih, majka Milosrđa i Kraljica Poljske.” Uskoro, stotine hodočansika dolaze častiti sliku i tražiti zagovor Gospin.

Godine 1430 sljedebenici Johna Husa, (husiti), koji su nijekali pobožnost prema Gospi) napali su svetište. Jedan od njih je mačem oštetio sliku tako da je napravio tri reza na Marijinu licu. Nakon što je napravio zadnji rez, husit je pao i umro. zapravo, ovaj incident je čak i povećao pobožnost prema Gospi CZestochowskoj.

1655, kralj Charles Gustavus Švedski je osvojio veliki dio Poljske. Nakon toga su došli Rusi i Tartari. Nakon što je armija od 2000 šveđana napala svetište Chzestohowske Gospe redovnici Paulini su im se uspjeli oduprijeti, a za to pripisuju zaslugu Gospi. Ova pobjdeda je bitku pretvorila u vjerski rat: katolici  protiv Švedskih Luterana, pravoslavnih Rusa i muslimanskih Tartara. Vjerujući u Gospinu zaštitu poljaci su osnaženi.

…

 više na: catholicexchange.com