O važnosti KRUNICE i povijesti slavlja 7.10 (muslimanska osvajanja)

Muslimani ne vjeruju da je Marija Majka Božja. Ona je za njih žena Josipova, majka Isusova, ali ne Majka Božja. Stoga je za njih kršćanstvo (bilo i jest) idolatrija. Upravo zato je i molitvom krunice, (Sveta Marijo, Majko Božja…) važno naglašavati Marijino Bogo-majčinstvo. … A u ono vrijeme bitke kod Lepanta, 7.10. htjeli su osvojiti Europu i “obratiti” kršćansku Europu na islam. Tadašnji papa Pio V. je pozvao narod na molitvu krunice, a onda i prepoznao pobjedu nad muslimanima – čudom za koje treba zahvaliti Gospi od Krunice. Od tada se 7.10. slavi Gospa od Krunice.

…

Puno je predivnih stvari koje možemo reći o krunici. Krunica je neophodna kako bismo postigli od Boga čudesne milosti koje naš svijet tako jako treba. Kad kažemo da svijet treba te milosti onda to uključuje da se te milosti mogu postići samo od Boga, ali moraju doći zagovorom Majke Božje. O krunici – preko 5 pitanja:

1. Zašto je ustanovljen blagdan svete Krunice?
2. Zašto je tako važno u našim vremenima nagalašavati Marijino bogo-materinstvo?
3. Kako je Marija Majka Božje milosti?
4. Kako je Marija Majka od čudesa?
5. Kako je krunica efektivna forma apostolata?                                                                                                                                     Blagdan Svete krunice je ustanovljen od strane dominikanskog pape sv. Pia V. Kao član reda propovjednika nasljedio je veliku pobožnost prema svetoj krunici od svetog Dominika. On je dobro znao da je Krunica ta koja je spasila Crkvu u Zapadnoj Europi u 13. st od zaraze Abigenizma. To je bila hereza koja je naučavala da je dobri bog stvorio duhovni svijet, a zao onaj materijalni, uključujući i ljudsko tijelo, koje je pod kontrolom zlog božanstva. Albigenizam je dobrim dijelom nadvaldan propovijedanjem dominikanaca i širenjem pobožnosti krunice.   Sveti Pio V je vidio da su muslimani poslani da osvoje zapadni svijet. Tako je molio vjernike da se utječu Gospi od krunice da spasi kršćansku Europu od islamizacije.

1571 kršćanske snage su pobijedile u posvijesnoj bitci kod Lepanta protiv muslimanske mornarice. Papa je ovo prepoznao kao čudesnu intervenciju Blažene Djevice. Stoga je ustanovio blagdan Svete krunice. Kako bi cijenili znakovitost bitke kod Lepanta moramo shvatiti zašto su muslimani htjeli osvojiti Europu.  Oni su vidjeli Europu kao utvrdu kršćanstva. Oni su vidjeli su Europu kao uporište idolatrije. Oni su vidjeli Europu kao neprijatelja koji treba biti nadvladan od strane Alaha. Vidjeli su Europu kao neprijatelja, kojeg im njihov sveti Kur’an reče da trebaju obratiti od idolatrije ili uništiti.

Bila je to kršćanska vjera u Mariju kao Majku Božju, izražena u svesrdnoj molitvi Krunice koja je spasila Europu od toga da bude osvojena od ne-kršćana, muslimana.

Zašto danas treba naglašavati Marijino bogo-majčinstvo?

Postoji hitna potreba da se naglašava Marijino bogomajčinstvo danas. Postoji prošireno omalovažavanje ove temeljne istine vjere pa i u krugovima takozvanih katolika. Film “Posljednja napast” Isus je svetogrdno predstavaljen kao grešnik. Ovaj film na žalost podržava i ne mali broj katolika, uključujući katoličke bibiličare kojima sam bio učitelj. Gledajući situaciju šire, i u mogim katoličkim školama  Isus se danas u mnogim riječima prestavlja kao ljudska osoba tj. netko tko je imao istu palu narav, kao što je i naša.

U današnjem zbunjenom svijetu je potrebno je naglasiti, potcrtati, fokusirati se, koncentrirati se na Mariju kao Majku Božju. Ne ustručavam se reći da molitva Krunice je izraziti znak naše vjre u Gospino Bogo-majčinstvo.

Sjećajte se, također, zašto mi katolici imao drugi dio Zdravo Marije. Drugi dio koji počinje sa “Sveta Marijo”.  Zašto je Crkva dodala taj drugi dio? Ponajprije zato da Crkva izrazi svoju vjeru u Mariju kao Majku Božju, a što je bilo omalovaženo od strane protestantizma u 16.-om stoljeću.

Majka od Božanske milosti.

Mi smo navikli obraćati se Gospi kao Majci od Božje milosti da možda i ne shvaćamo kao je doslovno Marija Majka od Božje milosti. Blažena Djevica je Majka Božje milosti zato jer je ona Majka Božja, tj. Majka onoga tko je Autor milosti. Milost koja je bila izgubljena padom Adama i Eve bilo je nemoguće vratiti ljudskom rodu osim po Isusu Kristu, sinu Marijinu. Gospa je na Blagovijest, u Navještenju (Neka mi bude por Riječi tvojoj) počela obnavljanje Božje miosti ljudskom rodu. U trenutku kad je Gospa začela pod Duhu Svetom u svojoj utrobi, možemo reći započela je i sveta Euharistija. Mi sada imamo Tijelo i Krv Kristovu u svetom Sakramentu samo zato jer mu je Kristova Majka dala tijelo i krv koje on prikazuje na oltaru na svetom misli i koje mi primamo u svetoj Pričesti i kojem se kladnjamo u Presvetom Sakramentu. Rijčima sv. Augustina: “Tijelo Isusovo je tijelo Marijino.”. Budući da je sveta Euharistija glavni izvor milosti ovdje na zemlji moramo zahvaliti Gospi što je učinila euharistiju mogućom.

Mi se pitamo “Kako je to Marija Majka Božje milosti?” Ona zagovara za nas da postignemo milosti koje su nam potrebne. Njen snažni zagovor je proporcionalan njenoj svetosti i ne postoji svetija osoba od Marije. ALi, sva milost koja nam je dostupna preko Majke BOžje, ovisi o tome koliko tražimo njenu pomoć. Zato je Krunica tako snažan kanal milosti svima koji mole s vjerom u Marijino bogo-majčinstvo.

Pedest tri puta u krunici mi joj govorimo: Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grešnike sada i na času smrti naše”. Mi zazivamo Gospu tako da ona može zagovarati za nas. Njena zagovorna moć, sveci se ne ustručavaju govoriti, ima udjela u vječnosti.

Majka čudesa.

Bilo je to preko Gospina zagovora da je Isus učinio prvo čudo u Kani Galilejskoj. Kao što znate, Isus je rekao svojoj majci da Njegovor vrijeme još nije došlo. Ali, bez obzira na to, Njegova Majka ga pita, i ona je bila tako sigurna da će on ispuniti njenu želju da je jednostavno rekla slugama: “Učinite što god vam kaže.“ Oni su poslušali kad im je Isus rekao da napune vrčeve s vodom. I kao što nam pjesnik kaže – voda je prepoznala svoga Svoritelja i zacrvenjela se. Bilo je to zato jer je Majka Stvoritelja Neba i zemlje zapitala sovga Sina da učini čudo. Ona je zagovarala i on je pokazao svoju svemoć. Stoljećima, većina svetišta gdje se dogodilo neko čudo su svetišta Gospina.

… više na: Izvor: o. Hardon S.J

(ovaj govor je o. Hardon imao pred sveti ocem, papom Ivanom Pavlom II., nakon čega je papa uveo u krunicu – i otajstva svjetla)